Ustavni sud Republike Srpske
Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 10. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske” br. 104/11 i 92/12).
Odluka donesena 30. 10. 2013.
Predmeti (1)
U-53/12
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Rješenje
30. 10. 2013.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 30. oktobra 2013. godine, donioje
RJEŠENjE
Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 10. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske” br. 104/11 i 92/12).
Obrazloženje
Klub delegata iz reda bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 10. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske” broj 104/11). Inicijativom se, kako je navedeno, ukazuje na neusklađenost osporenog člana Zakona sa članom 116. stav 3. Ustava Republike Srpske, odnosno da se osporenom zakonskom odredbom propisuje da Vijeće naroda, pored sudija bira i predsjednika Ustavnog suda, dok je Ustavom propisano da Vijeće naroda bira samo sudije Ustavnog suda Republike Srpske. Pored toga, navode da smatraju inicijativu osnovanom i u pogledu člana 108. Ustava Republike Srpske kojom je propisano da zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u skladu sa Ustavom. Na osnovu navedenog predlažu da Sud ocijeni osporenu zakonsku odredbu neustavnom. U odgovoru na navode iz inicijative koji je Ustavnom sudu dostavila Narodna skupština Republike Srpske, prije svega, ističe se da je inicijativa nepotpuna i neuredna, te da je nepravilno navedeno da je osporenom zakonskom odredbom povrijeđen član 116. stav 3. Ustava Republike Srpske. Naime, u odgovoru se navodi da je Amandmanom CXX na Ustav Republike Srpske, između ostalog, brisan i stav 3. člana 116. Ustava, kao i to da je ovaj član dopunjen tačkom 2. Amandmana LXXXVIII. Takođe, zakonodavac navodi da je u potpunosti ostao u okviru svojih ingerencija kada je, donoseći Zakon o Ustavnom sudu Republike Srpske, predvidio da će Vijeće naroda ravnopravno sa Narodnom skupštinom odlučivati o izboru predsjednika Ustavnog suda Republike Srpske. Ističu da Ustav ovlašćuje Narodnu skupštinu i Vijeće naroda Republike Srpske da na ravnopravnoj osnovi biraju sudije Ustavnog suda Republike Srpske i da intencija kojom se ustavotvorac rukovodi prilikom navedenog normiranja suštinski teži izjednačavanju pozicija ovih institucija u izboru sudija, te da je predsjednik Ustavnog suda prvenstveno sudija i da se po hronologiji izborne procedure prvo bira za sudiju, a potom za predsjednika Suda. Isto tako, smatraju da Ustav, ni u kom pogledu, ne ograničava Vijeće naroda da učestvuje u izboru predsjednika Ustavnog suda, te da je u isključivoj nadležnosti zakonodavca da, cjeneći društvene potrebe i okolnosti, usvoji zakonodavstvo za koje smatra da predstavlja najbolji način regulisanja određene oblasti. S obzirom da smatraju da inicijativa ne predstavlja pitanje ustavnopravnog značaja, predlažu da Sud odluči da se inicijativa ne prihvata. Osporenim članom 10. stav (1) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske” br. 104/11 i 92/12), propisano je da predsjednika i sudije bira Narodna skupština i Vijeće naroda na prijedlog predsjednika Republike Srpske.
Ustavom Republike Srpske je utvrđeno da ustavotvornu i zakonodavnu vlast ostvaruje Narodna skupština, a da sudska vlast pripada sudovima (član 69. st. 2. i 5.) i da predsjednik Republike predlaže Narodnoj skupštini kandidate za predsjednika i sudije Ustavnog suda na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (tačka 3. stav 1. člana 80. koja je zamijenjena Amandmanom XCIII). U članu 116. Ustava stavovi 1, 2. i 3. su brisani Amandmanom CXX i član je dopunjen tačkom 2. Amandmana LXXXVIII. Alinejom 3. je, pored sastava Vijeća za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda, utvrđeno da sudije bira Narodna skupština Republike Srpske i Vijeće naroda i da se postupak pred Ustavnim sudom, pravno dejstvo njegovih odluka i druga pitanja njegove organizacije i rada uređuju zakonom (član 120. stav 1).
U postupku ocjenjivanja ustavnosti osporenog člana 10. stav (1) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske Sud je ocijenio da Ustavom utvrđena nadležnost Narodne skupštine i Vijeća naroda Republike Srpske da na ravnopravnoj osnovi biraju sudije Ustavnog suda Republike Srpske ne znači i nemogućnost istovremenog izbora i predsjednika Suda na istoj osnovi, odnosno ne znači nepostojanje ovlašćenja da u izboru predsjednika Ustavnog suda odlučuje i Vijeće naroda Republike Srpske, kako tvrdi davalac inicijative. Po ocjeni Suda, Ustav ni u kom slučaju ne ograničava Vijeće naroda da učestvuje u izboru predsjednika Ustavnog suda. Naime, predsjednik Ustavnog suda je i sudija tog suda i tek nakon izbora za sudiju on stiče uslove da bude izabran i za predsjednika. Ustavotvorac je prilikom ovakvog normiranja želio da izjednači položaj Narodne skupštine i Vijeća naroda u proceduri tog izbora. Funkcija predsjednika Ustavnog suda, inače, ulazi u krug onih funkcija koje se popunjavaju po tzv.“nacionalnom ključu“, kako je to predviđeno tačkom 2. Amandmana LXXVI, kojim je dopunjen član 69. Ustava Republike Srpske. S obzirom na navedeno Sud je ocijenio neosnovanim tvrdnje davaoca inicijative o nesaglasnosti osporenog člana 10. stav (1) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske sa članovima 108. i 116. Ustava Republike Srpske.
Cijeneći da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 104/11 i 92/12), u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.
Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.
Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, Zoran Lipovac, prof. dr Duško Medić, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.
Broj: U-53/12 PREDSJEDNIK
30. oktobar 2013. godine USTAVNOG SUDA Džerard Selman