Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Republike Srpske

Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 32. stav 1. Zakona o porezu na dohodak („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 91/06, 128/06, 120/08, 71/10 i 1/11).

Odluka donesena 10. 07. 2013.

Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.org i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Predmeti (1)

U-79/12

Ocjena ustavnosti i zakonitosti

Rješenje

10. 07. 2013.

Tekst odluke

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 10. jula 2013. godine, donio je

RJEŠENjE

Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 32. stav 1. Zakona o porezu na dohodak („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 91/06, 128/06, 120/08, 71/10 i 1/11).

Obrazloženje

Prof. dr Aleksa Milojević iz Bijeljine dao je Ustavnom sudu Republike Srpske (u daljem tekstu: Sud) inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 32. stav 1. Zakona o porezu na dohodak („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 91/06 i 128/06). Osporeni član Zakona, kako se navodi, određuje nominalnu vrijednost imovine kao osnovicu za obračun poreza na kapitalnu dobit, čime se građani dovode u situaciju da plaćaju porez i na inflatorne gubitke na prometovanoj imovini. Kako bi se prevazišla postojeća praksa, smatra, nužno je da Zakon kao osnovicu za obračun ovog poreza predvidi realnu vrijednost imovine koja je predmet prometa. Na traženje Suda, davalac inicijative je precizirao da smatra da osporeni član Zakona nije u saglasnosti sa članom 51. Ustava Republike Srpske, jer Republika, kako se navodi, ostvaruje prihod na osnovu štete koju građani trpe zbog propisanog načina obračuna poreza na kapitalnu dobit. Inicijativom se od Suda traži i da naloži izmjenu osporene zakonske odredbe. U odgovoru Narodne skupštine Republike Srpske ističe se da je inicijativa neuredna i nepotpuna te da izneseni navodi ne postavljaju ustavnopravno relevantna pitanja. Navodi se da nije u nadležnosti Suda da nalaže usvajanje zakonskih rješenja kao i da se zakonodavac, usvajajući predmetno zakonodavstvo, rukovodio razlozima cjelishodnosti, krećući se u okvirima svojih nadležnosti. Moguće drugačije uređenje ove materije, smatraju, nije od ustavnopravnog značaja jer ne podrazumijeva da je pozitivno zakonodavstvo u suprotnosti sa Ustavom, te stoga predlažu da Sud inicijativu ne prihvati.

Osporenim članom 32. stav 1. Zakona o porezu na dohodak („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 91/06, 128/06, 120/08, 71/10 i 1/11) propisano je da kapitalni dobitak predstavlja pozitivnu razliku između prodajne cijene prava i imovine i njegove nabavne vrijednosti, koji obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom uz naknadu (u daljem tekstu: prodaja):

a) stvarnih prava na nepokretnostima;

b) prava korišćenja i prava gradnje na građevinskom zemljištu;

v) imovinskih prava, autorskih prava, patenata, licenci, franšiza i ostale imovine koja se sastoji samo od prava;

g) imovine korišćene za samostalnu djelatnost;

d) udjela u imovini pravnih lica, akcija i ostalih hartija od vrijednosti, osim dužničkih hartija od vrijednosti.

U postupku ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti člana 32. stav 1. Zakona Sud je imao u vidu da je članom 63. Ustava utvrđena opšta obaveza plaćanja poreza i drugih dažbina, koja se utvrđuje prema ekonomskoj snazi obveznika; da je tačkama 7. i 8. Amandmana XXXII na Ustav, kojim je zamijenjen član 68. Ustava Republike Srpske, utvrđeno da Republika, između ostalog, uređuje i poreski sistem, osnovne ciljeve i pravce razvoja te politiku i mjere za usmjeravanje razvoja; da je članom 51. Ustava utvrđeno da Republika mjerama ekonomske i socijalne politike podstiče ekonomski razvoj i povećanje socijalnog blagostanja građana, te da je članom 70. stav 1. tačka 2. Ustava utvrđena nadležnost Narodne skupštine Republike Srpske da donosi zakone, druge propise i opšte akte.

Takođe, Sud je, pored odredaba Zakona o porezu na dohodak („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 91/06 i 128/06), uzeo u obzir i izmjene i dopune Zakona objavljene u „Službenom glasniku Republike Srpske“ br. 120/08, 71/10 i 1/11, jer su stupile su na snagu prije davanja inicijative Sudu. Osporeni član, kao i odredbe navedene u daljem tekstu, nisu mijenjane na način koji bi bio od suštinskog značaja za rješavanje u ovom predmetu.

Sud je, nadalje, imao u vidu da je Zakonom o porezu na dohodak zakonodavac propisao obavezu plaćanja poreza za fizička lica koja ostvaruju dohodak (član 1. stav 1); da se ovaj porez obračunava i plaća, između ostalog, i na dohodak od kapitalnih dobitaka (član 3. stav 1. tačka d), kao i da osnovicu poreza na dohodak čini razlika između ukupnih prihoda ostvarenih u jednom poreskom periodu i ukupnih odbitaka koji su u skladu sa ovim zakonom i koji su nužni za ostvarivanje prihoda (član 6). Sud je, isto tako, uzeo u obzir propisivanje Zakona shodno kojem se u svrhu određivanja kapitalnog dobitka i kapitalnog gubitka prodajnom cijenom smatra ugovorena cijena, odnosno tržišna cijena koju utvrđuje nadležni poreski organ, ako ocijeni da je ugovorena cijena niža od tržišne, da se kao ugovorena, odnosno tržišna cijena iz stava 1. ovog člana uzima cijena bez poreza na prenos apsolutnih prava, te da se kod prenosa prava putem razmjene za drugo pravo, prodajnom cijenom smatra tržišna cijena prava koju obveznik daje u razmjenu (član 33); da se, takođe u svrhu određivanja kapitalnog dobitka i kapitalnog gubitka, nabavnom cijenom smatra cijena po kojoj je obveznik stekao pravo i imovinu iz člana 32. ovog zakona, odnosno cijena koju je utvrdio nadležni poreski organ u skladu sa ovim zakonom; da se kod prodaje nepokretnosti koju je obveznik sam izgradio, nabavnom cijenom iz stava 1. ovog člana smatra tržišna cijena nepokretnosti u godini završetka izgradnje ili iznos troškova izgradnje koje obveznik može dokazati te da kod prodaje nepokretnosti u izgradnji, nabavnu cijenu iz stava 1. ovog člana čini iznos troškova izgradnje koje je obveznik imao do dana prodaje ili tržišna vrijednost novoizgrađenog objekta korigovana stepenom izgradnje (član 34). Polazeći od navedenih ustavnih i zakonskih odredaba Sud je ocijenio da je u okviru nadležnosti Narodne skupštine Republike Srpske da zakonom uredi poreski sistem te da je, između ostalog, i osporeno zakonsko rješenje izraz ovog ovlašćenja. Ustav Republike Srpske ne poznaje ograničenja zakonodavca u pogledu njegovog ovlašćenja da uredi i upravlja poreskim sistemom, što podrazumijeva i uređenje predmeta oporezivanja u okviru određene vrste poreza, kao i poreske osnovice za njegov obračun. Rast prodajne u odnosu na nabavnu cijenu imovine može biti posljedica rasta realne vrijednosti imovine i/ili rasta cijena, odnosno inflacije. U nadležnosti je Republike da u okviru definisanja i provođenja poreske politike, a uzimajući u obzir ciljeve oporezivanja, procijeni da li, i u kom smislu, inflatorne ili druge tendencije tržišta opravdavaju intervenciju u zakonski tekst. Metod utvrđivanja poreske osnovice je predmet poreske politike čiji se fiskalni, ekonomski, socijalni ili drugi ciljevi realizuju putem odgovarajućih rješenja pozitivnog zakonodavstva. S obzirom na izloženo Sud je utvrdio da član 32. stav 1. Zakona o porezu na dohodak nije u suprotnosti sa članom 51. Ustava Republike Srpske. Takođe, Sud je ocijenio da, shodno članu 115. Ustava Republike Srpske, nije u nadležnosti Suda da cijeni cjelishodnost zakonskog rješenja niti da nalaže konkretne izmjene zakona i drugih pravnih akata.

Cijeneći da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno te da prikupljene informacije pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.

Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, Zoran Lipovac prof. dr Duško Medić i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-79/12 PREDSJEDNIK

10. jula 2013. godine USTAVNOG SUDA Džerard Selman

Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti… | Sudska praksa | Aktio