Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Republike Srpske

Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 1. Zakona o dopuni Zakona o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 58/09).

Odluka donesena 07. 10. 2010.

Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.org i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Predmeti (1)

U-41/09

Ocjena ustavnosti i zakonitosti

Rješenje

07. 10. 2010.

Tekst odluke

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 62. stav 1. tačka 4. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske - Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj54/05), na sjednici održanoj7. oktobra 2010. godine, donio j e

RJEŠENJE

Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 1. Zakona o dopuni Zakona o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 58/09).

Obrazloženje

Igor Sjerikov, advokat iz Banje Luke, i Ivica Klindić iz Rijeke, Republika Hrvatska, podnijeli su Ustavnom sudu Republike Srpske inicijative za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 1. Zakona o dopuni Zakona o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj58/09). U inicijativama je kao osporena odredba pogrešno označen "član 8a", što je u suštini odredba koj a je sadržana u članu 1. pomenutog zakona. Davaoci inicijativa navode da primjenom osporene zakonske odredbe preduzeća koja su predmet privatizacije, na osnovu početnog bilansa stanja stiču pravo svojine na nekretninama koje su u aktivnom bilansu iskazane kao njihova imovina, iako ovaj bilans nije precizan i u zemljišnim registrima često ne postoje dokazi o vrsti i obimu prava preduzeća u pogledu tih nekretnina. Naime, kako se ističe, saglasno članu 4. Zakona o početnom bilansu stanja, u postupku privatizacije državnog kapitala u preduzećima u početni bilans stanja upisuje se samo vrijednost nekretnina, a ne i zemljišnoknjižni podaci. Stoga davaoci inicijativa smatraju da osporena zakonska odredba omogućava da se pravo svojine na nekretninama prenese na osnovu početnog bilansa stanja, a ne na način kako je to regulisano stvarnopravnim propisima koji uređuju ovo pitanje. Ivica Klindić dodatno ističe da uvjerenje koje izdaje Investiciono-razvoj-na banka Republike Srpske ne predstavlja izvršnu ispravu podobnu za upis prava na nekretninama, odnosno za promjenu zemljišnoknjižnog stanja. Zbog toga smatra da je osporena zakonska odredba u suprotnosti sa Zakonom o notarima i Zakonom o stvarnim pravima, te Ustavom Bosne i Hercegovine. Pored toga, davaoci inicijativa smatraju da je osporenim propisivanjem došlo do povrede člana 5. stav 1. alineja 4, čl. 56. i 60. Ustava Republike Srpske, te člana 1. Protokola broj1. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Sud je, saglasno članu 9. Poslovnika o radu Ustavnog suda Republike Srpske, odlučio da o inicijativama sprovede jedinstven postupak, spajajući inicijativu broj U-10/10 sa inicijativom broj U-41/09.

U odgovoru koji je na inicijativu dostavila Narodna skupština Republike Srpske navodi se da prema osporenoj zakonskoj odredbi, uvjerenje koje izdaje Investiciono-razvojna banka Republike Srpske nema karakter isprave podobne za knjiženje prava u zemljišnim registrima, već predstavlja jedan od dokumenata koji se cijeni u postupku evidentiranja relevantnih prava. Ukoliko je u praksi drugačije, odnosno ukoliko pojedine zemljišnoknjižne kancelarije vrše upis prava samo na osnovu ovog uvjerenja, to može biti predmet razmatranja redovnih sudova, jer ocjena primjene zakona nije u nadležnosti Ustavnog suda Republike Srpske. Pored toga, kako se u odgovoru ističe, Ustavni sud nije nadležan ni da ocjenjuje saglasnost osporene zakonske odredbe sa Zakonom o notarima i Zakonom o privatizaciji državnog kapitalau preduzećima, jer se radi o aktima iste pravne snage.

Osporenim članom 1. Zakona o dopuni Zakona o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima propisano je da se u Zakonu o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 51/06, 1/07, 53/07 i 41/08) poslije člana 8. dodaje novi član 8a, koji glasi:

"Na osnovu službene evidencije o izvršenoj privatizaciji državnog kapitala u preduzećima po odredbama Zakona o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima ("Službeni glasnik Republike Srpske", br.51/06, 1/07, 53/07 i41/08)i odredbama Okvirnog zakona o privatizaciji preduzeća i banaka u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine", broj14/98), Investiciono-razvojna banka Republike Srpske a.d. Banja Luka, po službenoj dužnosti ili po zahtjevu zainteresovanog lica, izdaje uvjerenje kojim se označavaju nepokretnosti koje su u početnom bilansu stanja (aktivni bilans) iskazane u imovini preduzeća koje je bilo predmet izvršene privatizacije, (stav 1.); Na osnovu uvjerenja iz stava 1. ovog člana, zemljišnoknjižne, katastarske dokumentacije i izvoda iz sudskog registra o osnivanju preduzeća, a po zahtjevu zainteresovane stranke, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka, će sprovesti postupak i nakon izvršenog uviđaja i izjašnjenja od strane lica geodetske struke u pogledu identifikovanja zemljišta ispod objekta, prema regulacionom planu, odnosno mišljenju organa jedinice lokalne samouprave nadležnog za uređenje prostora na prostoru za koje nije donesen regulacioni plan, donijeće rješenje kojim se utvrđuje pravo vlasništva u korist podnosioca zahtjeva. (stav 2.); Po dostavljanju pravosnažnog rješenja iz stava 2. ovog člana od strane organa Republičke uprave za geodetske i imovin-sko-pravne poslove Banja Luka, zemljišnoknjižno odjeljenje nadležnog suda i odjeljenje za katastar izvršiće njegovo sprovođenje u javnim registrima." (stav 3.) U postupku ocjenjivanja osporene zakonske odredbe, Sud je, prije svega, imao u vidu da je članom 58. Ustava Republike Srpske utvrđeno da se svojinska prava i obaveze nad sredstvima u društvenoj svojini i uslovi pod kojim se ta sredstva prenose u druge oblike svojine uređuju zakonom. Pored toga, tačkom 6. Amandmana XXXII na Ustav utvrđeno je da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, a članom 60. stav 1. da fizička i pravna lica ostvaruju svojinska prava na nepokretnostima prema njihovoj prirodi i namjeni u skladu sa zakonom. U navedenim ustavnim odredbama, po ocjeni Suda, sadržano je ovlašćenje zakonodavca da uredi oblast svojinskih prava i obaveza nad sredstvima u državnoj svojini i utvrdi uslove pod koj ima se ta sredstva prenose u druge oblike svojine. Pomenute odredbe Ustava predstavljaju i osnov za donošenje Zakona o privatizaciji državnog kapitala u preduzećima, kojim su propisani uslovi i postupak za prodaju i prenošenje državnog kapitala u preduzećima koji je u svojini Republike Srpske, u svojinu domaćih i stranih fizičkih i pravnih lica, te u okviru toga, i postupak uknjižbe prava na nekretninama koje su u početnom bilansu stanja iskazane kao imovina preduzeća koje je predmet privatizacije. Imajući u vidu citirane ustavne odredbe, Sud je ocijenio da je isključivo pravo zakonodavca da u okviru utvrđenih mjera ekonomske politike, uređujućt oblast privatizacije državnog kapitala u preduzećima, propiše organe i postupak u kojem se nakon izvršene prodaje državnog kapitala u određenom preduzeću, vrši upis prava na nekretninama koje su u početnom bilansu stanja iskaza-ne u imovini tog preduzeća. Osporena zakonska rješenja odraz su cjelishodne procjene zakonodavca u uređivanju svojinsko-pravnih odnosa, zbog čega, po ocjeni Suda, ovakvim propisivanjem nije došlo do ograničavanja ili oduzimanja prava svojine, kao ni povrede ostalih ustavnih odredaba na koje ukazuju davaoci inicijativa.

Uočljivo je da davaoci inicijativa osporenu zakonsku odredbu posmatraju u svjetlu njene primjene u određenim sporovima koji se vode kod redovnih sudova, te sa aspekta mogućih zloupotreba, dovodeći u pitanje tačnost podataka o nekretninama koje su iskazane u aktivnom bilansu i o kojim Investiciono-razvojna banka izdaje uvjerenje. Međutim, prilikom ocjene ustavnosti, Sud ne može ulaziti u primjenu zakona, niti u konkretnom slučaju može pola-ziti od pretpostavke da postoji mogućnost da su u početnom bilansu stanja upisani neprecizni ili netačni podaci o vrsti i obimu prava privatizovanog preduzeća na određenim nekretninama. Eventualni spor u pogledu prava svojine na ovim nekretninama može samo biti predmet postupka pred redovnim sudovima.

Pored toga, u inicijativi Ivice Klindića osporena zakonska odredba je pogrešno interpretirana, jer se navodi da uvjerenje koje izdaje Investiciono-razvojna banka ne može imati svojstvo isprave podobne za upis prava svojine u zemljišnoknjižne registre. Međutim, iz pomenute odredbe jasno proizlazi da ovo uvjerenje, koje se izdaje na osnovu službene evidencije, uz ostale zemljišnoknjižne i katastarske podatke, te izvod iz sudskog registra, predstavlja samo jedan od dokumenata na osnovu kojih Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Banja Luka sprovodi postupak i donosi rješenje u pogledu prava svojine podnosioca zahtjeva na određenim nekretninama.

U pogledu navoda davaoca inicijative o nesaglasnosti osporene zakonske odredbe sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Zakonom o stvarnim pravima Republike Srpske i Zakonom o notarima, Sud ukazuje na to da prema članu 115. Ustava Republi ke Srp ske, Ustav ni sud Republi ke Srp ske nije nadležan da ocjenjuje saglasnost zakona sa Ustavom BiH, te međusobnu usaglašenost odredaba različitih zakona, jer se radi o propisima iste pravne snage.

Na osnovu izloženog, odlučeno je kao u dispozitivu ovog rješenja.

Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Mirko Zovko i sudije: Mihailo Adamović, Vojin Bojanić, Milorad Ivošević, Adem Medić, prof. dr Duško Medić, prof. dr Marko Rajčević, Branko Sunarić i Avdo Špiljak.

Broj: U-41/09 Predsjednik 7. oktobra 2010. godine Ustavnog suda, Banja Luka Mirko Zovko, s.r.

Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti… | Sudska praksa | Aktio