Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Republike Srpske

Odbija se prijedlog za utvrđivanje neustavnosti čl. 9, 12. stav 3. i čl. 22. stav 1. Zakona o poštanskim uslugama („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 30/10).

Odluka donesena 18. 05. 2011.

Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.org i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Citirani propisi

Predmeti (1)

U-57/10

Ocjena ustavnosti i zakonitosti

Odluka

18. 05. 2011.

Tekst odluke

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske i člana 61. stav 1. tač. 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske – prečišćeni tekst («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 54/05), na sjednici održanoj 18. maja 2011. godine, donioje

ODLUKU

Odbija se prijedlog za utvrđivanje neustavnosti čl. 9, 12. stav 3. i čl. 22. stav 1. Zakona o poštanskim uslugama („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 30/10).

Obrazloženje

Privredna komora Republike Srpske prijedlogom je pokrenula postupak za ocjenjivanje ustavnosti Zakona o poštanskim uslugama („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 30/10). Predlagač citira pojedine odredbe Zakona o poštanskim uslugama, te zaključuje da iz čl. 3. tačka a), čl. 9. i čl. 12. stav 3. ovog zakona nedvosmisleno proizlazi da se rezervisanim poštanskim uslugama može isključivo baviti Pošta, odnosno Preduzeće za poštanski saobraćaj Republike Srpske, dok je odredbom člana 22. stav 1. Zakona to eksplicitno i navedeno. Ovim odredbama je, po mišljenju predlagača, na tržištu rezervisanih poštanskih usluga u Republici Srpskoj obezbijeđen monopolski položaj javnog poštanskog operatera, te devalvirano pravo drugih pravnih lica da obezbijede licence za obavljanje poštanskih usluga, a koje pravo je utvrđeno Zakonom o poštama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 33/05). Predlagač smatra da osporene odredbe Zakona nisu u saglasnosti sa odredbom člana 50. Ustava Republike Srpske, kojom je utvrđena ravnopravnost svih oblika svojine i slobodno privređivanje, članom 52. Ustava kojim se jemči slobodno preduzetništvo i zabranjuju monopoli kao ni sa članom 53. Ustava, kojim je utvrđeno da Republika obezbjeđuje zaštitu potrošača. Imajući u vidu da je navedenim odredbama Zakona favorizovano preduzeće u državnoj svojini na račun drugih akcionarskih društava, te onemogućeno da i drugi pravni subjekti privređuju pružanjem poštanskih usluga, predlaže da Sud utvrdi da odredbe Zakona o poštanskim uslugama nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.

Narodna skupština Republike Srpske nije dostavila Sudu odgovor na navode iz prijedloga.

S obzirom na razloge osporavanja iznesene u prijedlogu, Sud je konstatatovao da su predmet osporavanja ustavnosti odredbe čl. 9, čl. 12. stav 3. i čl. 22. stav 1. Zakona o poštanskim uslugama („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 30/10).Osporenim članom 9. ovog zakona propisano je da su rezervisane poštanske usluge one vrste univerzalnih poštanskih usluga koje može pružati samo Pošta, a obuhvataju prenos: pismonosnih pošiljaka do 1000 gr (tačka a), tiskovina, novina i časopisa (tačka b), paketskih pošiljaka do 10 kg (tačka v), poštanskih i telegrafskih uputnica u klasičnoj i elektronskoj formi i isplate novčanih doznaka na kućnu adresu (tačka g), direktne pošte (tačka d), kurirske usluge ukoliko iznos tarife nije deset puta veći od obične tarife (tačka đ), preporučenih i vrijednosnih pošiljaka, bez obzira na težinu (tačka e) i sudskih pismena i pisama po upravnom i prekršajnom postupku, bez obzira na težinu (tačka ž). Prema osporenom članu 12. stav 3. Zakona usluge hibridne pošte i elektronskog poštanskog žiga može obavljati samo Pošta. Osporenim članom 22. stav 1. Zakona propisano je da Pošta, kao javni poštanski operater, ima i ekskluzivno pravo na pružanje rezervisanih poštanskih usluga, kao i pravo na obavljanje nerezervisanih poštanskih usluga.

Ocjenjujući ustavnost osporenih odredbi Zakona o poštanskim uslugama („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 30/10), Sud je imao u vidu da je Ustavom Republike Srpske utvrđeno da se ekonomsko i socijalno uređenje zasniva na ravnopravnosti svih oblika svojine i slobodnom privređivanju, samostalnosti preduzeća i drugih oblika privređivanja u sticanju i raspodjeli dobiti i slobodnom kretanju robe, rada i kapitala u Republici kao jedinstvenom privrednom prostoru (član 50). Ustav, dalje, utvrđuje da Republika uređuje i obezbjeđuje svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, pravni položaj preduzeća i drugih organizacija, osnovne ciljeve i pravce privrednog razvoja, kao i sistem javnih službi (tač. 6, 8. i 11. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske). Polazeći od navedenih ustavnih odredbi, Zakonom o poštanskim uslugama propisani su osnovni principi poštanske politike, uslovi za obavljanje poštanskih usluga, organizacija i funkcionisanje poštanskog saobraćaja, obaveze i odgovornosti operatera poštanskog saobraćaja, prava i obaveze korisnika poštanskih usluga i druga pitanja u vezi sa djelatnošću poštanskog saobraćaja u Republici Srpskoj (član 1). S tim u vezi ovim zakonom je propisano da se poštanske usluge u Republici Srpskoj vrše u skladu sa uslovima koji su utvrđeni Zakonom o poštama Bosne i Hercegovine, ovim zakonom, Opštim i Posebnim uslovima za vršenje poštanskih usluga, aktima operatera poštanskog saobraćaja, kao i na osnovu ratifikovanih, odnosno potvrđenih međunarodnih konvencija, drugih međunarodnih akata i ugovora, te da je funkcionisanje poštanskog saobraćaja i pružanje poštanskih usluga od opšteg interesa za Republiku Srpsku (član 2). Zakonom je, nadalje, propisano da poštanske usluge u Republici Srpskoj obavljaju: Preduzeće za poštanski saobraćaj Republike Srpske a.d. Banja Luka (skraćeni naziv: Pošte Srpske a. d. Banja Luka), kao javni poštanski operater i drugi poštanski operateri (član 2. tač. a i b). Propisano je i da poštanske usluge obuhvataju: univerzalne poštanske usluge, finansijske poštanske usluge, elektronske poštanske usluge, dopunske poštanske usluge i ostale poštanske usluge (član 7), te da su univerzalne poštanske usluge rezervisane i nerezervisane poštanske usluge (član 8. stav 5). Po ocjeni Suda osporene odredbe Zakona o poštanskim uslugama nisu nesaglasne sa Ustavom Republike Srpske, jer je zakonskouređivanje uslova za obavljanje poštanskih usluga i funkcionisanje poštanskog saobraćaja u okviru ovlašćenja zakonodavnog organa utvrđenog tač. 6, 8. i 11. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske. Naime, zakonodavac je, po ocjeni Suda, procjenjujući prirodu i značaj odnosa koji su u pitanju, kao i potrebe da obezbijedi određeni obim poštanskih usluga određenog kvaliteta koji će biti pod jednakim uslovima dostupan svim korisnicima na cijeloj teritoriji Republike Srpske, utvrdio da je funkcionisanje poštanskog saobraćaja i pružanje poštanskih usluga od opšteg društvenog interesa za Republiku Srpsku, te da je Pošta, kao javni poštanski operater, privredno društvo koje je u većinskom vlasništvu Republike Srpske, a koje je u trenutku donošenja ovog zakona već registrovano za pružanje univerzalnih poštanskih usluga. Određivanje područja univerzalnih poštanskih usluga, a u okviru toga iprecizno određivanje rezervisanih poštanskih usluga kao i elektronskih, koje može pružati samo Pošta, kao javni poštanski operater je, po ocjeni Suda, pitanje cjelishodnosti, odnosno odgovarajuće zakonodavne politike, koje Ustavni sud, saglasno odredbama člana 115. Ustava nije nadležan da ocjenjuje. Osporenim odredbama Zakona, po ocjeni Suda, ne dovode se u pitanje ustavni principi na koje predlagač ukazuje, jer Ustavom zajemčena jednakost pravnih lica u obavljanju djelatnosti nema značenje jednakosti u apsolutnom smislu, već pretpostavlja jednakost pravnih lica u zakonom propisanim istim uslovima obavljanja djelatnosti, koji su, kada je riječ o Pošti kao javnom operateru, uređeni različito u odnosu na druge poštanske operatere. Naime, Pošta kao javni operater ima obavezu da univerzalne poštanske usluge obavlja na cijeloj teritoriji Republike, što znači i na područjima gdje nema ekonomskog opravdanja, dok ostali poštanski operateri poštanske usluge ne moraju obavljati na cijeloj teritoriji Republike, već na području gdje ocijene da ima ekonomsko opravdanje. Saglasno tome, Sud je ocijenio da osporenim odredbama nije došlo do narušavanja principa slobodnog, samostalnog i ravnopravnog obavljanja određene privredne djelatnosti i slobodnog privređivanja, garantovanih čl. 50. i 52. stav 2. i člana 53. Ustava Republike Srpske. Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ove odluke.

Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Mirko Zovko i sudije: Mihailo Adamović, Vojin Bojanić, Milorad Ivošević, Adem Medić, prof. dr Duško Medić, prof. dr Marko Rajčević, Branko Sunarić i Avdo Špiljak.

Broj: U-57/10 PREDSJEDNIK

18. maj 2011. godine USTAVNOG SUDA Mirko Zovko