Ustavni sud Republike Srpske
Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti člana 17a stav 3., člana 114. i člana 156. stav 6. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 74/08, 71/09 i 104/11).
Odluka donesena 27. 12. 2012.
Predmeti (1)
U-104/11
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Rješenje
27. 12. 2012.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 27. decembra 2012. godine, donio je
RJEŠENjE
Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti člana 17a stav 3., člana 114. i člana 156. stav 6. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 74/08, 71/09 i 104/11).
Obrazloženje
Klub delegata iz reda bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti čl. 17a stav 3, čl. 114. i čl. 156. stav 6. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 74/08, 71/09 i 104/11). U inicijativi se navodi da osporene zakonske odredbe, kojima je propisano da struktura članova Savjeta po pravilu odražava nacionalni sastav konstitutivnih naroda i ostalih, postupak i način popune upražnjenog radnog mjesta nastavnika, stručnog saradnika i vaspitača, te da će Republički pedagoški zavod vršiti, nakon završenog devetog razreda, eksterno vrednovanje učeničkih postignuća iz nastavnih predmeta matematika i jednog od jezika konstitutivnih naroda koji je učenik izučavao, nisu u saglasnosti sa članom 1. stav 4. koji je zamijenjen Amandmanom XLIV, odnosno Amandmanom LXVII na Ustav Republike Srpske, čl. 7. i 34. Ustava i članom 70. alineja 6, koji je dopunjen Amandmanom LXXVII na Ustav Republike Srpske. Osporene odredbe Zakona su, po mišljenju davaoca inicijative, suprotne članu 14. Evropske konvencije o osnovnim ljudskim pravima i slobodama, kojim su svi građani zaštićeni od diskriminacije po bilo kom osnovu, zatim članu 2. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju, koji grantuje svakom građaninu pravo na obrazovanje, te članu 7. stav 1. tačka d) i stav 3. i članu 8. stav 1. tačka b) Evropske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima, kojim se države članice obavezuju da grade svoju politiku, zakonodavstvo i praksu na ciljevima i načelima ove povelje, kao i da omoguće osnovno obrazovanje na odgovarajućem regionalnom ili manjinskom jeziku. Pored toga, davalac inicijative smatra da osporeno normiranje nije saglasno ni sa Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“ broj 18/03), čije odredbe (čl.9, 25, 34. i 35) treba, kako se navodi, u praksi primijeniti. Detaljno obrazlažući navedene tvrdnje, inicijator predlaže da Ustavni sud utvrdi da osporene odredbe Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske. U odgovoru koji je na inicijativu dostavila Narodna skupština Republike Srpske navodi se: da je Vijeće za zaštituvitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske rješavajući u predmetu broj UV-7/11 od 3. oktobra 2011. godine ocijenilo da zahtjevi Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske za pokretanje postupka za utvrđivanje postojanja vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u Zakonu o izmjenama i dopunamaZakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, u Zakonu o izmjenama i dopunamaZakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju i Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, koje je Narodna skupština Republike Srpske izglasala na sjednici održanoj 15. jula 2011. godine, nisu privatljivi, jer nisu ispunjene procesne pretpostavke, te da su primjedbe iznesene tom prilikom identične primjedbama na osporena zakonska rješenja; da nije u nadležnosti Suda da ocjenjuje saglasnost osporenog Zakona sa Ustavom Bosne i Hercegovine, kao ni sa Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini; da se osporene zakonske odredbe ne mogu dovesti u vezu sa članom 8. stav 1. tačka b) Evropske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima; da je osporenim zakonskim rješenjima obezbijeđen adekvatan balans između postupanja koje osigurava zastupljenost konstitutivnih naroda i grupe Ostalih i potrebe efikasnog obavljanja redovnih aktivnosti osnovnoškolskih ustanova, te da definisanje kriterijuma za prijem u radni odnos nastavnika ne daje mogućnost diskriminacije po bilo kom osnovu, dok bi preciziranje jednog od službenih jezika, koji su u upotrebi u Republici Srpskoj, upravo omogućilo diskriminaciju po tom osnovu. Zbog navedenog predlaže se da Ustavni sud inicijativu ne prihvati. Osporenom odredbom člana 17a stav 3. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 74/08, 71/09 i 104/11) propisano je da struktura članova Savjeta po pravilu odražava nacionalni sastav konstitutivnih naroda i ostalih.
Članom 114. ovog zakona propisano je: da direktor, obavezno posredstvom Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, raspisuje javni konkurs za upražnjeno radno mjesto nastavnika, stručnog saradnika i vaspitača, koji se objavljuje u sredstvima javnog informisanja (stav 1); da je direktor dužan da, prije raspisivanja konkursa za popunu upražnjenog radnog mjesta sa punom ili nepunom sedmičnom normom, na to radno mjesto rasporedi nastavnika ili stručnog saradnika za čijim radom je djelimično ili potpuno prestala potreba u drugoj školi za nastavnike i stručne saradnike koji su u radnom odnosu na neodređeno vrijeme sa područja za koje je osnovan aktiv direktora osnovnih škola, ukoliko je navedeno lice sa tim saglasno (stav 2); ukoliko i nakon prijema nastavnika časovi za određeni nastavni predmet ne budu u potpunosti zastupljeni, predsjednici aktiva direktora osnovnih i srednjih škola sa područja na kojem se škole nalaze razmjenjuju informacije o raspoloživom potrebnom kadru radi njihovog zaposlenja (stav 3); da se sa licem iz stava 2. ovog člana zaključuje ugovor o radu na neodređeno vrijeme na broj časova koji ne može biti veći od onog broja na koji je bio primljen u školi sa kojom ima zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme prilikom prijema u radni odnos (stav 4); da komisiju za izbor imenuje školski odbor, a koja je dužna da u skladu sa uputstvom o proceduri prijema i kriterijumima za prijem u radni odnos, u roku od osam dana od dana zaključivanja konkursa, sačini i predloži direktoru listu kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa (st. 5. i 6); da je direktor dužan da, na prijedlogkomisije za izbor, primi u radni odnos prvog kandidata sa liste za izbor kandidata, a vjeroučitelja na prijedlog nadležne crkve ili vjerske zajednice (stav 7); da se, ukoliko kandidat koji je prvi na listi ne prihvati ponuđeno radno mjesto, prima u radni odnos sljedeći kandidat sa liste (stav 8); da ministar donosi pravilnik o proceduri prijema, kriterijumima za prijem u radni odnos i načinu bodovanja kandidata, pri čemu se kao obavezni moraju definisati sljedeći kriterijumi: a) vrijeme provedeno na evidenciji nezaposlenih lica, koju vodi Zavod za zapošljavanje, nakon sticanja odgovarajuće spreme, b) prosjek ocjena tokom studiranja, v) rezultati ostvareni na intervjuu i pismenom dijelu testa (stav 9); da prijavljeni kandidat može, ukoliko nije zadovoljan odlukom direktora, podnijeti prigovor školskom odboru u roku od osam dana od dana prijema obavještenja (stav 10); da školski odbor odlučuje o žalbi kandidata koji su konkurisali za prijem u radni odnos, provjerava navode iz žalbe i zakonitost postupka izbora i prijema kandidata (stav 11); da će školski odbor potvrditi odluku direktora o prijemu nastavnika ili stručnog saradnika ako je postupak sproveden u skladu sa zakonom, a u protivnom će poništiti odluku i vratiti direktoru na ponovno odlučivanje (stav 12); da je odluka školskog odbora konačna (stav 13); da škola može, na period koji ne može biti duži od šest mjeseci, primiti radnika na probni rad (stav 14); da se ugovorom o probnom radu uređuje način sprovođenja i ocjenjivanja rezultata probnog rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu (stav 15); da direktor može, ako se na konkurs ne prijavi nastavnik sa završenim prvim ciklusom odgovarajućeg studijskog programa i ukoliko ne postoji mogućnost angažovanja stručnog lica zaposlenog u školi na istom području sa nepunom normom, na neodređeno vrijeme primiti lice bez potrebnih uslova u pogledu nivoa i vrste obrazovanja, a najduže za jedno polugodište (stav 16); da neverifikovanom nastavniku radni odnos na određeno vrijeme ne može da preraste u radni odnos na neodređeno vrijeme (stav 17); da ministar donosi uputstvo o angažovanju neverifikovanih lica na mjesto nastavnika (stav 18). Osporenom odredbom člana 156. stav 6. ovog zakona propisano je da će se nakon završenog devetog razreda vršiti eksterno vrednovanje učeničkih postignuća iz nastavnih predmeta matematika i jednog od jezika konstitutivnih naroda koji je učenik izučavao, a koje sprovodiRepublički pedagoški zavod.
U postupku ocjenjivanja ustavnosti osporenih odredbi Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju Sud je imao u vidu da je tačku 12. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava, utvrđeno da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, obrazovanje. Saglasno datom ustavnom ovlašćenju Narodna skupština, kao zakonodavni organ, donijela je osporeni Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 74/08, 71/09 i 104/11), koji svojim odredbama uređuje djelatnost osnovnog obrazovanja i vaspitanja kao dio jedinstvenog sistema obrazovanja Republike Srpske, osnivanje i prestanak rada škole, planove i programe rada, upis i status učenika, obrazovanje i vaspitanje učenika sa smetnjama u psihofizičkom razvoju u specijalnim odjeljenjima i specijalnim školama, muzičko i baletsko obrazovanje i vaspitanje, status nastavnika, stručnih saradnika i ostalih zaposlenih, upravljanje i rukovođenje školom i procedura izbora organa upravljanja i rukovođenja, priznavanje svjedočanstava, evidencija, javne isprave i pečat, obezbjeđenje sredstava, nadzor nad radom ustanova osnovnog obrazovanja i vaspitanja, definisani prekršaji i sankcije za postupanja suprotno Zakonu.
U tom smislu, Ustavni sud je ocijenio da je propisivanje osporenim odredbama strukture članova Savjeta za razvoj osnovnog obrazovanja i vaspitanja, načina i postupka popune upražnjenog radnog mjesta nastavnika, stručnog saradnika i vaspitača, te eksternog vrednovanja učeničkih postignuća iz nastavnih predmeta matematika i jednog od jezika konstitutivnih naroda koji je učenik izučavao nakon završenog devetog razreda, sastavni dio navedenog ustavnog ovlašćenja zakonodavnog organa. Po ocjeni Suda, osporenim odredbama Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju ne dovode se u pitanje ustavni principi na koje se davalac inicijative poziva. Naime, Sud je ocijenio da osporenim zakonskim odredbama nije dovedeno u pitanje ravnopravno i bez diskriminacije učestvovanje Srba, Bošnjaka i Hrvata, kao konstitutivnih naroda, Ostalih i građana u vršenju vlasti u Republici Srpskoj, jer se to pravo ničim ne dovodi u pitanje. Takođe, po ocjeni Suda, osporenim odredbama ne dovodi se u pitanje ostvarivanje ustavnog principa iz člana 7. Ustava prema kome su službeni jezici Republike Srpske jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda, a službena pisma ćirilica i latinica, niti se osporene odredbe Zakona mogu dovesti u pitanje u odnosu na član 34. i član 70. alineja 6, koji je dopunjen Amandmanom LXXVII na Ustav Republike Srpske, jer je tim odredbama utvrđeno da se građaninu garantuje sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti i kulture i pravo upotrebe svog jezika i pisma, te da niko nije dužan da se izjašnjava o svojoj nacionalnoj pripadnosti, kao i vitalni nacionalni interesi definisani kao „obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe“.
Isto tako, po ocjeni Suda, osporenim odredbama Zakona nije došlo do povrede člana 14. Evropske konvencije o osnovnim ljudskim pravima i slobodama, kojim je propisano da se uživanje prava i sloboda predviđenih ovom konvencijom obezbjeđuje bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status, kao ni člana 2. Protokola broj 1. Evropske konvencije, kojim je propisano da niko ne može biti lišen prava na obrazovanje, dok država, u vršenju svih svojih funkcija u oblasti obrazovanja i nastave, poštuje pravo roditelja da obezbijede takvo obrazovanje i nastavu koji su u skladu sa njihovim sopstvenim vjerskim i filozofskim ubjeđenjima. Takođe, po ocjeni Suda, osporenim zakonskim odredbama nije došlo do povrede člana 7. stav 1. tačka d) i stav 3. i člana 8. stav 1. tačka b) Evropske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima, kojima je propisano da se države članice obavezuju da grade svoju politiku, zakonodavstvo i praksu na ciljevima i načelima ove povelje, kao i da omoguće osnovno obrazovanje na odgovarajućem regionalnom ili manjinskom jeziku.
Prema članu 115. Ustava Republike Srpske, Ustavni sud nije nadležan da ocjenjuje cjelishodnost i primjenu zakonskih rješenja, niti međusobnu saglasnost osporenog zakona sa Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“ broj 18/03), koji je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma održanoj 27. juna 2003. godine i na sjednici Doma naroda održanoj 30. juna 2003. godine.
Cijeneći da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.
Na osnovu izloženog odlučeno je kao u dispozitivu ovog rješenja, Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zoran Lipovac, prof. dr Duško Medić, prof. dr Marko Rajčević, prof. dr Snežana Savić i Avdo Špiljak.
Broj: U-104/11 PREDSJEDNIK
27. decembar 2012. godine USTAVNOG SUDA Džerard Selman