Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Republike Srpske

Utvrđuje se da član 43. Zakona o eksproprijaciji („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 8/96 i 15/96), nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.

Odluka donesena 26. 05. 2004.

Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.org i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Predmeti (1)

U-47/02

Ocjena ustavnosti i zakonitosti

Odluka

26. 05. 2004.

Tekst odluke

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske i člana 61. stav 1. tačka 1. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske − prečišćeni tekst («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 54/05), nakon javne rasprave, na sjednici o vijećanju i glasanju održanoj 29. juni 2006. godine, donioje

ODLUKU

Utvrđuje se da član 43. Zakona o eksproprijaciji („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 8/96 i 15/96), nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.

Obrazloženje

Tane Gašanović sa Hreše – Istočno Sarajevo dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti člana 43. Zakona o eksproprijaciji („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 8/96) i člana 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 15/96). Davalac inicijative smatra da osporenim članom nije određena tržišna vrijednost za eksproprisano građevinsko zemljište, već da se radi o administrativnoj vrijednosti, koja je članom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji drastično smanjena u odnosu na rješenje iz osnovnog zakona. Smatra da je ovakvo normiranje u suprotnosti sa principima tržišne ekonomije te da je vlasnik eksproprisanog zemljišta oštećen, iz razloga što se na građevinskom zemljištu oduzetom po veoma niskoj cijeni, ostvaruje poseban i ekstra profit.

Narodna skupština Republike Srpske nije dostavila odgovor na navode iz inicijative. U odgovoru na navode iz inicijative koji je dostavila Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove navedeno je da član 41. Zakona o eksproprijaciji propisuje da se naknada za eksproprisano poljoprivredno i građevinsko zemljište određuje u novcu prema tržišnoj cijeni takvog zemljišta. Pored toga, navodi se da je u cilju postizanja što adekvatnijeg ekvivalenta tržišne cijene, zakonodavac u članu 43. Zakona o eksproprijaciji propisao da se naknada za 1m2 oduzetog gradskog građevinskog zemljišta određuje u procentu od prosječne tržišne cijene koja se formira u vrijeme određivanja naknade za 1m2 izgrađenog stambenog prostora u tom mjestu, te da je prethodno bilo određeno da taj procenat ne može biti manji od 1% niti veći od 3% , ali da je kasnije umanjen za polovinu. Ističu da je to učinjeno iz razloga što se u praksi pokazalo da je tako određena cijena za građevnsko zemljište uglavnom bila veća od stvarne tržišne cijene. Smatraju da se na ovaj način htjela postići što doslednija primjena u praksi člana 41. Zakona, odnosno da određena naknada za eksproprisano građevinsko zemljište bude adekvatna tržišnoj cijeni, te ističu da stranka, koja nije zadovoljna utvrđenom cijenom, ima pravo na utvrđivanje iste putem redovnog suda. Odredbom stava 1. člana 43. Zakona o eksproprijaciji propisano je da se naknada za jedan metar kvadratni oduzetog gradskog građevinskog zemljišta određuje u procentu od prosječne tržišne cijene koja se formira u vrijeme određivanja naknade za jedan metar kvadratni izgrađenog stambenog prostora u tom mjestu, s tim da taj procenat ne može biti manji od 1% niti veći od 3%. Stavom 2. člana 43. ovog zakona propisano je da područna jedinica Uprave može, u okviru navedenog procenta, utvrditi jedinstven procenat za pojedina naselja, odnosno dijelove naselja u zavisnosti od komunalne opremljenosti zemljišta i posebnih pogodnosti koje zemljište pruža. Prema stavu 3. člana 43. Zakona za period od momenta utvrđivanja tržišne cijene u stavu 1. ovog člana do donošenja prvostepene odluke o naknadi, u iznos naknade uračunaće se za taj period procenat porasta cijena na malo, prema zvaničnim statističkim podacima. Stavom 4. člana 43. ovlaštena je područna jedinica Uprave da svojom odlukom utvrđuje procenat najkasnije do 31. januara godine za koju se odluka donosi. Članom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 15/96) djelimično je izmijenjen stav 1. člana 43. Zakona o eksproprijaciji („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 9/96) u dijelu koji se odnosi na procenat koji ne može biti manji od 0,5% niti veći od 1,5%.

Razmatrajući datu inicijativu, Ustavni sud je na sjednici održanoj 26. maja 2004. godine rješenjem pokrenuo postupak za ocjenjivanje ustavnosti člana 43. Zakona o eksproprijaciji („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 8/96 i 15/96).

Javna rasprava o ustavnosti člana 43. Zakona o eksproprijaciji („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 8/96 i 15/96) održana je 30. maja 2006. godine. Pored predstavnika donosioca Zakona, kao jednog od učesnika u postupku, na javnoj raspravi su učestvovali i predstavnici Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Republičkog javnog pravobranilaštva i Ombudsmena Republike Srpske, te lično pozvani naučni i stručni radnici iz oblasti građanskog prava, a prisustvovali su i predstavnici OHR-a. Davalac inicijative obavijestio je podneskom Sud da ne može pristupiti na javnu raspravu, te da u svemu ostaje kod navoda iznijetih u inicijativi.

Narodnu skupštinu Republike Srpske zastupali su ovlašćeni predstavnici Čedo Đukić i Senija Bubić. Pored ovlašćenih predstavnika donosioca zakona, na javnoj raspravi su učestvovali i Ćana Babić kao predstavnik republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Stefan Todorović Republički javni pravobranilac, te predstavnici Ombudsmena Republike Srpske Nada Grahovac i Milan Šubarić. Kao naučni i stručni radnici učestvovali su prof. dr Branko Morait, i prof. dr Enes Hašić, Janko Ninić sudija Vrhovnog suda Republike Srpske, advokati Meliha Filipović, Irena Mojović i Branislav Kosić.

Sudija izvjestilac Milorad Ivošević upoznao je prisutne sa sadržinom inicijative za ocjenjivanje ustavnosti i odgovorom koji je dostavila Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove, te akcentirao najvažnija pitanja koja treba svestrano razmotriti, a koja su od posebnog značaja za utvrđivanje ustavnosti osporenog člana 43. Zakona o eksproprijaciji.

Predstavnici Narodne skupštine i Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, u svemu su ostali kod odgovora koji je dostavila Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove. Pored toga, ukazali su i na neke probleme koji se svakodnevno pojavljuju u praksi prilikom primjene osporenog člana Zakona o eksproprijaciji.

Republički javni pravobranilac i predstavnik Ombudsmena Republike Srpske podržali su navode davaoca inicijative da je osporeni član Zakona o eksproprijaciji neustavan.

Naučni radnici prof. dr Branko Morait i prof. dr Enes Hašić su takođe mišljenja da je osporena odredba Zakona nesaglasna sa članom 56. Ustava Republike Srpske. Naime, iz njihovih mišljenja proizilazi da pravična naknada ne predstavlja sinonim tržišne vrijednosti nekretnine. Navedeno obrazlažu činjenicom da tržišna cijena predstavlja ekvivalent vrijednosti nekretnine u situacijama kada se nekretnina otuđuje odnosno prodaje i kupuje kao odraz slobodne volje prodavca i kupca i kao takva predstavlja mjeru jednakosti njihovih zajedničkih interesa. Međutim, mišljenja su da je situacija drugačija kada se radi o odnosu privatnog i javnog interesa. Ovo iz razloga što u postupku eksproprijacije vlasnik nekretnine biva pozvan da proda ili da se odrekne odnosno ustupi svoju nekretninu u korist javnog interesa. U takvoj situaciji tržišna cijena ne može predstavljati ekvivalent pravičnoj naknadi koja upravo zbog svoje specifičnosti u sebi sadrži osim tržišne cijene i druge elemente za koje se mora predvidjeti zakonski okvir ali čiji ekvivalent će biti različit u svakom pojedinom slučaju. I ostali učesnici ove javne rasprave su saglasni da je osporena odredba nesaglasna sa članom 56. Ustava, kao i odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima, posebno članom 1. Protokola I uz Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Ustavni sud je, na sjedici o vijećanju i glasanju, održanoj po zaključenju javne rasprave, imajući u vidu pismene navode davaoca inicijative i donosioca Zakona, kao i usmena izlaganja učesnika u postupku i ostalih pozvanih na javnu raspravu, ocijenio da član 43. Zakona o eksproprijaciji („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 8/96 i 15/96), nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.

Ustavni sud je pošao od odredbe člana 56. Ustava Republike Srpske kojom je utvrđeno da se zakonom može ograničiti ili oduzeti pravo svojine uz pravičnu naknadu. Takođe, Sud je imao u vidu i stav 1. Amandmana LXVI na Ustav Republike Srpske kojim je utvrđena tržišna opredijeljenost Republike Srpske, kao i odredbu člana 5. Ustava, kojom je utvrđeno da se ustavno uređenje Republike Srpske temelji, pored ostalog, na tržišnoj privredi. Pored toga, Ustav Republike Srpske je, između ostalog, proklamovao ravnopravnost svih oblika svojine (član 54), i garantovao njihovu jednaku pravnu zaštitu (član 54). Polazeći od navedenih ustavnih principa članom 1. Zakona o eksproprijaciji je propisano da se nepokretnosti mogu eksproprisati ili se svojina na njima može ograničiti, samo uz pravičnu naknadu koja ne može biti niža od tržišne cijene nepokretnosti, ako to zahtijeva opšti interes utvrđen na osnovu zakona. Isto tako i odredbom iz člana 41. osporenog zakona nedvosmisleno je utvrđeno da se naknada za eksproprisano poljoprivredno i građevinsko zemljište određuje u novcu prema tržišnoj vrijednosti zemljišta. Zakon o eksproprijaciji je, međutim, odredbom stava 1. člana 43. odredio da se naknada za jedan metar kvadratni određuje u procentu od prosječne tržišne cijene koja se formira u vrijeme određivanja naknade za jedan metar kvadratni izgrađenog stambenog prostora u tom mjestu, s tim da taj procenat ne može biti manji od 0,5% niti veći od 1,5%. Ovakvim normiranjem, po ocjeni ovog suda, zakonodavac nije na objektivan način uredio osnove i mjerila za utvrđivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost, odnosno na taj način nije obezbijedio u praksi primjenu pravične naknade u smilu odredaba člana 56. stav 1. Ustava Republike Srpske. Po mišljenju Suda naknada za oduzeto građevinsko zemljište formirana prema odredbama osporenog člana zakona ne predstavlja pravičnu naknadu. Naime, po ocjeni ovog Suda tržišna vrijednost nekretnina i pravična naknada nisu sinonimi. Tržišna cijena nekretnina je ona koja se slobodno formira prema uslovima koji vladaju na tržištu nepokretnosti, dok se pod pravičnom naknadom u pravilu, podrazumijeva ona naknada koja će vlasnika eksproprisane nekretnine s finansijskog aspekta staviti u isti položaj kao da nekretninu nije ni izgubio. Polazeći od navedenog, Sud je ocijenio da je za određivanje pravične naknade neophodno najprije odrediti tržišnu vrijednost nekretnine koja se ekspropriše, a zatim da se na tako utvrđenu tržišnu vrijednost dodaju ili oduzimaju drugi elementi koji moraju biti određeni zakonom, a kojima će se na odgovarajući način postići ravnoteža između privatnog i javnog interesa. Dakle, na osnovu svega istaknutog Sud je zaključio da određivanje naknade prema prosječnoj cijeni izgrađenog stambenog prostora ne predstavlja čak ni tržišnu naknadu koju bi raniji vlasnik mogao ostvariti na tržištu zemljišta. Zbog toga je Sud ocijenio da, bez obzira na koji je način formirana, prosječna cijena prema odredbama iz člana 43. Zakona predstavlja prosjek, odnosno sredinu između određenih veličina (najniže i najviše cijene nepokretnosti, odnosno građevinskog zemljišta) koja ne mora biti u korelaciji sa tržišnom vrijednosti nekretnina. U skladu sa navedenim Sud je ocijenio da je osporenim članom ovog zakona raniji sopstvenik gradskog građevinskog zemljišta onemogućen da ostvari naknadu koja mu pripada po odredbama člana 56. Ustava Republike Srpske.

Na osnovu izloženog, Sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

Ovo odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Mirko Zovko i sudije: Mihailo Adamović, Vojin Bojanić, Milorad Ivošević, Adem Medić, dr Duško Medić, prof. dr Marko Rajčević, Branko Sunarić i Avdo Špiljak.

Broj: U - 47/02 PREDSJEDNIK

29. jun 2006. godine USTAVNOG SUDA Mirko Zovko

Utvrđuje se da član 43. Zakona o eksproprijaciji („Službeni glasnik Republike… | Sudska praksa | Aktio