Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Republike Srpske

Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti Zakona o državnim preduzećima ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 3/95, 4/96, 21/96 i 3/97).

Odluka donesena 28. 09. 2001.

Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.org i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Predmeti (1)

U-64/00

Ocjena ustavnosti i zakonitosti

Rješenje

28. 09. 2001.

Tekst odluke

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske i člana 42. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 29/94 i 23/98), na sjednici održanoj 28. septembra 2001. godine, donioje

RJEŠENJE

Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti Zakona o državnim preduzećima ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 3/95, 4/96, 21/96 i 3/97).

Obrazloženje

Preduzeće "Marka" - Laktaši dalo je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti Zakona o državnim preduzećima ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 3/95, 4/96, 21/96 i 3/97). U inicijativi se navodi da je u Ustavu Republike Srpske utvrđeno da se ekonomsko i socijalno uređenje zasniva na ravnopravnosti svih oblika svojine i slobodnom privređivanju, samostalnosti preduzeća i drugih oblika privređivanja u sticanju i raspodjeli dobiti i slobodnom kretanju kapitala (član 50), odnosno da su da svi oblici svojine imaju jednaku pravnu zaštitu (član 54). U podnesku se dodaje da je osporeni zakon donesen znatno kasnije od navedenih ustavnih odredaba, a ipak se u njemu tretira, pa samim tim i favorizuje, samo jedan svojinski oblik (državni), zbog čega taj zakon nije u skladu sa Ustavom Republike Srpske. U inicijativi se, na kraju, ističe da je neprihvatljivo da paralelno djeluje, pored Zakona o preduzećima ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 24/98), još i osporeni zakon.

Narodna skupština Republike Srpske nije odgovorila na zahtjev, a zatim ni na urgenciju Suda, u smislu člana 33, 35. i 36. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske.

Osporenim zakonom se uređuje osnivanje, djelatnost, organi upravljanja, kao i način prestanka državnih preduzeća (član 1), a državno preduzeće je preduzeće u državnoj svojini, nastalo osnivanjem od strane države ili po Zakonu o prenosu sredstava društvene u državnu svojinu ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 4/93 i 29/94) - član 5. Prema tome, cilj osporenog zakona je da svojim odredbama privremeno riješi statusna pitanja onih preduzeća koja su dugo poslovala u društvenoj svojini, a zatim su, u skladu sa tadašnjim opredjeljenjem da preduzetna svojina mora imati titulara jer je to uslov da uđu u postupak privatizacije, promijenila svojinski oblik, organizovala se i nastavila poslovanje u skladu sa osporenim zakonom. Da je upravo takva, privremena misija bila namijenjena osporenom zakonu, dokaz je i njegova odredba člana 122. u kojoj se, pored ostalog određuje da transformacijom državnog preduzeća u društva kapitala, prestaju da važe odredbe tog zakona. Taj proces svojinske i organizacione transformacije je upravo u toku, a njegovim uspješnim i potpunim okončanjem, ipso lege, prestaće da važi i osporeni zakon i sve vrste preduzeća moraće se organizovati i nastaviti poslovati u skladu sa odredbama Zakona o preduzećima ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 24/98). Međutim, dok u privredi Republike Srpske paralelno posluju preduzeća u državnoj i preduzeća u privatnoj ili pretežno privatnoj svojini, kao posledica te realnosti, u pravnom sistemu su,po ocjeni Ustavnog suda, potrebna dva zakona od kojih osporeni zakon reguliše osnivanje, organizovannje, poslovanje i prestanak osnovnih državnih, matičnih državnih i zavisnih državnih preduzeća, dok Zakon o preduzećima tu pravnu materiju reguliše, pored ostalog, za društva lica i društva kapitala. Stoga, po ocjeni Ustavnog suda, osporeni zakon nije u nesaglasnosti sa ustavnim odredbama kojima je utvrđeno da se ekonomsko i socijalno uređenje zasniva na ravnopravnosti svih oblika svojine i slobodnom privređivanju, samostalnosti preduzeća i drugih oblika privređivanja u sticanju i raspodjeli dobiti i slobodnom kretanju robe, rada i kapitala u Republici kao jedinstvenom privrednom prostiru (član 50), odnosno da svi oblici svojine imaju jednaku pravnu zaštitu (član 54). Navedena dva zakona regulišu statusna pitanja preduzeća u dva različita svojinska oblika, pa je suprotno mišljenju davaoca inicijative, Ustavni sud zauzeo stanovište da, samim tim što osporeni zakon "tretira" samo jedan svojinski oblik preduzeća (državno), nikako ne znači da i favorizuje samo preduzeća u državnoj svojini. Na osnovu izloženog, odlučeno je kao u dispozitivu ovog rješenja.

Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda prof. dr Rajko Kuzmanović i sudije: prof. dr Dubravka Alagić, Slobodan Kovač, prof. Bogdan Loza, prof. dr Gašo Mijanović, prof. dr Marko Rajčević i prof. dr Miodrag Simović.

Broj: U-64/00

PREDSJEDNIK

28. septembra 2001. godine

USTAVNOG SUDA

Prof. dr Rajko Kuzmanović

Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti Zakona o državnim… | Sudska praksa | Aktio