Ustavni sud Republike Srpske
Utvrđuje se da čl. 137. do 467. Zakona o krivičnom postupku –prečišćeni tekst („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 100/09) nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.
Odluka donesena 15. 11. 2011.
Predmeti (1)
U-16/10
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Odluka
15. 11. 2011.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske i člana 60. stav 1. tačka a) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 104/11), na sjednici održanoj 15. novembra 2011. godine, donioje
ODLUKU
Utvrđuje se da čl. 137. do 467. Zakona o krivičnom postupku –prečišćeni tekst („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 100/09) nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.
Obrazloženje
Vojislav Dimitrijević iz Banje Luke dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti čl. 137. do 467. Zakona o krivičnom postupku – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 100/09). Osporavajući ustavnost odredaba prečišćenog teksta Zakona o krivičnom postupku, davalac inicijative navodi da su, prije svega, izmijenje numeričke oznake u odnosu na osnovni tekst Zakon o krivičnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 50/03, 111/04, 115/04, 29/07, 68/07, 119/08, 55/09, 80/09, 88/09 i 92/09), te kao primjer navodi član 136a. osnovnog teksta koji po svojoj sadržini odgovara odredbi člana 137. prečišćenog teksta i član 285. osnovnog teksta koji po svojoj sadržini odgovara odredbi člana 293. prečišćenog teksta. Pored toga, prema navodima davoca inicijative, izmijenjen je i sadržaj pojedinih zakonskih odredbi i to u slučajevima kada se jednom zakonskom odredbom upućuje na drugu odredbu istog zakona. Kao primjer ovakve izmjene davalac inicijative navodi odredbu člana 429. str 3. osnovnog zakona u kojoj se upućuje na odredbe člana 425. stav 1. tač. a) i b), koja odredba je u prečišćenom tekstu označena sa brojem 446, a upućuje na odredbe člana 442. stav 1. tač. a) i b) i član 215. Na ovaj način je, po mišljenju davaoca inicijative, Zakonodavni odbor Narodne skupštine Republike Srpske, prekršio član 70. stav 1. tačka 2. Ustava, koji utvrđuje isključivu nadležnost Narodne skupštine za donošenje zakona. Uz to, po mišljenju davaoca inicijative, osporeni Zakon o krivičnom postupku – prečišćeni tekst nije donesen na osnovu prijedloga ovlašćenog predlagača, već je to učinjeno po službenoj dužnosti, što je u suprotnosti sa odredbom člana 76. Ustava, koja je zamijenjena Amandmanom XXXVII na Ustav, koji ne poznaje mogućnost donošenja zakona po vlastitoj inicijativi. Pored toga, prema navodima davaoca inicijative, osporene odredbe prečišćenog teksta Zakona o krivičnom postupku, kao ni zakon u cjelini, ne stavljaju van snage osnovni tekst ovog zakona, tako da je potpuno ista materija regulisana sa dva važeća zakona, koja se razlikuju prije svega po numeričkim oznakama, ali i po sadržaju. S obzirom na to, da se ne zna koji od propisa treba primjenjivati, po mišljenju davaoca inicijative, povrijeđena je odredba člana 5. alineja 5. Ustava, koja propisuje da se ustavno uređenje Republike Srpske temelji na vladavini prava. Imajući u vidu da je osporenim odredbama prečišćenog teksta mijenjan osnovni tekst zakona, to isti saglasno odredbi člana 80. Ustava, koja je zamijenjena tačkom 2. Amandmana XL na Ustav, po mišljenju davaoca inicijative, morao biti proglašen ukazom predsjednika Republike, a što u konkretnom slučaju nije učinjeno. Predlaže da Sud utvrdi da osporene odredbe Zakona o krivičnom postupku – prečišćeni tekst nisu u saglasnosti sa Ustavom. Osim navedenog, davalac inicijative predlaže da Ustavni sud, na osnovu člana 115. stav 1. tačka 1. Ustava, dopunjenog Amandmanom XLII na Ustav Republike Srpske, o uočenim pojavama neustavnosti u načinu izrade prečišćenog teksta obavijesti Narodnu skupštinu Republike Srpske. Narodna skupštine Republike Srpske nije dostavila Sudu odgovor na navode iz podnesene inicijative.
Na osnovučlana 53. alineja 8. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 79/07), Zakonodavni odbor Narodne skupštine Republike Srpske, na sjednici održanoj 2. novembra 2009. godine, utvrdio je prečišćeni tekst Zakona o krivičnom postupku. Prečišćeni tekst Zakona o krivičnom postupku obuhvata Zakon o krivičnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 50/03) i njegove izmjene i dopune objavljene u „Službenom glasniku Republike Srpske“ br. 111/04, 115/04, 29/07, 68/07, 119/08, 55/09, 80/09, 88/09 i 92/09, u kojem je određen dan stupanja na snagu navedenog zakona. Osporeni Zakon o krivičnom postupku – prečišćeni tekst objavljen je u „Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 100/09.
U sprovedenom postupku Sud je utvrdio da su osporene odredbe čl. 137. do 139. prečišćenog teksta Zakona o krivičnom postupku sistematizovane u glavi XV tačka 2, koja se odnosi na privremeno oduzimanje predmeta i imovine. Članom 137. propisana je naredba operateru telekomunikacija, članom 138. privremeno oduzimanje predmeta, članom 139. privremeno oduzimanje radi obezbjeđenja, a članom 139. vraćanje privremeno oduzetih predmeta. U tački 3. ovog poglavlja definiše se postupak sa sumnjivim stvarima, na način da je članom 140. propisano oglašavanje sumnjivih stvari a članom 141. odlučivanje o sumnjivim stvarima. Ispitivanje osumnjičenog sistematizovano je u tački 4. ovog poglavlja, tako da član 142. sadrži osnovne odredbe o ispitivanju, član 143 – pouku osumnjičenom o njegovim pravima, član 144 – snimanje ispitivanja osumnjičenog i član 145 – ispitivanje preko tumača. U tački 5. ovog poglavlja, u kome je propisano saslušanje svjedoka, član 146. uređuje poziv za saslušanje svjedoka, član 147. određuje lica koja se ne mogu saslušati kao svjedoci, a član 148 – lica koja mogu odbiti svjedočenje, zatim član 149, koji reguliše pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja, član 150. propisuje način saslušanja, suočenja i prepoznavanje, član 151. propisuje tok saslušanja svjedoka a član 152. saslušanje svjedoka preko tumača. U ovoj tački navedenog poglavlja su i član 153, koji reguliše zakletvu, odnosno izjave svjedoka, član 154, koji govori o licima koja ne polažu zakletvu, odnosno ne daju izjavu, član 155, koji propisuje snimanje saslušanja svjedoka audio ili audio-vizuelnim sredstvima, te član 156, koji reguliše institut zaštićenog svjedoka. Odredbama čl. 157. do 159, koje se nalaze u tački 6. glave XV Zakona, reguliše se preduzimanje uviđaja, rekonstrukcija događaja te pomoć vještaka i stručnog lica. Tačkom 7. ove glave reguliše se vještačenje i to: određivanje vještačenja (član 160), naredba o vještačenju (član 161), dužnosti vještaka kojeg je odredio tužilac, odnosno sud (član 162), ko ne može biti vještak (član 163), postupak vještačenja (član 164), pregledanje predmeta vještačenja (član 165), dostavljanje nalaza i mišljenja (član 166), vještačenje u stručnoj ustanovi ili državnom organu (član 167), pregled, obdukcija i ekshumacija leša (član 168), pregled i obdukcija leša van specijalizovane medicinske ustanove (član 169), izvještaj o pregledu i obdukciji (član 170), pregled i obdukcija začetka i novorođenčeta (član 171), toksikološko ispitivanje (član 172), vještačenje tjelesnih povreda (član 173), tjelesni pregled i druge radnje (član 174), psihijatrijsko vještačenje (član 175), vještačenje poslovnih knjiga (član 176), obavljanje analize dezoksiribonukleinske kiseline (član 177), kada se vrši analiza DNK (član 178), korišćenje rezultata analize DNK u drugim krivičnim postupcima (član 179) i registar izvršenih analiza DNK i zaštita podataka (član 180). U poglavlju XVI Zakona, koje se odnosi na mjere za obezbjeđenje prisustva osumnjičenog, odnosno optuženog i uspješno vođenje krivičnog postupka, bliže su utvrđene vrste mjera (član 181), dostavljanje i sadržaj poziva (član 182), naredba za dovođenje (član 183), zabrana napuštanja boravišta i zabrana putovanja (člana 184), ostale mjere zabrane (član 185), izricanje mjera zabrane (član 186), sadržaj mjera zabrane (član 187), ograničenja u pogledu sadržaja mjera zabrane (član 188), izvršenje mjera zabrane (član 189), provjeravanje mjera zabrane i obaveza izvještavanja (član 190), posebna odredba o zabrani putovanja (član 191), uslovi za određivanje jemstva (član 192), sadržaj jemstva (član 193), prestanak jemstva (član 194), rješenje o jemstvu (član 195), opšte odredbe o pritovru (član 196), razlozi za pritvor (član 197), opšte pravo zadržavanja (član 198), nadležnosti za određivanje pritvora (član 199), trajanje pritvora u istrazi (član 200), ukidanje pritvora (član 201), pritvor nakon potvrđivanja optužnice (član 202), određivanje pritvora nakon izricanja presude (član 203), lišenje slobode i zadržavanje (član 204), izvršavanje pritvora (član 205), prava i slobode pritvorenika i podaci o pritvorenicima (član 206), smještaj pritvorenika (član 207), posebna prava pritvorenika (član 208), pravo na komunikaciju pritvorenika sa spoljnjim svijetom i braniocem (član 209), disciplinski prestupi pritvorenika (član 210), nadzor nad izvršenjem pritvora (član 211) i kućni red u ustavnovama za izdržavanje pritvora (član 212). Poglavlje XVII Zakona sadrži odredbe čl. 213. do 220, kojima se uređuje odobrenje za gonjenje učinilaca i gonjenje po prijedlogu (član 213), posebni uslovi za krivično gonjenje (član 214), obustava postupka u slučaju smrti osumnjičenog, odnosno optuženog (član 215), postupak u slučaju neuračunljivosti osumnjičenog, odnosno optuženog (član 216), duševno oboljenje osumnjičenog, odnosno optuženog u toku postupka (član 217), kažnjavanje za odugovlačenje postupka (član 218), primjena pravila međunarodnog prava (član 219) i privremeno oduzimanje vozačke dozvole (član 220). U poglavlju XVIII Zakona, koje se odnosi na istragu, utvrđena je obaveza prijavljivanja krivičnog djela (član 221), prijavljivanje krivičnog djela od strane građana (član 222), podnošenje prijave (član 223), naredba o sprovođenju istrage (član 224), sprovođenje istrage (član 225), nadzor tužioca nad radom ovlašćenih službenih lica (član 226), kao i uzimanje izjava i prikupljanje dokaza (član 227). Odredbe čl. 234. do 240. regulišu posebne istražne radnje. Odredbama člana 234. ovog zakona propisane su vrste posebnih istražnih radnji i uslovi za njihovu primjenu (član 234), krivična djela za koja se mogu odrediti posebne istražne radnje (član 235), nadležnost za određivanje i trajanje istražnih radnji (član 236), materijal dobijen preduzimanjem radnji i obavještavanje o preduzetim radnjama (član 237), slučajni nalazi (član 238), postupanje bez sudskog naloga ili izvan njenog okvira (član 239) i korišćenje dokaza pribavljenih posebnim radnjama (član 240). Glava XX Zakona odnosi se na postupak optuženja te propisuje podizanje optužnice (član 241), sadržaj optužnice (član 242), odlučivanje o optužnici (član 243), izjašnjenje o krivici (član 244), razmatranje izjave o priznanju krivice (član 245), pregovaranje o krivici (član 246), povlačenje optužnice (član 247), razlozi za prigovor i odluka o prigovoru (član 248) i pretpretresno ročište (član 249). Odredbe čl. 250. do 292. prečišćenog teksta ovog zakona, koje su sistematizovane u poglavlju XXI Zakona, regulišu glavni pretres, a odnose se na opštu javnost (član 250), isključenje javnosti (član 251), na koga se odnosi isključenje javnosti (član 252), obavezno prisustvo na glavnom pretresu (član 253), obaveze sudije, odnosno predsjednika vijeća (član 254), redoslijed radnji glavnog pretresa (član 255), dužnost sudije, odnosno predsjednika vijeća (član 256), kažnjavanje zbog narušavanja reda (član 257), davanje lažnog iskaza od strane svjedoka ili vještaka (član 258), otvaranje zasjedanja (član 259), nedolazak tužioca, odnosno lica koje ga zamjenjuje na glavni pretres (član 260), nedolazak optuženog na glavni pretres (član 261), zabrana suđenja u odsustvu (član 262), nedolazak branioca na glavni pretres (član 263), nedolazak svjedoka ili vještaka na glavni pretres (član 264), razlozi za odlaganje glavnog pretresa (član 265), nastavljanje odloženog glavnog pretresa (član 266), prekid glavnog pretresa (član 267), način vođenja zapisnika (član 268), unošenje izreke presude u zapisnik (član 269), čuvanje materijalnih dokaza (član 270), ulazak sudije, odnosno vijeća u sudnicu (član 271), uslovi za održavanje glavnog pretresa (član 272), utvrđivanje identiteta optuženog i davanje uputa (član 273), pouke optuženom (član 274), čitanje optužnice i uvodna izlaganja (član 275), izvođenje dokaza (član 276), direktno i unakrsno ispitivanje svjedoka (član 277), pravo suda da ne dozvoli pitanje ili dokaz (član 278), posebna pravila o dokazima u slučajevima seksualnih delikata (član 279), posljedice priznanja optuženog (član 280), polaganje zakletve, odnosno davanje izjave (član 281), zaštita svjedoka od vrijeđanja, prijetnji i napada (član 282), kažnjavanje za odbijanje svjedočenja (član 283), angažovanje vještaka (član 284), ispitivanje vještaka (član 285), otpuštanje svjedoka i vještaka (član 286), saslušanje van sudnice (član 287), izuzeci od neposrednog sprovođenja dokaza (član 288), zapisnici o dokaznom materijalu (član 289), izmjene optužnice (član 290), dopuna dokaznog postupka (član 291), te završne riječi i zuvršetak pretresa (član 292). U poglavlju XXII Zakona, koje se odnosi na presudu, propisano je izricanje i objavljivanje presude (član 293), vezanost presude za optužbu (član 294), dokazi na kojima se zasniva presuda (član 295), meritorne i procesne presude (član 296), presuda kojom se optužba odbija (član 297), presuda kojom se optuženi oslobađa od optužbe (član 298), presuda kojom se optuženi oglašava krivim (član 299), vrijeme i mjesto objavljivanja presude (član 300), pritvor nakon izricanja presude (član 301), pouka o pravu na žalbu i druga upozorenja (član 302), pismena izrada presude (član 303), sadržaj presude (član 304) i ispravke u presudi (član 305). Poglavlje XXIII Zakona uređuje redovne pravne lijekove i to član 306. pravo na žalbu i rok, član 307 – subjekte žalbe, član 308 – odricanje i odustanak od žalbe, član 309 – sadržaj žalbe i otklanjanje nedostataka u žalbi, član 310 – žalbene osnove, član 311 – bitne povrede odredaba krivičnog postupka, član 312 – povrede Krivičnog zakona, član 313 – pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, član 314 – odluke o krivičnoj sankciji, troškovima postupka, imovinskopravnom zahtjevu i objavljivanju odluke, član 315 – podnošenje žalbe, član 316 – odgovor na žalbu, član 317 – određivanje sudije izvjestioca, član 318 – sjednicu vijeća, član 319 – odlučivanje u sjednici vijeća ili na pretresu, član 320 – granice ispitivanja presude, član 321 – zabrana reformatio in peius, član 322 – prošireno dejstvo žalbe, član 323 – beneficim cohaesionis, član 324 – odluke drugostepenog suda po žalbi, član 325 – odbacivanje žalbe kao neblagovremene, član 326 – odbacivanje žalbe kao nedopuštene, član 327 – odbijanje žalbe, član 328 – preinačenje prvostepene presude, član 329 – ukidanje prvostepene presude i održavanje pretresa, član 330 – odrazloženje odluke kojom se ukida prvostepena odluka, član 331 – pretres pred drugostepenim sudom, član 332 – oopšte odredbe o žalbi na presudu drugostepenog suda, član 333 – dopuštenost žalbe na rješenje, član 334 – opšti rok za izjavljivanje žalbe, član 335 – suspenzivno dejstvo žalbe, član 336 – odlučivanje o žalbi na rješenje, član 337 – shodna primjena odredbi o žalbi na prvostepenu presudu i član 338 – shodna primjena odredbi ovog zakona i na druga rješenja. Vanredni pravni lijekovi sistematizovani su u poglavlju XXIV Zakona, tako da član 339. sadrži opšte odredbe, član 340. uređuje nepravo ponavljanje krivičnog postupka, član 341. uređuje nastavljanje krivičnog postupka i ponavljanje postupka završenog pravosnažnim rješenjem, član 343. propisuje ponavljanje postupka na štetu optuženog, član 344. određuje lica ovlašćena za podnošenje zahtjeva, član 345. propisuje postupanje po zahtjevu a član 346. odlučivanje o zahtjevu, član 347 – dozvolu za ponavljanje postupka, član 348 – pravila ponovljenog postupka, član 349 – uslove za podnošenje zahtjeva, član 350 – ovlašćena lica i rok za podnošenje zahtjeva, član 351 – podnošenje zahtjeva, član 352 – odgovor po zahtjevu i sudiji izvjestiocu, član 353 – granice ispitivanja zahtjeva, član 354 – odbijanje zahtjeva, član 355 – uvažavanje zahtjeva i član 356 – postupak nakon ukidanja pravosnažne presude. U glavi XXV Zakona, koja se odnosi na postupak za izdavanje kaznenog naloga, utvrđene su opšte odredbe koje se odnose na ovaj postupak (član 357), neprihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga (član 358), prihvatanje zahtjeva za izdavanje kaznenog naloga (član 359), izjava o krivnji i izdavanje kaznenog naloga (član 360), sadržaj presude kojom se izdaje kazneni nalog i pravo na žalbu (član 361) te dostavljanje presude (član 362). Postupak prema maloljetnicima sistematizovan je u poglavlju XXVI a reguliše primjenu drugih odredbi ovog zakona u postupku prema maloljetnicima (član 363), primjenu odredbi prema djeci (član 364), obazrivo postupanje (član 365), obaveznu odbranu (član 366), isključenje oslobođenja od dužnosti svjedočenja (član 367), spajanje i razdvajanje postupka (član 368), sprovođenje jedinstvenog postupka (član 369), ulogu organa starateljstva (član 370), pozivanje i dostavljanje pismena (član 371), objavljivanje toka krivičnog postupka (član 372), dužnost hitnog postupanja (član 373), sastav suda (član 374), primjenu načela oportuniteta (član 375), vaspitne preporuke (član 376), vaspitne preporuke i zahtjev za pokretanje postupka (član 377), pribavljanje podataka o ličnosti maloljetnika (član 378), lica koja prisustvuju radnjama u pripremnom postupku (član 379), smještaj maloljetnika (član 380), određivanje pritvora (član 381), postupak prema maloljetniku u pritvoru (član 382), obrazloženi prijedlog (član 383), obustavu postupka (član 384), kontrolu postupka (član 385), zakazivanje ročišta ili glavnog pretresa (član 386), odlučivanje na glavnom pretresu (član 387), isključenje javnosti (član 388), privremeni smještaj maloljetnika (član 389), zakazivanje glavnog pretresa ili održavanje ročišta i donošenje odluke (član 390), odluke sudije za maloljetnika (član 391), troškovi postupka i imovinskopravni zahtjev (član 392), žalba protiv presude i rješenja (član 393), odluke vijeća za maloljetnike i zabrana reformatio in peius (član 394), ponavljanje krivičnog postupka (član 395), izvještaj o ponašanju maloljetnika (član 396), te izmjena odluke i obustava izvršenja (član 397). Poglavlje XXVII Zakona sadrži odredbe koje uređuju postupak protiv pravnih lica, tako da član 398. uređuje jedinstvenost postupka, član 399. cjelishodnost pokretanja krivičnog postupka, član 400. zastupnika pravnog lica u krivičnom postupku, član 401. način određivanja zastupnika, član 402. izuzeće zastupnika, član 403. dostavljanje pismena, član 404. troškove postupka, član 405. branioca pravnog lica u krivičnom postupku, član 406. određuje sadržaj optužnice, član 407. saslušanje i završnu riječ, član 408. presudu pravnom licu, član 409. mjere obezbjeđenja a član 410. primjenu ostalih odredbi ovog zakona. Odredbe čl. 411. do 415, koje su sistematizovane u poglavlje XXVIII kao posebne odredbe o izricanju sudske opomene, uređuju izricanje sudske opomene (član 411), sadržaj rješenja o sudskoj opomeni (član 412), razloge pobijanja rješenja o sudskoj opomeni (član 413), povrede Krivičnog zakona (član 414) i odluke drugostepenog suda (član 415). Postupci za primjenu mjera bezbjednosti, za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i za opozivanje uslovne osude sistematizovani su u glavu XXIX Zakona i propisuju prekid postupka u slučaju nastupanja duševne bolesti (član 416), postupak u slučaju neuračunljivosti (član 417), postupak u slučaju obaveznog liječenja od zavisnosti (član 418), oduzimanje predmeta (član 419), oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom (član 420), postupak oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom (član 421), utvrđivanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom (član 422), privremene mjere obezbjeđenja (član 423), sadržaj odluke kojom se izriče mjera oduzimanja imovinske koristi (član 424), zahtjev za ponavljanje postupka u pogledu mjere oduzimanja imovinske koristi (član 425), shodnu primjenu odredaba u pogledu žalbe (član 426), shodnu primjenu ostalih odredaba Zakona (član 427) i postupak za opozivanje uslovne osude (član 428). Glava XXX Zakona sadrži odredbe koje se odnose na postupak za donošenje odluke o brisanju osude ili prestanku mjera bezbjednosti i pravnih posljedica osude, a uređuje rješenje o brisanju osude (član 429), prijedlog osuđenog za brisanje osude (član 430), sudsko brisanje uslovne osude (član 431), postupak brisanja osude na osnovu sudske odluke (član 432), uvjerenje na osnovu kaznene evidencije (član 433), te molbu i postupak prestanka mjere bezbjednosti (član 434). U poglavlju XXXI Zakona sistematizovane su odredbe koje regulišu postupak za pružanje međunarodne pravne pomoći i izvršenje međunarodnih ugovora u krivičnopravnim stvarima, i to opšte odredbe (član 435), upućivanje molbe za pravnu pomoć (član 436), postupanje po molbi stranog organa (član 437), izvršenje krivične presude inostranog suda (član 438), centralizacija podataka (član 439), ustupanje krivičnog gonjenja stranoj državi (član 440) te preuzimanje krivičnog gonjenja (član 441). Odredbe čl. 442. do 450. sistematizovane su u glavi XXXII Zakona, koje regulišu postupak za naknadu štete, rehabilitaciju i ostvarivanje drugih prava lica bez osnova osuđenih i neosnovano lišenih slobode, na način da član 442. propisuje naknadu štete zbog neopravdane osude, član 443 – zastarjelost potraživanja za naknadu štete, član 444 – podnošenje tužbe nadležnom sudu za naknadu štete, član 445 – pravo nasljednika na naknadu štete, član 446. određuje lica kojima pripada pravo na naknadu štete, član 447 – naknadu štete licu prouzrokovane sredstvima javnog informisanja, član 448 – rehabilitaciju, član 449 – zabranu upotrebe podataka a član 450 – pravo na naknadu štete oštećenog po osnovu radnog odnosa. Postupak za izdavanje potjernice i objave sistematizovan je u glavi XXXIII Zakona i reguliše traženje adrese (član 451), uslove za izdavanje potjernice (član 452), izdavanje objave (član 453), povlačenje potjernice ili objave (član 454), i ko raspisuje potjernicu (član 455). Prelazne i završne odredbe sistematizovane su u glavi XXXIV Zakona a odnose se na nedovoljan broj sudija (član 456), rješavanje vanrednih pravnih lijekova (član 457), računanje rokova (član 458), rješavanje predmeta primljenih u rad (član 459), pravo privatnog tužioca i oštećenog kao tužioca (član 460), mogućnost suđenja u odsustvu (član 461), rješavanje po zahtjevu za zaštitu zakonitosti (član 462), ovlašćenja sudske policije (član 463), nemogućnost ponavljanja postupka (član 464), podzakonske propise (član 465), prestanak važenja dosadašnjeg zakona (član 466), te stupanje na snagu ovog zakona (član 467). U postupku ocjenjivanja ustavnosti osporenih odredbi prečišćenog teksta Zakona o krivičnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 100/09), Sud je imao u vidu odredbu člana 5. Ustava Republike Srpske, kojom je utvrđeno da se ustavno uređenje Republike Srpske temelji, pored ostalog, na vladavini prava. Pored toga, Sud je imao u vidu odredbu člana 69. stav 2. Ustava, koja je dopunjena tačkom 1. Amandmana LXXVI na Ustav Republike Srpske, prema kojoj zakonodavnu vlast u Republici Srpskoj vrše Narodna skupština i Vijeće naroda, te odredbu člana 70. stav 2. Ustava, prema kojoj Narodna skupština donosi zakone, druge propise i opšte akte. Takođe, Sud je imao u vidu da je članom 76. Ustava, koji je zamijenjen Amandmanom XXXVIII na Ustav Republike Srpske, utvrđeno da pravo predlaganja zakona, drugih propisa i opštih akata imaju predsjednik Republike, Vlada, svaki narodni poslanik ili najmanje 3.000 birača, kao i tačku 4. stav 1. člana 80. Ustava, koja je zamijenjena tačkom 2. Amandmana XL, a kojom je, pored ostalog, utvrđeno da predsjednik Republike ukazom proglašava zakon u roku od sedam dana od dana njegovog usvajanja u Narodnoj skupštini.
Pored navedenih ustavnih odredbi, Sud je imao u vidu član 133. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 119/08), kojim se ovlašćuje Zakonodavni odbor Narodne skupštine Republike Srpske da utvrdi prečišćeni tekst Zakona o krivičnom postupku.
Polazeći od sadržine navedenih odredaba Ustava Sud je utvrdio da su Narodna skupština i Vijeće naroda nosioci zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj, te da je zakon normativni akt koji se donosi na način i u postupku koji je utvrđen Ustavom. Sud je, osim navedenog, utvrdio da prečišćeni tekst zakona utvrđuje zakonodavni odbor, kao radno tijelo zakonodavnog organa, i to na osnovu ovlašćenja datog u samom propisu čiji se prečišćeni tekst utvrđuje. Pritome, po ocjeni Suda, prečišćeni tekst zakona ne smije zadirati u sistematiku zakonskog teksta, niti u brojčane oznake zakonskih odredbi, koje su sastavni dio teksta zakona. Naime, zakonske odredbe u prečišćenom tekstu treba sistematizovati po redoslijedu koji je odredio zakonodavac, pri čemu nije dozvoljeno mijenjati brojčane oznake zakonskih odredbi određene u osnovnom tekstu zakona, odnosno u njegovim izmjenama i dopunama, a ispod svakog člana ili stava koji je naknadno izmijenjen ili dopunjen treba označiti broj „Službenog glasnika Republike Srpske“ u kojima je izmjena objavljena i datum stupanja na snagu. Isto tako, ukoliko je izmjenama ili dopunama zakona pojedina odredba brisana, u prečišćenom tekstu mora biti navedena brojčana oznaka člana ili stava koja je brisana, uz istovremeno navođenje broja „Službenog glasnika Republike Srpske“ u kojima je brisanje izvršeno, te navođenje datuma stupanja na snagu izvršene izmjene. S obzirom na navedeno Sud je ocijenio da prečišćeni tekst zakona mora služiti kao vjerodostojan izvor podataka o odredbama sadržanim u osnovnom tekstu određenog zakona, kao i njegovim kasnijim izmjenama i dopunama, jer samo u tom slučaju ispunjava svoju svrhu i može predstavljati akt koji se može valjano koristiti.
U vezi sa navodima davaoca inicijative da je osporenim odredbama prečišćenog teksta Zakona o krivičnom postupku izvršena izmjena osnovnog teksta ovog zakona, Sud je izvršio uvid uZakon o krivičnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 50/03), te izmjene i dopune ovog zakona objavljene u „Službenom glasniku Republike Srpske“ br. 111/04, 115/04, 29/07, 68/07, 119/08, 55/09, 80/09, 88/09 i 92/09 i utvrdio da jeZakonodavni odbor Narodne skupštine Republike Srpske, u prečišćenom tekstu Zakona o krivičnom postupku izmijenio brojčane oznake članova Zakona tako što je ispustio sve one koje su sadržavale slovne dopunske oznake članova i zamijenio ih brojčanim oznakama. Tako, primjera radi, član 136a), koji je članom 34. Zakona o izmenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 119/08) dodat poslije člana 136. Zakona o krivičnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 50/03, 111/04, 115/04, 29/07 i 68/07) odgovara po svojoj sadržini osporenoj odredbi člana 137. prečišćenog teksta zakona. Posljedično, poslije ovakvih izmjena nastale su izmjene i u svim daljnjim odredbama, tako da je zadnja zakonska odredba prečišćenog teksta dobila broj 467, dok je u osnovnom tekstu Zakona to bio broj 450. Osim navedenih izmjena u brojčanim oznakama, Sud je utvrdio da je došlo i do izmjena i u samom sadržaju zakonskog teksta članova koji upućuju na druge članove ovog zakona na način da je izmijenjena brojčana oznaka člana na koji se upućuje. Tako je, na primjer, izmijenjen tekst odredbe člana 429. osnovnog zakona koja glasi: „Naknada štete ne pripada licu koje je svojim nedopuštenim postupcima prouzrokovalo lišenje slobode. U slučajevima iz stava 1. ovog člana isključeno je pravo na naknadu štete iako su postojale okolnosti iz člana 425. stav 1. tač. a) i b) ili ako je postupak obustavljen na osnovu člana 207. ovog zakona“. Odredba člana 446. stav 3. prečišćenog teksta zakona, koja bi po svojoj sadržini trebalo da odgovara navedenoj odredbi člana 429. osnovnog teksta Zakona glasi: “Naknada štete ne pripada licu koje je svojim nedopuštenim postupcima prouzrokovalo lišenje slobode. U slučajevima iz tačke 1. stava 1. ovog člana isključeno je pravo na naknadu štete iako su postojale okolnosti iz člana 442. stav 1. tač. a) i b) ili ako je postupak obustavljen na osnovu člana 215. ovog člana“. Saglasno izloženom, Sud je utvrdio da je izmjenama brojčanih oznaka članova zakona kao i brojčanih oznaka članova na koje se upućuje u pojedinim zakonskim odredbama izmijenjen osnovni zakon. Imajući u vidu navedeno Sud je utvrdio da je Zakonodavni odbor Narodne skupštine u konkretnom slučaju prekoračio svoja ovlašćenja iz člana 133. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku, budući da je pomenutim izmjenama izmijenio zakon, te da je na taj način došlo do povrede načela iz člana 70. stav 1. tačka 2. Ustava, prema kojem je u isključivoj nadležnosti Narodne skupštine da dosnosi zakone.
S obzirom na to da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, saglasno članu 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.
Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ove odluke.
Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Mirko Zovko i sudije: Mihailo Adamović, Vojin Bojanić, Milorad Ivošević, prof. dr Duško Medić, prof. dr Marko Rajčević, Branko Sunarić i Avdo Špiljak.
Broj: U-16/10 PREDSJEDNIK
15. novembar 2011. godine USTAVNOG SUDA Mirko Zovko