Ustavni sud Republike Srpske
Utvrđuje se da član 56. stav (1) tačka b) i stav (2) Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 17/08, 26/09, 26/10 i 76/11) nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 38/00, 40/00, 47/02, 38/03 i 20/07).
Odluka donesena 25. 09. 2013.
Predmeti (1)
U-33/12
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Odluka
25. 09. 2013.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 60. stav 1. tač. a) i b) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 25. septembra 2013. godine, donioje
ODLUKU
Utvrđuje se da član 56. stav (1) tačka b) i stav (2) Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 17/08, 26/09, 26/10 i 76/11) nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 38/00, 40/00, 47/02, 38/03 i 20/07).
Obrazloženje
Samostalni sindikat srednjih škola Republike Srpske u Banjoj Luci, prijedlogom je pred Ustavnim sudom Republike Srpske pokrenuo postupak za ocjenjivanje ustavnosti člana 56. stav (2) Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 17/08, 26/09, 26/10 i 76/11), koji su zaključili Sindikat obrazovanja nauke i kulture Republike Srpske i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske.
Inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje člana 56. stav (1) tačka b) Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 17/08), Ustavnom sudu Republike Srpske dao je Miodrag Zrnić iz Piskavice.
U prijedlogu je navedeno da je osporena odredba ovog kolektivnog ugovora suprotna članu 5. i članu 107. Zakona o radu – prečišćeni tekst («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 55/07), odnosno da ima diskriminatorski karakter i da je suprotna odredbama člana 3. i člana 51. stav 1. tačka b) Opšteg kolektivnog ugovora («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 40/10). Predlagač, naime, smatra da su osporenom odredbom člana 56. stav (2) Posebnog kolektivnog ugovora ugrožena prava radnika zaposlenih u prosvjeti koji nisu članovi Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske (kao potpisnika granskog republičkog sindikata). S tim u vezi, u prijedlogu je navedeno da se primjenom osporene odredbe ograničavaju ili uskraćuju prava radnika, odnosno predsjednika sindikalnih organizacija samostalnih sindikata organizovanih u okviru iste grane. Pored toga što se, po mišljenju predlagača, osporenom odredbom vrši diskriminacija radnika učlanjenih u samostalne sindikalne organizacije istog granskog sindikata, ističe da prava garantovana zakonom i Opštim kolektivnim ugovorom ne mogu biti uskraćena ili ograničena nižim podzakonskim aktom (Posebni kolektivni ugovor).
U inicijativi, kojom je osporen stav (1) tačka b) istog člana ovog ugovora, navedeno je da je finansiranje predsjednika sindikalne organizacije na način propisan ovim odredbama suprotno članu 90. stav (2) Zakona o radu, – prečišćeni tekst («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 55/07), odnosno da se sindikat, kao posebna samostalna organizacija, ne može finansirati na teret poslodavca. Pored toga, davalac inicijative ističe da je propisivanje uvećanja plate za 15% predsjedniku sindikalne organizacije neustavno i nezakonito jer se isti rad različito vrednuje, te da je zbog navedenog, postalo upitno i pitanje sindikalne borbe za prava radnika.
S obzirom na to da je prijedlogom i inicijativom traženo pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti istog kolektivnog ugovora, Sud je, saglasno članu 9. Poslovnika o radu Ustavnog suda Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 114/12 i 29/13), na sjednici održanoj 26. juna 2013. godine odlučio da po prijedlogu i inicijativi vodi jedinstven postupak, pripajajući inicijativu broj U-33/13 prvoprispjelom prijedlogu, koji je evidentiran pod brojem U-33/12.
U odgovoru Ministarstva prosvjete i kulture na navode iz prijedloga, koji se, zbog sličnih pravnih i činjeničnnih pitanja navedenih u inicijativi, smatra odgovorom i na navode iz inicijative, navedeno je da: osporeni član 56. stav (2) Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture Republike Srpske nije diskriminatorski ni po jednom osnovu navedenom u članu 109. Zakona o radu i da to proizlazi i iz člana 108. istog zakona, kojim je propisano šta se smatra diskriminacijom u smislu člana 5. ovog zakona; da se osporenom odredbom ne vrši diskriminacija radnika po osnovu rada, kao ni lica koja traže zaposlenje, već su propisani uslovi koje je poslodavac dužan obezbijediti reprezentativnom sindikatu za njegovo djelovanje; da pravo, propisano osporenim članom pripada sindikatu kome je, u zakonom propisanom postupku, utvrđena reprezentativnost i da to nije slučaj sa davaocem inicijative kome taj status nije utvrđen i da su netačni navodi predlagača da je osporena odredba suprotna članu 3. i članu 51. stav 1. tačka b) Opšteg kolektivnog ugovora jer, po njihovom mišljenju, Posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture Republike Srpske nije utvrđen manji obim prava od prava utvrđenih Opštim kolektivnim ugovorom.
Poseban kolektivni ugovor za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 17/08) zaključili su Sindikat obrazovanja nauke i kulture Republike Srpske i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, na osnovu člana 160. Zakona o radu – prečišćeni tekst («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 55/07) i člana 3. Opšteg kolektivnog ugovora («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 27/06). Izmjene i dopune Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 26/09, 26/10 i 76/11) zaključili su Sindikat obrazovanja nauke i kulture Republike Srpske i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske na osnovu čl. 160. i 161. i člana 162. stav 3. Zakona o radu – prečišćeni tekst («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 55/07). Osporenim članom 56. stav (1) tačka b) ovog ugovora propisano je da poslodavac obezbjeđuje sindikatu kao uslov za njegovo djelovanje i naknadu plate u visini od 15% predsjedniku ili povjereniku sindikata kod poslodavca do 100 radnika, odnosno za svaki narednih 100 radnika još po 2, 5% na osnovnu platu ukoliko su sindikalno organizovani u skladu sa statutom ovog sindikata.Osporenim članom 56. stav (2) istog ugovora, odnosno članom 4. Izmjena i dopuna Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 26/10), kojim je u članu 56. poslije stava (1) dodat novi stav (2), propisano je da se naknada plate iz stava (1) tačka b) ovog člana, isplaćuje predsjedniku sindikalne organizacije koja se nalazi u sastavu reprezentativnog sindikata na nivou grane, koji je potpisnik ovog kolektivnog ugovora, ukoliko sindikalna organizacija ima najmanje 20% radnika od broja zaposlenih u ustanovi u svom članstvu. Sud je u postupku ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti osporenog člana 56. stav (1) tačka b) i sporenog člana 56. stav (2) Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 17/08), prije svega, imao u vidu da je Ustavom Republike Srpske utvrđeno da svako ima pravo na rad i slobodu rada i svako po osnovu rada ima pravo na zaradu, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom (član 39. st. 1. i 5).
Pored navedenih ustavnih odredaba, Sud je imao u vidu i član 128. Zakona o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 38/00, 40/00, 47/02, 38/03 i 20/07), kojim je propisano da se kolektivnim ugovorom bliže određuju obim i način ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa, u skladu sa zakonom i drugim propisima, postupak kolektivnog ugovaranja, sastav i način rada tijela ovlašćenih za mirno rješavanje kolektivnih sporova između radnika i poslodavaca, međusobni odnosi učesnika u zaključivanju kolektivnih ugovora i druga pitanja od značaja za uređivanje odnosa između radnika i poslodavaca.Takođe, Sud je utvrdio da je ovim zakonom propisano: da u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu radnik ima pravo na uvećanje plate po osnovu otežanih uslova rada, radnog staža, prekovremenog rada, rada noću, rada praznikom i drugim danima u koje se po zakonu ne radi (član 85); da radnik ima pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja sa rada u slučajevima predviđenim ovim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu (član 86); da se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu bliže uređuju slučajevi i uslovi za ostvarivanje prava na naknadu plate, visina naknada, način isplate i druga pitanja u vezi sa ostvarivanjem prava radnika na naknadu plate (član 87. stav 1) i da naknada plate za vrijeme korišćenja godišnjeg odmora, državnog praznika, privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, kao i za vrijeme prekida rada zbog propusta poslodavca da preduzme odgovarajuće mjere zaštite na radu, iznosi u visini od 100% prosječne plate koju je radnik ostvario u odgovarajućem prethodnom periodu, ili od plate koju bi ostvario da je bio na radu (član 88. stav 1). Na osnovu navedenih ustavnih i zakonskih odredaba Sud je ocijenio da je propisivanjem kao u osporenom članu 56. stav (1) tačka b) i osporenom članu 56. stav (2) Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture Republike Srpske došlo do povrede načela zakonitosti iz člana 108. Ustava Republike Srpske i da ove odredbe nisu u saglasnosti sa odredbama čl. 85, 86, 87. stav 1, 88. stav 1. i 128. Zakona o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 38/00, 40/00, 47/02, 38/03 i 20/07), koje odgovaraju odredbama čl. 92, 93, 94. stav 1, 95. stav 1. i 158. Zakona o radu – prečišćeni tekst («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 55/07).
Naime, propisivanjem da poslodavac obezbjeđuje sindikatu kao uslov za njegovo djelovanje i naknadu plate u visini od 15% predsjedniku ili povjereniku sindikata kod poslodavca do 100 radnika, odnosno za svaki narednih 100 radnika još po 2, 5% na osnovnu platu ukoliko su sindikalno organizovani u skladu sa statutom ovog sindikata i da se naknada plate iz stava (1) tačka b) ovog člana, isplaćuje predsjedniku sindikalne organizacije koja se nalazi u sastavu reprezentativnog sindikata na nivou grane, koji je potpisnik ovog kolektivnog ugovora, ukoliko sindikalna organizacija ima najmanje 20% radnika od broja zaposlenih u ustanovi u svom članstvu, po ocjeni Suda je, u stvari, Posebnim kolektivnim ugovorom kao podzakonskim aktom, pored zakonom utvrđenih prava na naknadu i uvećanje plate radnika, određeno novo pravo na naknadu plate, koje nije predviđeno Zakonom.U vezi sa navedenom ocjenom, Sud je imao u vidu i ovlašćenje sadržano u odredbi člana 13. stav 2. Zakona o radu, prema kojoj se kolektivnim ugovorom mogu odrediti povoljnija prava od prava utvrđenih ovim zakonom, ali je, na osnovu člana 128. ovog zakona, ocijenio da se to može učiniti samo u okviru zakonom utvrđenih prava.
Imajući u vidu navedenu neusklađenost osporenih članova Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture Republike Srpske sa Zakonom, Sud je ocijenio da ove odredbe nisu u saglasnosti ni sa članom 108. stav 2. Ustava Republike Srpske, prema kome propisi i drugi opšti akti moraju biti u skladu sa zakonom.
Ostali navodi predlagača i davaoca inicijative kojim se tvrdi da se propisivanjem prava na naknadu plate samo za predstavnika reprezentativnog sindikata vrši diskriminacija radnika učlanjenih u samostalne sindikalne organizacije istog granskog sindikata i da se sindikat, kao posebna samostalna organizacija, ne može finansirati na teret poslodavca, te da se, osporenim odredbama ovog kolektivnog ugovora, isti rad različito vrednuje, nisu bili predmet posebnog ocjenjivanja, budući da je Sud, pored ostalog, utvdio da je odredbom člana 86. Zakona o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 38/00, 40/00, 47/02, 38/03 i 20/07), koji odgovara članu 93. Zakona o radu – prečišćeni tekst («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 55/07), decidirano propisano kada radnik ima pravo na naknadu plate.
Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ove odluke.
Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zoran Lipovac, prof. dr Duško Medić, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.
Broj: U-33/12 PREDSJEDNIK
25. septembar 2013. godine USTAVNOG SUDA Džerard Selman