Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Republike Srpske

Odbija se prijedlog za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Odluke o komunalnim taksama na području grada Srpsko Sarajevo („Službene novine Grada Srpsko Sarajevo“ broj 5/03), u vrijeme važenja, koju je donijela Skupština Grada Srpsko Sarajevo i Odluke o komunalnim taksama na području grada Istočno Sarajevo („Službene novine Grada Istočno Sarajevo“ broj 28/09), koju je donijela Skupština Grada Istočno Sarajevo.

Odluka donesena 07. 09. 2011.

Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.org i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Predmeti (1)

U-21/10

Ocjena ustavnosti i zakonitosti

Odluka

07. 09. 2011.

Tekst odluke

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske i člana 61. stav 1. tačka 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske –prečišćeni tekst (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 54/05), na sjednici održanoj 7. septembra 2011. godine, donioje

ODLUKU

Odbija se prijedlog za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Odluke o komunalnim taksama na području grada Srpsko Sarajevo („Službene novine Grada Srpsko Sarajevo“ broj 5/03), u vrijeme važenja, koju je donijela Skupština Grada Srpsko Sarajevo i Odluke o komunalnim taksama na području grada Istočno Sarajevo („Službene novine Grada Istočno Sarajevo“ broj 28/09), koju je donijela Skupština Grada Istočno Sarajevo.

Obrazloženje

Preduzeće za proizvodnju ugostiteljstvo i usluge «Bet Live“, d.o.o Istočno Sarajevo zastupano po Mirzeti Duljković, advokatu iz Sarajeva, prijedlogom je pokrenulo postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Odluke o komunalnim taksama na području grada Srpsko Sarajevo („Službene novine Grada Srpsko Sarajevo“ broj 5/03), koju je donijela Skupština Grada Srpsko Sarajevo i Odluke o komunalnim taksama na području grada Istočno Sarajevo („Službene novine Grada Istočno Sarajevo“ broj 28/09), koju je donijela Skupština Grada Istočno Sarajevo.U prijedlogu je navedeno da su osporene odluke suprotne Zakonu o igrama na sreću i Ustavu Republike Srpske. Naime, predlagač navodi da je kao preduzeće registrovano za vršenje djelatnosti igara na sreću-priređivanje kladioničnih igara, primjenom osporenih odluka oštećeno, jer je osporenim odlukama, odnosno Tarifom komunalnih taksa, koja je sastavni dio ovih odluka, nezakonito propisana obaveza plaćanja naknade od igara na sreću. Ističu da Zakonom o igrama na sreću opštine nisu ovlašćene da donose propise o oporezivanju uopšte, a posebno iz okvira igara na sreću, jer je ova oblast, po njihovom mišljenju, regulisana Zakonom o igrama na sreću i stavljena u isključivu nadležnost Republike. Pored toga, predlagač navodi da opštine nemaju pravo rezervisati taksu na dobra koja nisu u njihovom vlasništvu niti predstavljaju uslugu javne službe građanima, kao i to da se ne može raditi o taksi u smislu značenja te riječi u pravnoj teoriji i pozitivnim propisima. Takođe smatra da bi taksa propisana osporenim odlukama predstavljala osnov za dvostruko oporezivanje a pravna lica iz ove oblasti bila bi stavljena u neravnopravan položaj u odnosu na druga koja vrše drugu djelatnost. Na osnovu navedenog predloženo je da Sud utvrdi postojanje nesaglasnosti osporenih odluka sa Zakonom o igrama na sreću i Ustavom Republike Srpske, odnosno nesaglasnost Odluke o komunalnim taksama na području grada Istočno Sarajevo („Službene novine Grada Istočno Sarajevo“ broj 28/09) u dijelu Tarife, i to tarifnog broja 2, sa Zakonom o igrama na sreću i Ustavom Republike Srpske. U odgovoru na navode iz prijedloga, koji je Ustavnom sudu dostavio Grad Istočno Sarajevo, pored ostalog, navedeno je da je Skupština grada Srpsko Sarajevo, 30. septembra 2009. godine, donijela Odluku o komunalnim taksama na području grada Srpsko Sarajevo broj 01-013.1156-14/2003 i da je ova odluka prestala da važi 23. decembra 2009. godine, donošenjem nove Odluke o komunalnim taksama na području grada. Pored toga, navode da su utvrđivanje taksene obaveze, naplatu i kontrolu primjene navedenih odluka vršili po odredbama Zakona o poreskoj upravi i drugim propisima koji regulišu ovu oblast, te da je većina lokalnih zajednica u Republici Srpskoj postupala na isti način.

Odlukom o komunalnim taksama na području grada Istočno Sarajevo („Službene novine Grada Istočno Sarajevo“ broj 28/09), koju je Skupština Grada Istočno Sarajevo donijela na sjednici održanoj 23. decembra 2009. godine, u članu 11. propisano je da stupanjem na snagu ove odluke prestaje da važi Odluka o komunalnim taksama iz 2003. godine.

Oporenim tarifnim brojem 2 Tarife komunalnih taksa koja je sastavni dio Odluke o komunalnim taksama na području grada Srpsko Sarajevo („Službene novine Grada Srpsko Sarajevo“ broj 5/03), kao i osporenim tarifnim brojem 2. Tarife komunalnih taksa koja je sastavni dio Odluke o komunalnim taksama na području grada Istočno Sarajevo („Službene novine Grada Istočno Sarajevo“ broj 28/09), propisano je da se za držanje sredstava za igre u ugostiteljskim objektima i drugim prostorijama plaća komunalna taksa i određeni su godišnji iznosi taksa za držanje: bilijara, automata i elektronskih uređaja za igre na sreću i bingo i sportske kladionice.

Sud je, prije svega, utvrdio da je, u konkretnom slučaju, pored osporavanja nadležnosti Skupština grada Istočno Sarajevo i grada Srpsko Sarajevo da svojim aktima utvrđuju komunalne takse za držanje sredstava za igre na sreću, osporena i ustavnost i zakonitost tarifnog broja 2. Tarifa o komunalnim taksama koji je propisan u istovjetnom tekstu u osporenim odlukama.

U postupku ocjenjivanja saglasnosti navedenog tarifnog broja sa Ustavom Republike Srpske Sud je imao u vidu da je tačkom 7. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske utvrđeno da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, poreski sistem, te da je članom 62. Ustava utvrđeno da Republika i opština budžetom utvrđuju javne prihode i javne rashode i da su sredstva budžeta porezi, takse i drugi, zakonom utvrđeni prihodi. Članom 102. Ustava je utvrđeno da opština preko svojih organa u skladu sa zakonom, pored ostalog, uređuje i obezbjeđuje obavljanje komunalnih djelatnosti, članom 103. Ustava – da gradu i opštini pripadaju prihodi utvrđeni zakonom, te odredbom člana 108. Ustava – da zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom, a propisi i drugi opšti akti sa zakonom.

Zakonom o lokalnoj samoupravi (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 101/04, 42/05 i 118/05), kojim se uređuje obezbjeđivanje sredstava jedinica lokalne samouprave, propisano je, pored ostalog, da su lokalne komunalne takse jedan od izvora prihoda lokalne samouprave (član 65); da skupština jedinice lokalne samouprave, kao organ odlučivanja i kreiranja politike jedinice lokalne samouprave donosi odluke o komunalnim taksama i drugim javnim prihodima kada je ovlašćena zakonom (član 30).

Zakonom o budžetskom sistemu Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 63/02 i 38/03), u članu 9. tačka 5, propisano je da su komunalne takse prihodi koji pripadaju budžetu opštine. Članom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 126/08) brisana je tačka 5. člana 7. osnovnog zakona, kojom je kao prihod budžeta Republike bio propisan porez na priređivanje igara na sreću i zabavnih igara i novom alinejom 4. istog člana u tački 7, koja postaje tačka 6, ovaj prihod budžeta Republike propisan je kao naknada od igara na sreću.

Zakonom o igrama na sreću (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 110/08, 53/10. i 62/10) u članu 1. propisano je da se ovim zakonom uređuju sistem i uslovi priređivanja igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara, naknade za priređivanje i porez na dobit od igara na sreću i zabavnih igara, a čl. 70. i 71 određeni su iznosi novčanih naknada za dobijanje odobrenja i za priređivanje kladioničkih igara na sreću.

Sud je, pored navedenih ustavnih i zakonskih odredaba, u konkretnom slučaju, imao u vidu i odredbe Zakona o komunalnim taksama (“Službeni list SR Bosne i Hercegovine” br. 21/77, 35/88 i 26/89), koji je poslužio kao pravni osnov za donošenje osporenih odluka. Ovim zakonom je, u čl. 1. i 2, propisano da komunalne takse propisuje skupština opštine svojom odlukom i da se komunalne takse plaćaju za korišćenje predmeta i usluga koje tarifom komunalnih taksa utvrdi skupština opštine u skladu sa ovim zakonom, a članom 3. stav 1. tačka 3. i članom 14. stav 1 – da se komunalne takse mogu propisati za držanje sredstava za igru (bilijar, karte za igru i sl.) u ugostiteljskim objektima, kao i ugostiteljskim objektima društvenog standarda i da se taksa iz člana 3. ovog zakona plaća u godišnjem iznosu. S obzirom na to da se Zakon o komunalnim taksama primjenjuje u pravnom poretku Republike Srpske na osnovu člana 12. Ustavnog zakona za sprovođenje Ustava Republike Srpske (“Službeni glasnik srpskog naroda u Bosni i Hercegovini” broj 3/92), Sud je ocijenio da ovaj zakon predstavlja valjan pravni osnov za donošenje osporenih odluka.

U postupku ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti osporenih odluka Sud je ocijenio da osporenim tarifnim brojem 2 Tarife komunalnih taksa, koja je sastavni dio Odluke o komunalnim taksama na području grada Srpsko Sarajevo („Službene novine Grada Srpsko Sarajevo“ broj 5/03), u vrijeme važenja Odluke, kao i osporenim tarifnim brojem 2 Tarife komunalnih taksa, koja je sastavni dio Odluke o komunalnim taksama na području grada Istočno Sarajevo („Službene novine Grada Istočno Sarajevo“ broj 28/09) – nisu povrijeđene odredbe Ustava i zakona. Naime, imajući u vidu navedene odredbe Zakona o komunalnim taksama koje određuju granice ovlašćenja skupštine opštine pri uređivanju navedenog lokalnog javnog prihoda koje dopuštaju propisivanje plaćanja komunalnih taksa za korišćenje predmeta i usluga koje tarifom komunalnih taksa utvrdi skupština opštine u skladu sa ovim zakonom, Sud je utvrdio da osporeni tarifni broj predstavlja realizaciju takvog zakonskog ovlašćenja. Pored toga, osporeni tarifni broj, po ocjeni Suda, nije u nesaglasnosti ni sa ostalim navedenim ustavnim i zakonskim odredbama, zbog čega je neosnovana tvrdnja predlagača da bi taksa propisana osporenim odlukama predstavljala osnov za dvostruko oporezivanje a pravna lica iz ove oblasti stavljena u neravnopravan položaj u odnosu na druga koja vrše drugu djelatnost. Naime, polazeći od toga da je u navedenim ustavnim odredbama sadržano ovlašćenje zakonodavca da uredi pitanje komunalnih taksa kojima se obezbjeđuju prihodi budžeta opština, da je u Zakonu o komunalnim taksama propisano da komunalna taksa predstavlja naknadu za korišćenje predmeta i usluga koje tarifom komunalnih taksa utvrdi skupština opštine u skladu sa odredbama ovog zakona, a da su Zakonom o igrama na sreću propisane naknade za priređivanje igara na sreću i porez na dobit od igara na sreću i zabavnih igara, očigledno je da se ovakvim propisivanjem ne nameću dvostruke poreske obaveze po istom osnovu.Takođe, po ocjeni Suda, na ovaj način se ni pravna lica koja se bave ovom djelatnošću ne dovode u neravnopravan položaj u odnosu na pravna lica druge djelatnosti, jer se propisano jednako odnosi na sve obveznike koji se nalaze u istim pravnim situacijama. Navedeni stav Suda proizlazi i iz činjenice da je prestankom važenja Zakona o porezima na igre na sreću i zabavne igre (“Službeni glasnik Republike Srpske» br. 5/99, 52/01, 25/02 i 52/06) prestala obaveza priređivača igara na sreću i zabavnih igara da plaćaju, ovim zakonom, utvrđene mjesečne paušalne iznose ovih poreza i da je Zakonom o igrama na sreću utvrđena obaveza plaćanja naknada za priređivanje igara na sreću i porez na dobit od igara na sreću i zabavnih igara, kao prihode budžeta Republike. Pored izloženog, Sud je ocijenio da je ovako propisano oporezivanje igara na sreću i zabavnih igara predstavlja izraz određene finansijske politike i cjelishodnosti zakonodavca, što izlazi iz okvira nadležnosti Ustavnog suda u smislu člana 115. Ustava. U pogledu ostalih navoda predlagača, koji se odnose na pitanje održivosti vrste fiskalnog regulisanja kroz vid taksi propisanih Zakonom o komunalnim taksama, te primjene ovog zakona u uslovima drugačijeg društvenopolitičkog uređenja, Sud je takođe ocijenio da ne spadaju u domen njegove, Ustavom utvrđene, nadležnosti.

Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ove odluke.

Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Mirko Zovko i sudije: Mihailo Adamović, Vojin Bojanić, Milorad Ivošević, Adem Medić, prof. dr Duško Medić, prof. dr Marko Rajčević, Branko Synarić i Avdo Špiljak.

Broj: U-21/10 PREDSJEDNIK

7. septembar 2011. godine USTAVNOG SUDA Mirko Zovko

Odbija se prijedlog za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Odluke o… | Sudska praksa | Aktio