Ustavni sud Republike Srpske
Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 96. tačka 1, 6, 8, 9. i 11. Zakona o hartijama od vrijednosti („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 24/98) i ustavnosti i zakonitosti člana 6. tačka 1, 6, 8, 9. i 11. Statuta Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 16/00).
Odluka donesena 31. 05. 2006.
Predmeti (1)
U-115/02
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Rješenje
31. 05. 2006.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske i člana 62. stav 1. tačka 4. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 54/05), na sjednici održanoj 31. maja 2006. godine, donioje
RJEŠENjE
Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 96. tačka 1, 6, 8, 9. i 11. Zakona o hartijama od vrijednosti („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 24/98) i ustavnosti i zakonitosti člana 6. tačka 1, 6, 8, 9. i 11. Statuta Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 16/00).
Obrazloženje
Računovodstveno-pravni centar male privrede „Marka“ – Laktaši, dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 96. tačka 1, 6, 8, 9. i 11. Zakona o hartijama od vrijednosti („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 24/98) i ustavnosti i zakonitosti člana 6. tačka 1, 6, 8, 9. i 11. Statuta Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 16/00). U inicijativi se navodi da se, prema mišljenju davaoca inicijative, Narodna skupština Republike Srpske djelimično odrekla svoje zakonodavne funkcije ovlašćujući, odredbama osporenog člana 96. Zakona, Komisiju za hartije od vrijednosti da donosi propise o sprovođenju ovog zakona, kada je za to ovlašćena (tačka 1), propisuje pravila prometa hartija od vrijednosti na osnovu povlašćenih informacija (tačka 6), način čuvanja dokumentacije za berze i preduzeća za poslovanje sa hartijama od vrijednosti (tačka 8), obavezni sadržaj informacija koje moraju biti objavljene svim akcionarima i javnosti od strane lica koja vrše distribuciju hartija od vrijednosti javnom ponudom (tačka 9), automatizovani sistem za prijem i način izvršenja transakcija hartijama od vrijednosti na organizovanim tržištima (tačka 11), pa je na taj način povrijeđeno načelo o podjeli vlasti iz člana 69. Ustava Republike Srpske. Takođe je, po mišljenju davaoca inicijative, osporenim odredbama člana 6. tačka 1, 6, 8, 9. i 11. Statuta Komisije za hartije od vrijednosti povrijeđeno načelo o podjeli vlasti iz istog člana Ustava, te da se, pored toga, označenim odredbama vrši izmjena i dopuna zakona. Predlaže da Sud utvrdi da su osporene odredbe Zakona o hartijama od vrijednosti neustavne, a da osporene odredbe Statuta Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske, u vrijeme važenja, nisu bile u saglasnosti sa Ustavom i zakonom. Narodna skupština Republike Srpske, kao donosilac osporenog zakona, nije dostavila odgovor, dok se Komisija za hartije od vrijedniosti, kao donosilac osporenog statuta, izjasnila o navodima iz inicijative. U odgovoru se navodi da su osporene odredbe člana 6. Statuta Komisije istovjetnog teksta i rednog broja kao i osporene odredbe člana 96. Zakona o hartijama od vrijednosti, te da je prilikom izrade Statuta korištena pravna tehnika preuzimanja zakonskog teksta a iz razloga cjelovitosti pravne materije. Komisija u odgovoru ističe da ima pravni interes u ovom ustavnosudskom postupku, te daje sljedeće izjašnjenje: smatra da osporenu tačku 1. člana 96. Zakona treba posmatrati u kontekstu stava 1. člana 83. istog zakona, kojim je Komisija osnovana i određena njena funkcija regulatora u oblasti emisije i prometa hartija od vrijednosti, što je, prema mišljenju donosioca Statuta, saglasno sa članom 68. stav 1. tačka 6. Ustava, prema kojem se zakonom uređuje pravni položaj preduzeća i drugih organizacija; zatim, da organi uprave sprovode zakone i druge propise i opšte akte, odnosno da se određena upravna ovlašćenja zakonom mogu povjeriti preduzećima i drugim organizacijama, kako je to utvrđeno Ustavom Republike Srpske (član 97. stav 2. i 4), a u konkretnom slučaju to je Komisija za hartije od vrijednosti. Stoga smatra da osporenim odredbama člana 96. Zakona nije povrijeđeno ustavno načelo o podjeli vlasti iz člana 69. Ustava, odnosno član 90. stav 1. tačka 3. i 4. Ustava, prema kojima Vlada obezbjeđuje provođenje i izvršava zakone, druge propise i opšte akte, te donosi uredbe, odluke i druga akta za izvršavanje zakona. U pogledu navoda o odredbama tačke 6, 8, 9. i 11. člana 96. Zakona, Komisija smatra da je njima određen okvir za uređenje konkretnih pitanja koja se odnose na emisiju i promet hartija od vrijednosti, odnosno tehnologiju rada u ovoj oblasti. S obzirom na izloženo, smatra da je inicijativa neosnovana. Osporenim odredbama člana 96. Zakona o hartijama od vrijednosti („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 24/98) propisano je: da je Komisija nadležna - da donosi propise o sprovođenju ovog zakona, kada je za to ovlašćena (tačka 1), da propisuje pravila prometa hartija od vrijednosti na osnovu povlašćenih informacija (tačka 6), da propisuje način čuvanja dokumentacije za berze i preduzeća za poslovanje sa hartijama od vrijednosti (tačka 8), da propisuje obavezni sadržaj informacija koje moraju biti objavljene svim akcionarima i javnosti od strane lica koja vrše distribuciju hartija od vrijednosti javnom ponudom (tačka 9) i da propisuje automatizovani sistem za prijem i način izvršenja transakcija hartijama od vrijednosti na organizovanim tržištima (tačka 11).
Osporenim odredbama člana 6. Statuta Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 16/00) propisano je: da Komisija ima sljedeće nadležnosti – donosi propise o sprovođenju Zakona o hartijama od vrijednosti, Zakona o centralnom registru, Zakona o privatizacionim investicionim fondovima i društvima za upravljanje privatizacionim fondovima i drugih zakona, kojima se reguliše funkcionisanje tržišta hartija od vrijednosti (tačka 1), propisuje pravila prometa hartija od vrijednosti na osnovu povlašćenih informacija (tačka 6), propisuje način čuvanja dokumentacije za berze i preduzeća za poslovanje sa hartijama od vrijednosti (tačka 8), propisuje obavezni sadržaj informacija, koje moraju biti objavljene svim akcionarima i javnosti od strane lica koja vrše distribuciju hartija od vrijednosti javnom ponudom (tačka 9) i propisuje automatizovani sistem za prijem i način izvršenja transakcija hartijama od vrijednosti na organizovanim tržištima (tačka 11).
U postupku ocjenjivanja ustavnosti osporenih odredbi Zakona o hartijama od vrijednosti („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 24/98), Sud je imao u vidu da je tačkom 6. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske utvrđeno da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, pravni položaj preduzeća i drugih organizacija. Sud je, takođe, imao u vidu da je stavom 2. i 4. član 97. Ustava utvrđeno da sprovođenje zakona i drugih propisa i opštih akata, rješavanje u upravnim stvarima, upravni nadzor i druge upravne poslove utvrđene zakonom obavljaju ministarstva i drugi republički organi uprave, a da se određena upravna ovlašćenja zakonom mogu povjeriti preduzećima i drugim organizacijama.
Saglasno navedenom ustavnom ovlašćenju, Narodna skupština Republike Srpske je Zakonom o hartijama od vrijednosti uredila pitanja emisije i prometa hartija od vrijednosti, ovlašćenja i odgovornosti učesnika na tržištu hartija od vrijednosti, zaštitu interesa investitora, javnost rada i osnovala Komisiju za hartije od vrijednosti Republike Srpske, te utvrdila način rada, nadležnost i ovlašćenja Komisije. Imajući u vidu da Republika, u uslovima tržišne privrede, preko Komisije za hartije od vrijednosti, ostvaruje značajne funkcije u vezi s emisijom i trgovinom hartijama od vrijednosti, po ocjeni Suda osnivanje navedene Komisije, kao posebne i nezavisne institucije nadležne za tržište hartija od vrijednosti, u isključivoj je nadležnosti zakonodavnog organa, a rješenja u osporenim zakonskim odredbama predstavljaju pitanje cjelishodnosti, za čiju ocjenu nije nadležan Ustavni sud. S obzirom na to da Komisija vrši poslove od opšteg interesa za Republiku odnosno koja su značajna za ostvarivanje njenih prava i dužnosti, Sud je ocijenio da su, osporenim zakonskim odredbama, određena javna ovlašćenja sa istovremeno utvrđenim obavezama prenesena na Komisiju. Stoga, po ocjeni Suda, Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske vršeći predviđene poslove, u okviru ustavnih i zakonskih ovlašćenja, a u funkciji sprovođenja predmetnog zakona, donosi opšta pravna akta kojima se dalje, u ovoj oblasti, uređuju odnosi od šireg interesa, da u rješavanju pojedinačnih upravnih stvari o pravima, obavezama i interesima subjekata emisije i prometa hartija od vrijednosti donosi upravna akta, te primjenjuje mjere ograničenja i nadzora, uz obavezu podnošenja izvještaja o radu i vođenja evidencije o vršenju tih poslova. U postupku ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti osporenih odredbi Statuta Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 16/00), Sud je imao u vidu da je članom 89. Zakona o hartijama od vrijednosti („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 24/98), propisano da Komisija donosi statut na koji saglasnost daje Vlada Republike Srpske, te određen krug pitanja koja se uređuju statutom. Sud je, takođe, imao u vidu načelo zakonitosti iz stava 2. član 108. Ustava Republike Srpske, prema kojem svi propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom. S obzirom na izloženo, Sud je ocijenio da je Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske, u okviru Ustavom i zakonom utvrđenih ovlašćenja, donijela predmetni statut.
Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u dispozitivu ovog rješenja.
Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Mirko Zovko i sudije: Mihailo Adamović, Vojin Bojanić, Milorad Ivošević, Adem Medić, dr Duško Medić, prof. dr Marko Rajčević, Branko Sunarić i Avdo Špiljak.
Broj: U-115/02 PREDSJEDNIK
31. maj 2006. godine USTAVNOG SUDA Mirko Zovko