Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Republike Srpske

Odbija se prijedlog za ocjenu ustavnosti dijela odredaba člana 34. Zakona o uređenju prostora i građenju („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 55/10).

Odluka donesena 27. 12. 2012.

Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.org i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Predmeti (1)

U-66/11

Ocjena ustavnosti i zakonitosti

Odluka

27. 12. 2012.

Tekst odluke

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske i člana 60. stav 1. tačka d) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 27. decembra 2012. godine, donioje

ODLUKU

Odbija se prijedlog za ocjenu ustavnosti dijela odredaba člana 34. Zakona o uređenju prostora i građenju („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 55/10).

Obrazloženje

„STILL ing“ d.o.o. za prostorno planiranje, projektovanje i inžinjering Banja Luka, prijedlogom je pred Ustavnim sudom Republike Srpske pokrenulo postupak za ocjenjivanje ustavnosti člana 34. Zakona o uređenju prostora i građenju („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 55/10).

U prijedlogu je, pored opširne analize mogućih i, kako je naglašeno, već nastalih štetnih posljedica za planerske organizacije i šire društvene interese, navedeno da se propisivanje pretjerano rigoroznih i vrlo rigidnih uslova koje moraju ispunjavati pravna lica koja se bave djelatnošću izrade dokumenata prostornog planiranja kao u osporenom članu 34. Zakona ˗ negiraju ustavne odredbe o proklamovanoj slobodi privređivanja, slobodnom preduzetništvu, zabrani monopola i pravo na rad i slobodu rada. Takođe, predlagač navodi da kadra, sa traženim vrlo strogim i kompleksnim kvalifikacijama nema na tržištu, te da se opisanim drastičnim smanjenjem broja ovlašćenih organizacija na koje se Zakon odnosi u istoj mjeri smanjuje mogućnost neophodnog praktičnog osposobljavanja traženog kadra, odnosno da se propisivanjem kao u osporenom članu ovog zakona znatno ograničava edukacija novih, u pravilu mladog kadra za poslove planiranja. Zbog navedenih razloga predlagač smatra osnovanim da Sud razmotri pitanje da li propisivanje pretjerano strogih uslova predstavlja povredu navedenih ustavnih principa.

U odgovoru Narodne skupštine Republike Srpske, pored ostalog, navodi se da se osporenim propisivanjem ne krši Ustav Republike Srpske, a da se prijedlogom pravi konstrukcija da nesvrsishodna rješenja vode u povredu Ustava. Ističu da je zakonodavac jedini koji može, u okviru ustavom određenih nadležnosti, ocjenjivati cjelishodnost zakonskih odredaba i da poteškoće u radu, finansijske ili druge prirode, ne mogu biti razlog drugačijeg uređenja predmetne materije. Pored toga, navode da su osporenim odredbama svi subjekti na koje se odnose predmetne odredbe dovedeni u isti, ravnopravan položaj i da nezadovoljstvo određenim zakonskim rješenjima ne može biti predmet ocjene njihove ustavnosti, odnosno da poslovanje određenih subjekata u uslovima tržišne privrede ima manji ili veći uspjeh ili neuspjeh. Takođe, nepredviđanje osporenim odredbama određenih opcija koje su ugrađene u Zakon o radu, po njihovom mišljenju, nije suprotno Ustavu, te, imajući u vidu da nije u nadležnosti Ustavnog suda da cijeni svrsishodnost zakonskih rješenja, predlažu da se zahtjev za ocjenjivanje ustavnosti člana 34. Zakona o uređenju prostora i građenju ne prihvati. Osporenim odredbama člana 34. Zakona o uređenju prostora i građenju („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 55/10) propisano je: izrada dokumenata prostornog uređenja povjerava se pravnom licu ovlašćenom za obavljanje ovih poslova (stav (1)); izradu strategije prostornih i urbanističkih planova može vršiti pravno lice upisano u sudski registar i koje ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom, u smislu zakona kojima se uređuju radni odnosi, stalno zaposlena najmanje dva prostorna planera, najmanje dva diplomirana inženjera arhitekture od kojih jedan ima ovlašćenje za izradu prostornoplanske dokumentacije, a drugi ovlašćenje za izradu tehničke dokumentacije, najmanje dva diplomirana inženjera građevinarstva iz oblasti niskogradnje (saobraćaja) i hidrotehnike sa ovlašćenjem za izradu prostornoplanske dokumentacije, najmanje dva diplomirana inženjera saobraćaja, od kojih jedan sa ovlašćenjem za izradu prostornoplanske dokumentacije, najmanje jednog diplomiranog elektroinženjera i jednog diplomiranog mašinskog inženjera sa ovlašćenjima za izradu prostornoplanske dokumentacije, najmanje jednog inženjera šumarstva i najmanje jednog diplomiranog inženjera poljoprivrede odgovarajućeg profila sa ovlašćenjima za izradu prostorno-planske dokumentacije, te najmanje jednog diplomiranog ekonomistu i jednog diplomiranog pravnika (stav (2)); izradu zoning planova i regulacionih planova može vršiti pravno lice upisano u sudski registar i koje ima u radnom odnosu sa punim radnim vremenom, u smislu zakona kojim se uređuju radni odnosi, stalno zaposlena najmanje dva diplomirana inženjera arhitekture, od kojih jedan ima ovlašćenja za izradu prostorno-planske dokumentacije, a drugi ovlašćenje za izradu tehničke dokumentacije, najmanje dva diplomirana inženjera građevinarstva saobraćajnog i hidrotehničkog smjera sa ovlašćenjem za izradu prostornoplanske dokumentacije, najmanje po jednog diplomiranog inženjera elektrotehnike smjer telekomunikacija i smjer elektroenergetika i jednog diplomiranog mašinskog inženjera sa ovlašćenjima za izradu prostornoplanske dokumentacije, te najmanje jednog diplomiranog ekonomistu i jednog diplomiranog pravnika (stav (3)); izradu urbanističkih projekata i planova parcelizacije može vršiti pravno lice upisano u sudski registar koje u radnom odnosu, sa punim radnim vremenom u smislu zakona kojim se uređuju radni odnosi, ima najmanje dva stalno zaposlena diplomirana inženjera arhitekture, od kojih jedan ima ovlašćenja za izradu prostornoplanske dokumentacije, a drugi ovlašćenje za izradu tehničke dokumentacije i najmanje jednog diplomiranog inženjera građevinarstva saobraćajnog smjera sa ovlašćenjem za izradu prostornoplanske dokumentacije, jednog diplomiranog inženjera građevinarstva hidrotehničkog smjera sa ovlašćenjem za izradu tehničke dokumentacije, jednog diplomiranog inženjera elektrotehnike sa ovlašćenjem za izradu tehničke dokumentacije, jednog diplomiranog inženjera mašinstva sa ovlašćenjima za izradu tehničke dokumentacije (stav (4)); ministar na prijedlog stručne komisije donosi rješenje o ispunjenosti uslova iz st. 2, 3, i 4. ovog člana i izdaje ovlašćenje, bez kojeg nosilac izrade ne može početi da obavlja djelatnost za koju je registrovan (stav (4)). U postupku ocjenjivanja ustavnosti osporenih odredaba Zakona o uređenju prostora i građenju, Sud je imao u vidu da je Ustavom Republike Srpske utvrđeno: da su građani Republike ravnopravni u slobodama pravima i dužnostima ... (član 10); da svako ima pravo na rad i slobodu rada i da je slobodan u izboru zanimanja i zaposlenja i pod jednakim uslovima mu je dostupno radno mjesto i funkcija (član 39. st. 1. i 3); da se slobode i prava ostvaruju, a dužnosti ispunjavaju neposredno na osnovu ustava, osim kada je Ustavom predviđeno da se uslovi za ostvarivanje pojedinih od njih utvrđuju zakonom, a i da se zakonom može propisati način ostvarivanja pojedinih prava i sloboda samo kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje (član 49. st. 1. i 2); da je svako dužan da se pridržava Ustava i zakona (član 45. stav 1) i da se ekonomsko i socijalno uređenje zasniva na ravnopravnosti svih oblika svojine i slobodnom privređivanju, samostalnosti preduzeća i drugih oblika privređivanja u sticanju i raspodjeli dobiti i slobodnom kretanju robe, rada i kapitala u Republici kao jedinstvenom privrednom prostoru (člana 50).

Na osnovu navedenog Sud je ocijenio da su osporene odredbe člana 34. Zakona donesene u okviru ovlašćenja zakonodavca za uređivanje uslova za obavljanje određene djelatnosti. Naime, uređivanje ovih uslova, kao izvornog prava zakonodavca, podrazumijeva i procjenu prirode te djelatnosti, kao i propisivanje potrebnih uslova za obavljanje konkretnih i, po ocjeni zakonodavca, najodgovornijih poslova u okviru djelatnosti. Imajući u vidu navedeno Sud je ocijenio da je propisivanje uslova koje moraju ispunjavati pravna lica koja se bave djelatnošću izrade dokumenata prostornog planiranja, kao u osporenoj odredbi člana 34. Zakona, u saglasnosti sa navedenim ustavnim principom slobodnog i pod jednakim uslovima obavljanja privrednih i drugih djelatnosti, kao i to da se ovom odredbom ne ograničava Ustavom zajemčeno pravo na rad, slobodu rada i slobodan izbor zanimanja i zaposlenja. Navedena ocjena Suda proizlazi iz činjenice da se propisani uslovi izrade strategije prostornih i urbanističkih planova, zoning planova i regulacionih planova, te urbanističkih projekata i planova parcelizacije jednako odnose na sve subjekte koji se nalaze u istim pravnim situacijama. Pritom, po ocjeni Suda, treba imati u vidu da princip ravopravnosti, odnosno jednakosti u privređivanju, ne podrazumijeva njihovu apsolutnu jednakost, već jednak pravni položaj u pogledu uslova privređivanja u istim vrstama i oblicima privrednih djelatnosti. Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ove odluke.

Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zoran Lipovac, prof. dr Duško Medić, prof. dr Marko Rajčević, prof. dr Snežana Savić i Avdo Špiljak.

Broj: U-66/11 PREDSJEDNIK

27. decembar 2012. godine USTAVNOG SUDA Džerard Selman

Odbija se prijedlog za ocjenu ustavnosti dijela odredaba člana 34. Zakona o… | Sudska praksa | Aktio