Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Republike Srpske

Utvrđuje se da Uredba o načinu obračuna zatezne kamate prema postojećim zakonskim propisima («Službeni glasnik Republike Srpske» vanredni broj 01 od 13. februara 2004. godine), koju je donijela Vlada Republike Srpske, nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom.

Odluka donesena 27. 02. 2006.

Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.org i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Predmeti (1)

U-18/04

Ocjena ustavnosti i zakonitosti

Odluka

27. 02. 2006.

Tekst odluke

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske i člana 41. stav 5. i člana 61. stav 1. i 2. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske – prečišćeni tekst (''Službeni glasnik Republike Srpske'' broj 54/05), na sjednici održanoj 27. februara 2006. godine, donio je

ODLUKU

Utvrđuje se da Uredba o načinu obračuna zatezne kamate prema postojećim zakonskim propisima («Službeni glasnik Republike Srpske» vanredni broj 01 od 13. februara 2004. godine), koju je donijela Vlada Republike Srpske, nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom.

Obrazloženje

Mihajlo Šipovac, advokat iz Nevesinja, i Ružica Topić, advokat iz Banjaluke, dali su Ustavnom sudu Republike Srpske inicijative za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Uredbe o načinu obračuna zatezne kamate prema postojećim zakonskim propisima (''Služebni glasnik Republike Srpske'' vanredni broj 01 od 13. februara 2004. godine), koju je donijela Vlada Republike Srpske. U inicijativama se navodi da se osporenom uredbom reguliše pitanje načina obračuna zakonskih zateznih kamata, što nije u nadležnosti Vlade, već zakonodavnog organa, zbog čega je donošenjem ovog akta došlo do povrede ustavnog principa podjele vlasti. Takođe se ističe da pomenuta uredba retroaktivno reguliše način obračuna zakonske zatezne kamate, što nije u saglasnosti sa članom 110. Ustava. Pored toga, davaoci inicijativa smataraju da je donošenjem osporene uredbe došlo do povrede člana 12. Ustavnog zakona za sprovođenje Ustava Republike Srpske (''Služebni glasnik Republike Srpske'' broj 21/92), jer se na osnovu navedene odredbe ovog zakona u Republici Srpskoj primjenjivao preuzeti Zakon o visini stope zatezne kamate (''Služebni list SFRJ'' broj 57/89) sve do 2001. godine, kada je u Republici Srpskoj donesen Zakon o visini stope zatezne kamate (''Služebni glasnik Republike Srpske'' broj 19/01). Zbog toga se, po mišljenju davalaca inicijativa, osporenom uredbom nije moglo na drugačiji način regulisati pitanje načina obračuna zakonske zatezne kamate. U inicijativama se takođe navodi da je osporenim normiranjem povrijeđena odredba člana 39. stav 2. Zakona o izvršnom postupku kojim je propisano da banka vrši obračun kamata. Istovremeno, po mišljenju inicijatora, Uredba suspenduje glavni dug i zakonske zatezne kamate iz člana 297. Zakona o obligacionim odnosima, zamjenjujući ih revalorizacijom i naknadom štete kao pravnim kategorijama koje su nezavisne od kamate. Na osnovu izloženog davaoci inicijative predlažu da Ustavni sud pokrene postupak i utvrdi da osporena uredba nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom. Sud je, na osnovu člana 9. Poslovnika o radu Ustavnog suda Republike Srpske, o inicijativama proveo jedinstven postupak, pripajajući inicijativu broj U-43/05 prvozaprimljenoj inicijativi koja je u Ustavnom sudu zavedena pod brojem U-18/04.

U odgovoru koji je na inicijativu dostavilo Ministarstvo finansija navodi se da je donošenje osporene uredbe proizašlo iz potrebe da se zbog postojanja pravne praznine koja je u Republici Srpskoj postojala u pogledu obračuna zakonske zatezne kamate u periodu od 20. maja 1992. godine do 19. maja 2001. godine, te različitog pristupa sudskih vještaka prilikom obračuna, donese propis koji će uputiti pravna lica na primjenu postojećih zakona i načina obračuna zakonske zatezne kamate. Takođe se navodi da se u navedenom periodu u Republici Srpskoj ne mogu primjenjivati Zakon o visini stope zatezne kamate SR Jugoslavije (''Službeni list SRJ'' br. 32/93, 24/94 i 28/96), shodno članu 12. Ustavnog zakona za sprovođenje Ustava Republike Srpske (''Službeni glasnik Republike Srpske'' broj 21/92), te Odluke Narodne banke o primjeni propisa SR Jugoslavije (''Službeni glasnik Republike Srpske'' broj 14/94), jer Narodna banka nije ovlašćena da donosi odluke o primjeni zakona. Pored navedenog, u odgovoru se ističe da se osporenom uredbom ne propisuje visina zakonske zatezne kamate, već se određuje način obračuna prema postojećim propisima, odnosno upućuje da trebaju biti primijenjene određene odredbe Zakona o obligacionim odnosima kao zahtjev za naknadu štete, korišćenjem koeficijenta za revalorizaciju na bazi stopa mjesečnog rasta cijena na malo u Republici Srpskoj.

Osporena uredba o načinu obračuna zatezne kamate prema postojećim zakonskim propisima donesena je na osnovu člana 34. stav 1. Zakona o Vladi Republike Srpske (''Služebni glasnik Republike Srpske'' br. 3/97 i 3/98). Ovim aktom regulisan je način postupanja banaka u slučaju kada im je dostavljeno rješenje o izvršenju radi isplate duga, obračuna i naplate zatezne kamate (član 1). Prema članu 2. Uredbe, obračun zakonske zatezne kamate u periodu od 07. oktobra 1989. godine do 19. maja 1992. godine vrši se po Zakonu o visini stope zatezne kamate (''Službeni list SFRJ'' broj 57/89). Članom 3. propisano je da se u periodu od 28. maja 1992. godine do 31. decembra 1998. godine umjesto obračuna zatezne kamate vrši revalorizacija duga po stopama rasta cijena na malo u JU dinarima, kao naknada štete, po članu 278. stav 2. a u vezi sa članom 154. i 155. Zakona o obligacionim odnosima. Članom 4. određeno je da se u periodu od 01. januara 1999. godine do 25. novembra 1999. godine umjesto obračuna zatezne kamate vrši revalorizacija duga po stopama iz odnosa kursa JU dinara koji je bio važeći na dan 25. novembra 1999. godine i kursa JU dinara po članu 278. stav 2. a u vezi sa članom 154. i 155. Zakona o obligacionim odnosima, te je propisan način obračuna u slučaju izmirenja novčane obaveze prije 25. novembra 1999. godine, kao i način obračuna za glavni dug iskazan u KM u periodu od 1. januara 1999. godine do 25. novembra 1999. godine. Prema članu 5. Uredbe, u periodu od 26. novembra 1999. godine do 18. maja 2001. godine umjesto obračuna zatezne kamate vrši se revalorizacija duga po stopama mjesečnog rasta cijena na malo u KM, kao naknada štete po članu 278. stav 2. a u vezi sa članom 154. i 155. Zakona o obligacionim odnosima. Članom 6. je određeno da se od 19. maja 2001. godine primjenjuje Zakon o visini stope zakonske kamate (''Službeni glasnik Republike Srpske'' broj 19/01), a članom 7. da ova uredba stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u «Službenom glasniku Republike Srpske». Ocjenjujući ustavnost i zakonitost osporene uredbe Sud je pošao od činjenice da je pitanje zatezne kamate u domenu obligacionih odnosa, te da je tačkom 6. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske utvrđeno da Republika, između ostalog, uređuje i obezbjeđuje obligacione odnose. Sud je takođe imao u vidu i odredbe člana 69. Ustava prema kojem zakonodavnu vlast vrši Narodna skupština i Vijeće naroda, a nosilac izvršne vlasti je Vlada, te člana 90. tačke 3. i 4. Ustava kojim je određena sadržina izvršne vlasti, i utvrđeno da Vlada donosi uredbe, odluke i druga akta za izvršavanje zakona.

Članom 34. stav 1. Zakona o Vladi, koji je u preambuli osporene uredbe označen kao pravni osnov za njeno donošenje, propisano je da se Uredbom bliže uređuju odnosi od značaja za izvršavanje zakona, utvrđuju načela unutrašnje organizacije ministarstva, organa uprave u njihovom sastavu i upravnih organizacija i obrazuju stručne službe Vlade.

Imajući u vidu navedene ustavne i zakonske odredbe Sud je ocijenio da je normiranjem kao u osporenoj uredbi došlo do povrede načela podjele vlasti iz člana 69. Ustava. Ovakva ocjena temelji se na činjenici da je zatezna kamata zakonska kategorija, zbog čega je regulisanje ovih pravnih odnosa, kao i tumačenje primjene zakona iz ove oblasti u nadležnosti zakonodavca. Sud je takođe utvrdio da osporeno normiranje nije u saglasnosti sa članom 90. tačke 3. i 4. Ustava i članom 34. stav 1. Zakona o Vladi, s obzirom na to da pomenuta uredba nije u funkciji izvršavanja zakona, već se ovim aktom tumači i određuje primjena pojedinih zakona, te da nijednim propisom Vladi nije dato ovlašćenje da donese uredbu ovakvog sadržaja.

S obzirom na to da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i da prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je u predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.

Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci odluke.

Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Mirko Zovko i sudije: Mihailo Adamović, Vojin Bojanić, Milorad Ivošević, Adem Medić, dr Duško Medić, prof. dr Marko Rajčević, Branko Sunarić i Avdo Špiljak.

Broj: U-18/04 PREDSJEDNIK

27. februar 2006. godine USTAVNOG SUDA Mirko Zovko

Utvrđuje se da Uredba o načinu obračuna zatezne kamate prema postojećim… | Sudska praksa | Aktio