Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Republike Srpske

Odbija se prijedlog za utvrđivanje neustavnosti člana 2, člana 4. stav 2, člana 7, člana 12. stav 2, člana 17. stav1, člana 23, člana 28. stav 3, člana 35, člana 47. st. 1, 5. i 6., čl. 48, 48a., člana 62, člana 66. stav 3. i člana 79. stav2.Zakona o poljoprivrednim zadrugama ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 73/08 i 106/09). Odbacuje se, zbog nenadležnosti, prijedlog za ocjenu međusobne saglasnosti pojedinih odredaba Zakona o poljoprivrednim zadrugama ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 73/08 i 106/09), te ocjenu saglasnosti odredaba Zakona o poljoprivrednim zadrugama sa odredbama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Republici Srpskoj ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 42/05 i 118/09), Zakona o klasifikaciji djelatnosti i o registru jedinica razvrstavanja ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 113/04 i 110/05), Zakona o privrednim društvima ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 127/08 i 58/09) i Opšteg zakona o zadrugama ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 18/03 i 55/06).

Odluka donesena 07. 10. 2010.

Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.org i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Predmeti (1)

U-48/08

Ocjena ustavnosti i zakonitosti

Odluka

07. 10. 2010.

Tekst odluke

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 38. stav 1. tačka 1. i člana 61. stav 1. tačka 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske - Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 54/05), na sjednici, održanoj 7. oktobra 2010. godine, donio je

ODLUKU

Odbija se prijedlog za utvrđivanje neustavnosti člana 2, člana 4. stav 2, člana 7, člana 12. stav 2, člana 17. stav1, člana 23, člana 28. stav 3, člana 35, člana 47. st. 1, 5. i 6., čl. 48, 48a., člana 62, člana 66. stav 3. i člana 79. stav2.Zakona o poljoprivrednim zadrugama ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 73/08 i 106/09).

Odbacuje se, zbog nenadležnosti, prijedlog za ocjenu međusobne saglasnosti pojedinih odredaba Zakona o poljoprivrednim zadrugama ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 73/08 i 106/09), te ocjenu saglasnosti odredaba Zakona o poljoprivrednim zadrugama sa odredbama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Republici Srpskoj ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 42/05 i 118/09), Zakona o klasifikaciji djelatnosti i o registru jedinica razvrstavanja ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 113/04 i 110/05), Zakona o privrednim društvima ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 127/08 i 58/09) i Opšteg zakona o zadrugama ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 18/03 i 55/06).

Obrazloženje

Poslovni zadružni savez "Agrosemberija" sa p.o. Bijeljina, Zemljoradnička zadruga "Gradiška" iz Gradiške i Zadružni savez Republike Srpske podnijeli su Ustavnom sudu Republike Srpske prijedloge za utvrđivanje neustavnosti Zakona o poljoprivrednim zadrugama ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 73/08). Predlagač Poslovni zadružni savez "Agrosemberija" iz Bijeljine ukazuj e, prij e svega, na to kako bi odredbe člana 4. stav 2, člana 7. i člana 12. stav 1, člana 28. stav 3, čl. 47, 62, člana 66. stav 3, člana 69. stav 6. i člana 79. Zakona o poljoprivrednim zadrugama trebalo da glase, te navodi odredbe Ustava Republike Srpske koje su, po njegovom mišljenju, povrijeđene utvrđenim zakonskim rješenjima. Uz to, ovaj predlagač ukazuje i na neusaglašenost odredaba osporenog zakona sa pojedinim odredbama Opšteg zakona o zadrugama ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 18/03 i 55/06), kao i na neusaglašenost člana 50. Zakona o poljoprivrednim zadrugama sa Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u Republici Srpskoj ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 42/05). U obrazloženju ovog prijedloga navodi se da je pomenuti zakon u suprotnosti sa odredbama čl. 50, 54, 55, 56. i 108. Ustava, ali bez bližeg navođenja odredaba Zakona o poljoprivrednim zadrugama koje smatra neustavnim. Pored toga, ovaj predlagač iznosi mišljenje da nije postojao ustavni osnov za donošenje osporenog Zakona, s obzirom na to da je na nivou Bosne i Hercegovine usvojen Opšti zakon o zadrugama, i da su zadruge i zadružni savezi usaglasili svoja normativna akta sa ovim zakonom. Iz sadržine drugog prijedloga proizlazi da član 28. stav 3, član 35, član 47. st. 3, 5. i 6, član 48. st. 2. i 3. Zakona o poljoprivrednim zadrugama nisu u saglasnosti sa odredbama Opšteg zakona o zadrugama, kao i da postoji nesaglasnost između pojedinih odredaba osporenog Zakona. U ovom prijedlogu nije navedeno kojim ustavnim principima su suprotna osporena zakonska rješenja, ali iz navoda sadržanih u prijedlogu proizlazi da je odredbom člana 28. stav 3. Zakona oduzeto pravo licima zaposlenim u zadruzi da biraju i budu birani u organe zadruge, čime je povrijeđen ustavni princip ravnopravnosti, te da odredba člana 47. stav 6. Zakona, koja propisuje ništavnost odluka donesenih suprotno stavu 5. istog zakona, ima retroaktivno dejstvo. U ovom prijedlogu je, takođe, ukazano na odredbe čl. 94, 95. i 96. Opšteg zakona o zadrugama, koje su, po mišljenju predlagača, trebalo da budu sadržane i u osporenom zakonu, kao i na činjenicu da je prelaznim i završnim odredbama Zakona propisano da stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o zemljoradničkim zadrugama ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 18/99), a koji je prestao da važi stupanjem na snagu Opšteg zakona o zadrugama. Iz navoda i razloga iznesenih u trećem prijedlogu proizlazi da je odredba člana 2. osporenog Zakona u suprotnosti sa članom 50. Ustava, jer onemogućava osnivanje specijalizovanih zadruga. Pored toga, u ovom prijedlogu se navodi da je članom 12. stav 1. Zakona ograničena djelatnost zadruge samo na djelatnost iz oblasti poljoprivrede, čime su, po mišljenju ovog predlagača, zadruge kao privredna društva stavljene u neravnopravan položaj u odnosu na ostala privredna društva, što je u suprotnosti sa odredbama čl. 50. i 64. Ustava. Takođe se navodi da je član 28. stav 3. Zakona, prema kome lice zaposleno u zadruzi može postati zadrugar te zadruge ako je to predviđeno zadružnim pravilima, ali da ne može biti član organa zadruge, u suprotnosti sa članom 64. Ustava, a uz to je u nesaglasnosti i sa odredbama čl. 3. i 29. istog zakona. Ustavnom sudu su, pored navedenih, podneseni i prijedlozi za utvrđivanje neustavnosti odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednim zadrugama ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 106/09). Prijedlogom Opšte zemljoradničke zadruge "Polet" iz Vlasenice osporena je ustavnost člana 6. ovog zakona, ali bez navođenja ustavnih odredbi za koje smatra da su povrijeđene, dok se zajedničkim prijedlogom zemljoradničkih zadruga "Prijedor" iz Prijedora, "Knežica" iz Knežice, "Poljopromet" iz Omarske i "Oštra Luka" iz Oštre Luke traži utvrđivanje neustavnosti člana 2, člana 6. stav 4. i člana 7. ovog zakona, te ocjena saglasnosti člana 2. ovog zakona sa Zakonom o klasifikaciji djelatnosti i o registru jedinica razvrstavanja ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 113/04) i sa odredbama člana 2. stav 3. i čl. 5. i 6. Zakona o privrednim društvima. U ovom prij edlogu se, takođe, navodi i da je član 5. ovog zakona nesaglasan sa članom 3. istog zakona, kao i sa Opštim zakonom o zadrugama, a član 7. ovog zakona nesaglasan sa članom 47. istog zakona. U prijedlogu predlagača "Agrosemberija" iz Bijeljine iznesene su sugestije kako bi odredbe čl. 2, 3, 4, 6. i 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednim zadrugama trebalo da glase te navedene odredbe Ustava Republike Srpske koje su, po mišljenju ovog predlagača, povrijeđene usvojenim zakonskim rješenjima. Predlagač Zemljoradnička zadruga "Agroposavina" iz Donjeg Žabara, zastupana po advokatu Živanu Blagojeviću, osporava ustavnost čl. 6. i 7. ovog zakona, navodeći da ove odredbe nisu u saglasnosti sa odredbama čl. 50, 54, 56, člana 68. stav 1. t. 4. i 6. Ustava, dok predlagač Zemljoradnička zadruga "Gradiška" iz Gradiške ukazuje na nesaglasnost čl. 2. i 6. Zakona sa odredbama Opšteg zakona o zadrugama. Sud je, saglasno članu 9. Poslovnika o radu Ustavnog suda Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 29/05),odlučio da o prijedlozima sprovede jedinstven postupak, pripajajući prijedloge br. U- 49/08, U-63/08, U-66/09, U-67/09, U-69/09, U-70/09 i U-72/09 prvoprispjelom prijedlogu U-48/08.

Narodna skupština Republike Srpske dostavila je Sudu odgovore u predmetima U-48/08 i U-66/09, u kojima navodi da iz sadržine podnesenih prijedloga proizlazi da se radi o zahtjevu za izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednim zadrugama, koja procedura ima karakter legislativne djelatnosti i nije u nadležnosti Ustavnog suda. Pored toga, u odgovoru se navodi da su u prijedlogu navedene povrede odredaba čl. 10, 50, 54, 55, 56, 68. i člana 108. stav 1. Ustava, ali bez obrazloženje kako je došlo do povrede ovih ustavnih principa. Uz to, u ovom odgovoru je istaknuto da Zakon jasno propisuje procedure neophodne za definisanje državne imovine na kojoj pravo korišćenja za-državaju zadruge, te da su neosnovani navodi predlagača o oduzimanju zadružne imovine i njenom pretvaranju u državno vlasništvo. Članom 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednim zadrugama, prema navodima iz odgovora, precizira se titular državne imovine koju koriste zadruge, a knjiženje ove imovine kao imovine jedinice lokalne samouprave vrši se na osnovu zemljišnoknjižne i katastarske evidencije. U odgovoru se takođe naglašava da se na ovaj način ne oduzima imovina zadruzi budući da na nju nikada nije bila ni knjižena.

Zakonom o poljoprivrednim zadrugama ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 73/08) uređuje se osnivanje poljoprivrednih zadruga, djelatnost, sjedište i firma, sticanje i prestanak statusa zadrugara, upravljanje za-drugom, imovina i prestanak zadruge, obavljanje zadružne revizije, kao i druga pitanja od značaja za funkcionisanje zadruge (član 1.). U smislu ovog zakona, poljoprivredna zadruga je oblik organizovanja dobrovoljno udruženih članova (u daljem tekstu: zadrugari) da bi zadovoljili svoje zajedničke ekonomske, socijalne i kulturne potrebe i ciljeve zajedničkim posjedovanjem i demokratski kontrolisanim privređivanjem (član 2.). Odredbama čl. 3. do 6. Zakona, koje je zakonodavac opredijelio kao osnovne odredbe, propisani su principi na kojima zadruge uređuju odnose među svojim članovima (član 3.), namjena zadruge (član 4. stav 1.), dok je osporenim stavom 2. člana 4. ovog zakona propisano da se zadružnim pravilima utvrđuje djelatnost zadruge u oblasti poljoprivrede. Čl. 7. do 11. Zakona reguliše se osnivanje zadruge, te je između ostalog članom 7. propisano da zadrugu može da osnuje najmanje pet fizičkih lica koja ispunjavaju uslove predviđene zadružnim pravilima i koja se bave poljoprivrednom djelatnošću. Odredbama čl. 12. do 16. Zakona propisani su djelatnost, sjedište i firma zadruge. Prema članu 12. stav 1. Zakona, zadruga može obavljati sve djelatnosti iz oblasti poljoprivrede za koje je registrovana. Odredbama čl. 17. do 28. Zakona propisan je način sticanja i prestanak statusa zadrugara, a prema članu 28. stav 3. Zakona, lice zaposleno u zadruzi može postati zadrugar te zadruge ako je to predviđeno zadružnim pravilima, ali ne može biti član zadruge. Član 35. ovog zakona, kojim je propisano da skupština zadrugara sve odluke iz svoje nadležnosti donosi većinom glasova od ukupnog broja svojih članova, sistematizovan je u poglavlju V kojim se propisuje upravljanje za-drugom i određuju organi zadruge (čl. 29. do 35.). Odredbe čl. 47. do 54. Zakona uređuju pitanja koja se tiču imovine zadruge. Prema članu 47. stav 1. ovog zakona imovinu zadruge čine: stvarna prava, imovinska prava, novac i druge hartije od vrijednosti. Stavom 3. ovog člana propisano je da se zadružna imovina formira iz udjela zadrugara koji su uneseni u imovinu zadruge, članarine zadrugara, sredstava ostvarenih radom i poslovanjem i teretnim pravnim poslovima zadruge, dokje stavom 5. istog člana propisano da zadruga koja koristi državnu imovinu ili imovinu stečenu besteretnim pravnim poslom od jedinica lokalne samouprave, republičkih organa ili organa na nivou Bosne i Hercegovine, ne može donositi odluke o raspolaganju tom imovinom, a naročito odluke o: prodaji, poklonu, razmjeni, korišćenju, poravnanju sa povjeriocima, zalozi, hipoteci, garanciji, davanju u dugoročni zakup i ulaganju te imovine u druga pravna lica bez pismene saglasnosti Vlade Republike Srpske. Propisano je i da su odluke donesene u suprotnosti sa prethodnim stavom ništavne (stav 6. člana 47.). Prema članu 48. stav 2. Zakona, imovinu u državnoj svojini koju zadruga koristi po raznim osnovima zadruga ne može otuđiti, niti staviti pod hipoteku, niti dati u zakup bez prethodne saglasnosti Vlade, a prema stavu 3. ovog člana komisija za utvrđivanje imovine u državnoj svojini u poljoprivrednim zadrugama formirana od Vlade utvrdiće imovinu u državnoj svojini koju su zadruge dobile na korišćenje od bivših dru-štveno-političkih zajednica po raznim osnovima. Odredbama čl. 55. do 61. propisuje se raspodjela dobiti i pokrivanje gubitaka. U poglavlju IX Zakona, koji se odnosi na poljoprivredne zadružne saveze, utvrđen je pojam poljoprivrednog zadružnog saveza, teritorija za koju se osnivaju, poslovi koje obavljaju te njihov status (čl. 62-67.). Članom 62. stav 2. Zakona propisano je da se poljoprivredni zadružni savezi osnivaju za teritoriju Republike Srpske (Poljoprivredni zadružni savez Republike Srpske) ili za određeno teritorijalno područje, odnosno područje djelovanja - poslovni poljoprivredni zadružni savez (u daljem tekstu: poljoprivredni zadružni savez), a osporenim članom 66. stav 3. propisano je da poljoprivredni zadružni savez osniva najmanje pet zadruga. Osporenom odredbom člana 69. stav 6. Zakona propisano je da ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u saradnji sa Poljoprivrednim zadružnim savezom Republike Srpske propisuje poslove i pravila za rad poljoprivrednih zadružnih revizora, izuzev poslova i pravila koja se odnose na reviziju iz člana 59. stav 3. ovog zakona. U poglavljuXIsu kaznene odredbe (čl. 76. do 78.) i na kraju, poglavljeXIIZakona - prelazne i završne odredbe, kojima je između ostalog u članu 79. stav 2. propisano da će ministar u ro-ku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona do-nijeti propise iz člana 69. stav 6. ovog zakona, a članom 81. da stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Za-kon o zemljoradničkim zadrugama ("Službeni glasnik Re-publike Srpske", broj18/99).

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednim zadrugama ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj106/09) izvršene su izmjene i dopune osnovnog zakona tako što je poslije člana 2. dodat novi član 2a, kojim je propisano da je zadruga pravno lice a osniva se kao opšta i specijalizovana (ratarska, voćarska, vinogradar-ska, stočarska, pčelarska i druga). Zatim, izmijenjen je stav 2. člana 12. tako da se pod djelatnostima iz stava 1. ovog člana podrazumijevaju proizvodnja na gazdinstvima zadrugara, prerada, prodaja i prevoz vlastitim vozilima poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i drugih proizvoda zadruge i zadrugara, stručno-istraživačke usluge u oblasti razvoja poljoprivrede i sela, seoski turizam, snabdijevanje zadrugara i ostalih poljoprivrednih gazdinstava reprodukcionim materijalom, priplodnom sto-kom, energentima, sredstvima za proizvodnju i zaštitu poljoprivrednih proizvoda, dijelovima za poljoprivrednu mehanizaciju, te otkup poljoprivrednih i šumskih proizvoda, kao i plasman svih proizvoda koji su porijeklom sa imanja zadrugara ili su proizvedeni u domaćoj radinosti. Članom 3. ovog zakona propisano je da se u članu 17. stav 1. poslije riječi: "fizičko lice" dodaju riječi: "koje se bavi poljoprivrednom proizvodnjom i", a članom 4. ovog zakona da se u članu 23. poslije stava 3. dodaje novi stav 4, kojim je propisano da zadrugar, ako nema dospjelih obaveza prema zadruzi u momentu prestanka statusa zadrugara, ima pravo na isplatu svojih uloga i dobiti ostvarene poslovanjem zadruge, ali da nema pravo na imovinu zadruge. Odredbom člana 5. ovog zakona izmijenjen je član 23. stav 3. osnovnog zakona na način da se poslije riječi "pravilima" stavlja tačka, a ostali dio teksta briše, dok je članom 6. ovog zakona izmijenjen član 48. osnovnog zakona i propisano da će se nepokretnosti upisane u javnim evidencijama kao državna, odnosno društvena svojina s pravom korišćenja, upravljanja ili raspolaganja u korist zadruge, nakon stupanja na snagu ovog zakona upisati kao svojina jedinice lokalne samouprave (opština i grad) na čijoj teritoriji se te nepokretnosti nalaze (stav 1.), da se upis nepokretnosti iz stava 1. ovog člana, po zahtjevu gradonačelnika grada, odnosno načelnika opštine utvrđuje rješenjem nadležne područne jedinice Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (stav 2.); zatim da se zahtjevi za izdavanje rješenja iz stava 2. ovog člana, uz koje se prilažu zemljišnoknjižni i katastarski podaci o nepokretnostima iz stava 1. ovog člana, podnose u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona (stav 3.), te da je protiv rješenja iz stava 2. ovog člana dopuštena žalba Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove (stav 4.). Članom 7. ovog zakona propisano je da se poslije člana 48. dodaje novi član 48a, prema kojem će jedinice lokalne samouprave nepokretnosti iz člana 48. stav 1. Zakona ugovorom o zakupu davati na korišćenje zadrugama bez prava zadruga da iste daju u podzakup (stav 1.); da prioritet u zaključivanju ugovora o zakupu imaju zadruge koje su bile dosadašnji korisnici nekretnina, zavisno od njenog vremenskog korišćenja, broja zadrugara i drugih uslova (stav 2.) kao i da će ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uz saglasnost Vlade Republike Srpske u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti pravilnik kojim se propisuju uslovi i način davanja u zakup zadrugama nepokretnosti iz člana 48. stav 1. Zakona. Ocjenjujući ustavnost osporenih odredaba Zakona o poljoprivrednim zadrugama ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 73/08 i 106/09), Sud je imao u vidu odredbu člana 64. alineja 6. Ustava Republike Srpske, kojom je utvrđeno da Republika štiti i podstiče zadruge i zadrugarstvo, kao i t. 6. i 8. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, prema kojima Republika, pored ostalog, uređuje i obezbjeđuje svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, pravni položaj preduzeća i drugih organizacija, njihovih udruženja i komora, kao i osnovne ciljeve i pravce privrednog, naučnog, tehnološkog, demografskog i socijalnog razvoja, razvoja poljoprivrede i sela, korišćenje prostora, politiku i mjere za usmjeravanje razvoja i robne rezerve. Sud je takođe, imao u vidu član 50. Ustava, prema kome se ekonomsko i socijalno uređenje zasniva na ravnopravnosti svih oblika svojine i slobodnom privređivanju, samostalnosti preduzeća i drugih oblika privređivanja u sticanju i raspodjeli dobiti i slobodnom kretanju robe, rada i kapitala u Republici kao jedinstvenom privrednom prostoru, te član 54. Ustava, koji određuje da svi oblici svojine imaju jednaku pravnu zaštitu. Pored toga, Sud je imao u vidu član 58. stav 1. Ustava, prema kome se svojinska prava i obaveze nad sredstvima u društvenoj svojini i uslovi pod kojima se ta sredstva prenose u druge oblike svojine uređuje zakonom.

Polazeći od navedenih ustavnih odredaba, po ocjeni Suda, Narodna skupština Republike Srpske imala je ustavno ovlašćenje da zakonom uredi poljoprivredno zadrugarstvo kao poseban oblik organizovanja fizičkih lica - zadrugara u kojem oni poslovanjem na zadružnim principima: dobrovoljnosti i otvorenosti prema članstvu, demokratske kontrole poslova od članstva, učešća članova u raspodjeli koristi i pokriću štete u radu, poslovne autonomije i informisanja članova te međuzadružne saradnje i brige za zajedništvo - ostvaruju svoje zajedničke ekonomske, socijalne i kulturne potrebe i ciljeve. Po ocjeni Suda, određivanje pojma poljoprivredne zadruge (član 2.), djelokruga poslovatj. djelatnosti koje mogu obavljati poljoprivredne zadruge i načina na koji će zadruga odrediti djelatnosti koje će obavljati u oblasti poljoprivrede (čl. 4. i 12.), određivanje minimalnog broja fizičkih lica potrebnih za osnivanje zadruge (član 7.), sticanje i prestanak statusa zadrugara (čl. 17, 23. i 28.), uređivanje načina upravljanja zadrugom i odlučivanja organa zadruge (član 35.), te osnivanja poljoprivrednih zadružnih saveza (čl. 62. i 66) sastavni je dio navedenog ustavnog ovlašćenja zakonodavnog organa. O tome da li su usvojena zakonska rješenja adekvatna ili ih treba mijenjati ili dopunjavati novim rješenjima, nije nadležan da odlučuje Ustavni sud, u smislu člana 115. Ustava Republike Srp ske.

Navodi predlagača s pozivanjem na odredbe čl. 10, 50, 60. i 65. Ustava, prema ocjeni Suda, nisu od uticaja na ustavnost osporenih člana 2, člana 4. stav. 2, člana 7, člana 12. stav 2, člana 17. stav 1, člana 23. stav 3, člana 28. stav 3, člana 66. stav 3. i člana 79. stav 2. osporenog Zakona o poljoprivrednim zadrugama. Naime, propisivanjem kao u osporenim odredbama ne ograničavaju se ustavne slobode i prava, niti se nejednako tretiraju pojedini svojinski oblici, jer se u odnosima uređenim ovim odredbama slobode i prava građana i svojinska zaštita ne ostvaruju neposredno na osnovu Ustava, već na osnovu zakona, što proizlazi iz člana 49. st. 1. i 2, čl. 60. i 65. Ustava, kao i t. 6. i 8. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske.

Cijeneći ostale navode i razloge osporavanja ovih odredaba, Sud je utvrdio da se radi o pitanjima izvan nadležnosti Ustavnog suda, s obzirom na to da Ustavni sud nije nadležan da ocjenjuje ustavnost pojedinih odredaba zakona sa stanovišta njihove primjene, preciznosti i jasnoće. Pri tome, Ustavni sud nije nadležan da razmatra prijedloge jednog od predlagača koji ukazuje, odnosno iznosi stav o tome kako bi osporene zakonske norme trebalo da glase, s obzirom da je to pitanje zakonodavne politike, koja ne spada u nadležnost ovog suda.

Isto tako, zbog nenadležnosti, Sud je odbacio prijedlog za ocjenu saglasnosti člana 12. osporenog zakona sa Zakonom o registru privrednih subjekata i odredbama Zakona o klasifikaciji djelatnosti i o registru jedinica razvrstavanja kao i sa članom 2. stav 3, čl. 5. i 6. Zakona o privrednim društvima. Uz to, Sud nije nadležan da ocjenjuje saglasnost člana 28. stav 3. i člana 35. osporenog zakona sa čl. 3, 29. i 33. istog zakona, kao ni saglasnost članom 7, članom 28. stav 3, članom 35. članom 66. stav 3, članom 69. stav 6, članom 79. stav 2. sa odredbama Opšteg zakona o zadrugama ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 18/03i 55/06),koji je usvojen na nivou Bosne i Hercegovine.

Sud je, takođe, ocijenio da su osporenim odredbama čl. 47ana st. 1, 5. i 6, čl. 48. i 48a Zakona o poljoprivrednim zadrugama ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 73/08 i 106/09) uređeni odnosi u okviru ovlašćenja zakonodavnog organa iz t. 6. i 8. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je dopunjen član 68. Ustava. Navedeno ustavno ovlašćenje, po ocjeni Suda, podrazumijeva pravo zakonodavca da odredi šta se smatra imovinom zadruge (st. 1. i 3. člana 47.), kao i da propiše ovlašćenje Vladi da daje prethodnu saglasnost na odgovarajuće odluke zadruge koja koristi državnu imovinu ili imovinu stečenu besteretnim pravnim poslom od jedinica lokalne samouprave, republičkih organa ili organa na nivou Bosne i Hercegovine. Naime, Sud je imao u vidu da zadruge u našem pravnom sistemu u svom poslovanju koriste, pored zadružne imovine, i imovinu koja je u zadružnim i drugim javnim evidencijama evidentirana kao državna svojina, kao i da je udio državne imovine u ukupnoj imovini zadruge značajan, naročito kada su u pitanju nepokretnosti. S obzirom na navedeno, po ocjeni Suda, bilo je neophodno da se spriječi nekontrolisano raspolaganje državnom imovinom, i da se propisivanjem ovlašćenja Vladi da daje prethodnu saglasnost na odluke zadruge koje se odnose na raspolaganje tom imovinom "van toka redovnog poslovanja" uređuju svojinska prava i obaveze nad sredstvima u državnoj svojini i uslovi pod kojima se ta sredstva prenose u druge oblike svoj ine, a što se na osnovu Ustava, uređuje zakonom. Propisivanje da će se nepokretnosti upisane u javnim evidencijama kao državna, odnosno društvena svojina s pravom korišćenja, upravljanja ili raspolaganja u korist zadruge, upisati kao svojina jedinice lokalne samouprave (opština i grad), po ocjeni Suda, u skladu je sa ovlašćenjem zakonodavca iz člana 58. stav 1. Ustava, prema kome se svojinska prava i obaveze nad sredstvima u društvenoj svojini i uslovi pod kojim se ta sredstva mogu prenositi u druge oblike svojine uređuju zakonom. Imajući u vidu navedeno, Sud je ocijenio da se osporenim odredbama čl. 48. i 48a Zakona ne dovode u pitanje principi iz člana 50. Ustava na koje se predlagači pozivaju. Ovim odredbama ne ograničava se Ustavom zajemčeno slobodno privređivanje svim oblicima svojine i samostalnost preduzeća i drugih oblika privređivanja u sticanju i raspodjeli dobiti, već se propisuje način na koji će se nepokretnosti iz stava 1. člana 48.Zakona upisati kao svojina jedinice lokalne samouprave kao i postupak davanja u zakup pomenutih nepokretnosti zadrugama na korišćenje.

Uz to, Sud je ocijenio da osporena odredba stava 6. člana 47. navedenog zakona, kojom je propisano da su odluke donesene u suprotnosti sa prethodnim stavom ništavne, nema povratno dejstvo i nije nesaglasna sa odredbom člana 110. stav 1. Ustava. Naime, po ocjeni Suda, pravno dejstvo osporene odredbe određeno je za ubuduće, dakle od dana stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednim zadrugama, i njome se ne mijenjaju odnosi koji su uspostavljeni prije stupanja na snagu ovog zakona.

U vezi sa navodima jednog od predlagača da je osporenim zakonom stavljen van snage Zakon o zemljoradničkim zadrugama ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 18/99), koji je ranije stavljen van snage Opštim zakonom o zadrugama, po ocjeni Suda, ovlašćenje zakonodavca da uređuje odnose u određenoj oblasti podrazumijeva i ovlašćenje za određivanje vremenske granice važenja jednog zakona, odnosno stavljanje van snage ranijeg zakona koji je uređivao istu oblast, a da Ustavni sud, u smislu člana 115. Ustava, nije nadležan da cijeni cjelishodnost zakonskog rješenja niti da daje tumačenje u pogledu praktične primjene pomenute zakonske odredbe.

Na osnovu izloženog, Sud je odlučio kao u izreci ove odluke.

Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Mirko Zovko i sudije: Mihailo Adamović, Vojin Bojanić, Milorad Ivošević, Adem Medić, prof. dr Duško Medić, prof. dr Marko Rajčević, Branko Sunarić i Avdo Špiljak.

Broj: U-48/08 Predsjednik 7. oktobra 2010. godine Ustavnog suda, Banja Luka Mirko Zovko, s.r.

Odbija se prijedlog za utvrđivanje neustavnosti člana 2, člana 4. stav 2… | Sudska praksa | Aktio