Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Republike Srpske

Obustavlja se postupak za ocjenjivanje ustavnosti člana 3. stav 1. tačka 2, člana 4. stav 1. tačka 4. u dijelu koji glasi: “isključujući sudske odluke i odluke drugih nadležnih organa po osnovu stare devizne štednje iz člana 3. stav 1. tačka 2. ovog zakona“, člana 9. stav 1. tačka 2. u dijelu koji glasi: “isključujući sudske odluke i odluke drugih nadležnih organa po osnovu stare devizne štednje iz člana 3. stav 1. tačka 2. ovog zakona“ i čl. 11. do 18. Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 63/04), koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske.

Odluka donesena 31. 01. 2006.

Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.org i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Predmeti (1)

U-45/05

Ocjena ustavnosti i zakonitosti

Rješenje

31. 01. 2006.

Tekst odluke

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske člana 58. stav 1. tačka 1 i člana 62. stav 1. tačka 2. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske – prečišćeni tekst («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 54/05), na sjednici održanoj 31. januara 2006. godine, donioje

RJEŠENjE

Obustavlja se postupak za ocjenjivanje ustavnosti člana 3. stav 1. tačka 2, člana 4. stav 1. tačka 4. u dijelu koji glasi: “isključujući sudske odluke i odluke drugih nadležnih organa po osnovu stare devizne štednje iz člana 3. stav 1. tačka 2. ovog zakona“, člana 9. stav 1. tačka 2. u dijelu koji glasi: “isključujući sudske odluke i odluke drugih nadležnih organa po osnovu stare devizne štednje iz člana 3. stav 1. tačka 2. ovog zakona“ i čl. 11. do 18. Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 63/04), koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske.

Obrazloženje

Udruženje građana za povrat stare devizne štednje u Bosni i Hercegovini i dijaspori dalo je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 63/04), koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske. U inicijativi se navodi da je odredbama ovog zakona, koje se odnose na staru deviznu štednju, definisan pojam stare devizne štednje kao unutrašnji dug Republike Srpske, zatim da je propisan postupak verifikacije i način isplate stare devizne štednje. Davalac inicijative ukazuje da Republika Srpske nije mogla donijeti osporeni zakon iz razloga što je Sporazumom o pitanjima sukcesije koji je ratifikovao Predsjedništvo Bosne i Hercegovine 28. novembra 2001. godine, a koji ima karakter međunarodnog ugovora, utvrđeno da je Bosna i Hercegovina jedna od pet jednako suverenih država nasljednica bivše SFRJ i da je kao takva preuzela prava i obaveze koji joj pripadaju kao nasljednici bivše države. Zbog navedenog, davalac inicijative smatra da stara devizna štednja nije untrašnji dug Republike Srpske, niti je rješavanje ovog problema u nadležnosti Republike Srpske i da odredbe osporenog zakona koje se odnose na staru deviznu štednju treba da budu ukinute kao i sve radnje izvršene na osnovu tog zakona. Konačno, inicijator je Ustavnom sudu podnio zahtjev da u smislu člana 39. Poslovnika o radu Ustavnog suda obustavi daljnji rad na verifikaciji stare devizne štednje do donošenja konačne odluke Suda o ustavnosti osporenih odredaba zakona, jer kako navodi, radovi na verifikaciji stare devizne štednje stvaraju velike troškove i pri tome dadatno „maltretiraju“ stare devizne štediše, a sve to nema za cilj rješavanje problema isplate stare devizne štednje. Narodna skupština Republike Srpske nije dostavila odgovor na navode iz inicijative.U odgovoru Vlade Republike Srpske, između ostalog, navodi se da je država Bosna i Hercegovina zakonski prenijela u nadležnost entiteta razrješenje pitanja stare devizne štednje na taj način što je Okvirnim zakonom o privatizaciji preduzeća i banaka u Bosni i Hercegovina („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 14/98), predviđeno, između ostalog, da će se potraživanja prema preduzećima i bankama koje se privatizuju, smatrati odgovornošću entiteta koji vrše privatizaciju. Navodi i da je naknadno donesenim zakonima u entitetima, i to Zakonom o utvrđivanju i realizaciji potraživanja građana u postupku privatizacije u Federaciji Bosne i Hercegovine i Zakonom o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 24/98, 62/02 i 38/03), predviđen pravni okvir prema kojem bi štediše bile u mogućnosti da realizuju svoje pravo na naknadu po osnovu računa stare devizne štednje. Smatraju da razrješenje ovih masovnih potraživanja podrazumijeva donošenje složenih strateških odluka za koje Država nije utvrdila finansijska sredstva za njihovo razrješenje, te da je za sada dato kroz entitetske propise u kojima se osiguravaju prava štediša u okviru Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. Takođe, navode da doneseni entiteski zakoni kao i Zakon u Brčko Distriktu ne regulišu na isti način rokove isplata i zbog čega štediše u Bosni i Hercegovini nisu u ravnopravnom položaju. Tvrde da je u postupku donošenja osporenog zakona ispoštovan Ustav Republike Srpske, te da prateći podzakonski akti ne zadiru u zakonsku materiju a da verifikacija ne zadire u prava pojedinca, već da samo predstavlja tehničku obradu utvrđivanja potraživanja. Članom 1. Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 63/04) propisano je da se ovim zakonom uređuje postupak, način i rokovi utvrđivanja i izmirivanja unutrašnjeg duga Republike Srpske prema fizičkim i pravnim licima, u ukupnom iznosu do 1.761,7 miliona KM. Prema odredbi člana 3. stav 1. tačka 2. Zakona pod unutrašnjim dugom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se obaveze po osnovu devizne štednje deponovane kod banaka na teritoriji Republike Srpske do 31. decembra 1991. godine u iznosu od 774,9 miliona KM. Odredbom čl. 4. stav 1. tačka 4. Zakona je propisano da se pod opštim obavezama podrazumijevaju obaveze nastale do 31. decembra 2002. godine i to obaveze po izvršnim sudskim odlukama u ukupnom iznosu do 25,0 miliona KM, isključujući sudske odluke i odluke drugih nadležnih organa po osnovu stare devizne štednje iz člana 3. stav 1. tačka 2. ovog zakona, kao i materijalne i nematerijalne štete iz člana 3. stav 1. tačka 3. ovog zakona. Zatim, članom 9. stav 1. tačka 2. ovog zakona je propisano da će se emisijom dugoročnih obveznica izmiriti opšte obaveze u ukupnom iznoosu do 167,6 miliona KM i to obaveze po izvršnim sudskim odlukama u ukupnom iznosu do 20,0 miliona KM, isključujući sudske odluke i odluke drugih nadležnih organa po osnovu stare devizne štednje iz člana 3. stav 1. tačka 2. ovog zakona, kao i materijalne i nematerijalne štete iz člana 3. stav 1. tačka 3. ovog zakona. Članom 11. stav 1. ovog Zakona propisano je da se pod starom deviznom štednjom podrazumijeva devizna štednja deponovana u najnižim poslovnim jedinicama banaka (filijalama) na teritoriji Republike Srpske, sa stanjem na dan 31. decmbra 1991. godine, umanjena za iznos prenesenih sredstava na jedinstveni privatizacioni račun i jedinstveni račun vlasnika stare devizne štednje i iznos isplaćen do isteka roka za verifikaciju utvrđenog članom 12. ovog zakona, u ukupnom iznosu do 774, 9 miliona KM, dok je stavom 2. istog člana propisano da stara devizna štednja, definisana stavom 1. ovog člana ne obuhvata deviznu štednju deponovanu u filijalama Ljubljanske banke i Invest banke, na teritoriji Republike Srpske, koja će se rješavati u procesu sukcesije imovine bivše SFRJ. Pored navedenog, pomenutim zakonom je propisan način i rokovi verifikacije, pa je propisano da će Vlada Republike Srpske u roku do 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti akt kojim će se regulisati bliži uslovi, postupak i rokovi pojedinačne verifikacije obaveza iz člana 11. ovog zakona (član 12. stav. 1.), dok je stavom 2. istog člana određeno da se obaveze po osnovu stare devizne štednje iz člana 11. ovog zakona preračunavaju u KM po srednjem zvaničnom kursu Centralne banke BiH koji važi na dan 31. avgusta 2004. godine. Članom 13. stav 1. ovog zakona je propisano da se obračunata neisplaćena ili neiskorištena kamata na staru deviznu štednju od 01. januara 1992. godine otpisuje u cijelosti, a najviše do iznosa stanja devizne štednje na dan verifikacije i ne predstavlja obavezu Republike Srpske. Stavom 2. ovog člana je propisano sa se obaveze po osnovu stare devizne štednje koje nisu verifikovane u skladu sa odredbama člana 12. ovog zakona otpisuju i ne predstavljaju obavezu Republike Srpske, dok je stavom 3. ovog člana određeno da ukoliko su obaveze verifikovane na način propisane članom 12. ovog zakona veće od iznosa utvrđenog u članu 11. ovog zakona, razlika se otpisuje srazmjernim umanjenjem pojedinačnih obaveza i ne predstavlja obavezu Republike Srpske. Prema odredbi člana 14. zakona obaveze definisane članom 11. ovog zakona izmiruju se isplatom u gotovini i emisijom obveznica. Način i rokovi izmirivanja obaveza u gotovini i emisijom dugoročnih obveznica propisan je u čl. 15. i 16. ovog zakona. Prema članu 17. zakona obveznice izdate u svrhu izmirenja unutrašnjih potraživanja prema Republici Srpskoj se ne mogu koristiti u privatizaciji državne imovine, s tim da se stara devizna štednja može i dalje koristiti u procesu privatizacije do dana kada će se ista moći pretvoriti u obveznice, u skladu sa zakonskim propisima koji regulišu privatizaciju državnog kapitala. U postupku ocjenjivanja ustavnosti osporenih odredaba Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 63/04), utvrđeno je da je Odlukom o meritumu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj 14/05 od 02. decembra 2005. godine, između ostalog, utvrđeno da odredbe Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 63/04) koje se tiču stare devizne štednje nisu u skladu sa članom III Ustava Bosne i Hercegovine, te da se u osporenom Zakonu ukidaju član 3. stav 1. tačka 2, član 4. stav 1. tačka 4. u dijelu koji glasi: “isključujući sudske odluke i odluke drugih nadležnih organa po osnovu stare devizne štednje iz člana 3. stav 1. tačka 2. ovog zakona“, član 9. stav 1. tačka 2. u dijelu koji glasi: „isključujući sudske odluke i odluke drugih nadležnih organa po osnovu stare devizne štednje iz člana 3. stav 1. tačka 2. ovog zakona“ i članovi 11. do 18., kao i da ukinute odredbe prestaju da važe narednog dana od dana objave ove odluke u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“. Takođe je naloženo Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da u roku od tri mjeseca od dana objave ove odluke u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ donese zakon kojim će se regulisati pitanje isplate stare devizne štednje. Odluka o meritumu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine objavljena je u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 2/06 od 16. januara 2006. godine. Prema članu VI stav 4. Ustava Bosne i Hercegovine Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine će biti konačne i obavezujuće.

Imajući u vidu nastalu pravnu situaciju, odnosno da su osporene odredbe Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjeg duga Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 63/04), koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske prestale da važe na osnovu navedene Odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Sud je na osnovu člana 58. tačka 1. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, obustavio postupak za ocjenjivanje ustavnosti osporenih odredbi ovog zakona, jer nije ocijenio da je potrebno donijeti odluku zbog toga što nisu otklonjene posljedice neustavnosti.

S obzirom na navedenu odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Sud u ovom predmetu nije našao za potrebno da posebno razmatra prijedlog davaoca inicijative za donošenje privremene mjere.

Na osnovu izloženog, odlučeno je kao u dispozitivu ovog rješenja.

Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Mirko Zovko i sudije: Mihailo Adamović, Vojin Bojanić, Milorad Ivošević, Adem Medić, dr Duško Medić, prof. dr Marko Rajčević, Branko Sunarić i Avdo Špiljak.

Broj: U - 45/05 PREDSJEDNIK

31. januar 2006. godine USTAVNOG SUDA Mirko Zovko

Obustavlja se postupak za ocjenjivanje ustavnosti člana 3. stav 1. tačka 2… | Sudska praksa | Aktio