Ustavni sud Republike Srpske
Odbija se prijedlog za ocjenjivanje ustavnosti člana 8. stav 1. tačka i) Zakona o preuzimanju akcionarskih društava («Službeni glasnik Republike Srpske” br. 65/08, 92/09 i 59/13).
Odluka donesena 23. 12. 2013.
Predmeti (1)
U-65/12
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Odluka
23. 12. 2013.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske i člana 60. stav 1. tačka d) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 23. decembra 2013. godine, donioje
ODLUKU
Odbija se prijedlog za ocjenjivanje ustavnosti člana 8. stav 1. tačka i) Zakona o preuzimanju akcionarskih društava («Službeni glasnik Republike Srpske” br. 65/08, 92/09 i 59/13).
Obrazloženje
Udruženje akcionara Investicionih fondova Republike Srpske prijedlogom je pokrenulo postupak za ocjenjivanje ustavnosti člana 8. stav 1. tačka i) Zakona o preuzimanju akcionarskih društava («Službeni glasnik Republike Srpske” br. 65/08 i 92/09) (u daljem tekstu: Zakon). Predlagač navodi da, pored toga što su osporene odredbe u suprotnosti sa članom 3. stav a) istog zakona, u suprotnosti su i sa članom 50. Ustava Republike Srpske, članom 3. stav 2. Zakona o tržištu hartija od vrijednosti («Službeni glasnik Republike Srpske” br. 92/06 i 34/09), te članom 203. Zakona o privrednim društvima («Službeni glasnik Republike Srpske” br. 127/08, 58/09 i 100/11). Naime, prema navodima predlagača, osporenom zakonskom odredbom se ostali akcionari, koji se ne ubrajaju u državni kapital, stavljaju u neravnopravan položaj, dok država na ovaj način uživa povlašćen položaj, kako u privatizaciji, tako i u postizanju više cijene po akciji. Pored toga, u prijedlogu se ističe da osporena odredba Zakona predstavlja pravni specifikum, odnosno da je ovako povlašćen status državnog kapitala u procesu preuzimanja suprotan i međunarodnoj legislativi kojom su odavno propisane metode zaštite akcionarskih prava i uspostavljeni principi i načela ravnopravnosti. Zbog svega navedenog predlaže se da Sud predmetni zakon, u spornim odredbama, proglasi neustavnim. U odgovoru Narodne skupštine Republike Srpske na navode iz prijedloga, pored ostalog, ukazuje se na to da nije u nadležnosti Ustavnog suda da ocjenjuje međusobnu usklađenost zakona, odnosno akata iste pravne snage, kao i to da smatraju da ne stoje navodi predlagača o neravnopravnom položaju malih akcionara pravnih lica, koji bi, u skladu sa osporavanom normom člana 8. Zakona, ušli u proces svojinske transformacije. U odgovoru se ističe da je namjera zakonodavca da zaštiti male akcionare i da propisivanje u osporenom članu 8. stav 1. tačka i) Zakona ima cilj da podstakne proces privatizacije, te da izuzimanjem unaprijed definisanog kruga sticalaca iz obaveze objave ponude za preuzimanje poveća interes za akcije državnog kapitala. Smatraju, takođe, da se na ovaj način stimuliše ukrupnjavanje kapitala, pokretanje i proširivanje proizvodnje i proširenje djelatnosti preduzeća uopšte, što je, kako se navodi, u direktnom interesu malih akcionara, a sve navedeno je opravdano i u opštem interesu. Predlažu da Sud podneseni prijedlog odbije jer, po njihovom mišljenju, ne postavlja pitanja ustavnopravnog značaja. Odredbom člana 1. Zakona propisano je da se ovim zakonom uređuju postupak preuzimanja akcionarskih društava, uslovi za davanje ponude za preuzimanje, prava i obaveze učesnika u postupku, kao i nadzor nad sprovođenjem postupka preuzimanja akcionarskih društava. Osporenim članom 8. stav 1. tačka i) Zakona propisano je da sticalac nije obavezan da objavi ponudu za preuzimanje ako stekne akcije emitenta kupovinom u procesu svojinske transformacije pod uslovom da prethodno nije sticao akcije posredstvom berze ili zaključenjem blok - posla.
U postupku ocjenjivanja ustavnosti osporene odredbe člana 8. stav 1. tačka i) Zakona Sud je imao u vidu da je Ustavom Republike Srpske utvrđeno: da se ekonomsko i socijalno uređenje zasniva na ravnopravnosti svih oblika svojine i slobodnom privređivanju (član 50); da se zakonom može ograničiti ili oduzeti pravo svojine uz pravičnu naknadu (član 56 stav 1); da Republika uređuje i obezbjeđuje svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, pravni položaj preduzeća i drugih organizacija i kontrolu zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih lica i druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom (tač. 6, 9. i 18. člana 68 koji je zamijenjen Amandmanom XXXII na Ustav Republike Srpske).
Takođe, Sud je imao u vidu i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava («Službeni glasnik Republike Srpske” broj 59/13), čijim stupanjem na snagu, po ocjeni Suda, nisu prestali razlozi za ocjenjivanje ustavnosti osporene odredbe člana 8. stav 1. tačka i) osnovnog zakona. Naime, iako su ove izmjene Zakona stupile na snagu poslije podnošenja inicijative, Sud je, zbog neizmijenjenog sadržaja i numeracije osporene odredbe, utvrdio da su i dalje ostali razlozi za ocjenjivanje njene ustavnosti.
Na osnovu navedenih ustavnih odredaba Sud je ocijenio da je Narodna skupština Republike Srpske bila ovlašćena da zakonom propiše postupak preuzimanja akcionarskih društava, uslove za davanje ponude za preuzimanje, prava i obaveze učesnika u postupku, kao i nadzor nad sprovođenjem postupka preuzimanja akcionarskih društava. Ovakvo ustavno ovlašćenje, po ocjeni Suda, podrazumijeva i nadležnost zakonodavca da propiše i izuzetke od obaveze objavljivanja ponude za preuzimanje, od kojih i izuzetak da sticalac nije obavezan da objavi ponudu za preuzimanje ako stekne akcije emitenta kupovinom u procesu svojinske transformacije pod uslovom da prethodno nije sticao akcije posredstvom berze ili zaključenjem blok - posla. Naime, Sud je ocijenio da je propisivanje kao u osporenoj odredbi člana 8. stav 1. tačka i) Zakona, da sticalac akcija u procesu svojinske transformacije, pored decidirano navedenih ostalih sticalaca, nije obavezan da objavi ponudu za preuzimanje – stvar zakonodavne politike, o čemu Ustavni sud, saglasno članu 115. Ustava, nije nadležan da odlučuje, kao ni o cjelishodnosti navedenog rješenja. Saglasno istom članu Ustava, Ustavni sud nije nadležan da cijeni ni saglasnost propisa iste pravne snage, odnosno nesaglasnost osporene zakonske odredbe sa Zakonom o tržištu hartija od vrijednosti i Zakonom o privrednim društvima, na što ukazuje predlagač, kao ni međusobnu usklađenost članova istog zakona. Takođe, u vezi sa navedenim, Sud je utvrdio da, s obzirom na to da se Zakonom uređuje jedan poseban segment pravnih odnosa na osnovu izričitog ustavnog ovlašćenja, on predstavlja lex specialis u odnosu na Zakon o tržištu hartija od vrijednosti i druge zakone, što znači da drugačije, na način primjeren insitutu preuzimanja, uređuje i pitanja trgovanja akcijama od vrijednosti ponudioca, emitenta i drugih učesnika u ponudi za preuzimanje akcionarskog društva. Pored toga, po ocjeni Suda osporenim propisivanjem, zakonodavac nije povrijedio ustavne garancije iz člana 10. Ustava, s obzirom na to da se članom 8. stav 1. tačka i) Zakona uređuju prava i obaveze sticaoca koji stekne akcije emitenta kupovinom u procesu svojinske transformacije, dakle, koji prije sticanja akcija emitenta nije već imao akcije, u odnosu na lica koja su već imala takve akcije i kojima, prema članu 4. stav 1. Zakona, zajedno sa akcijama emitenta prelaze određeni procenat od ukupnog broja glasova koje daju akcije emitenta sa pravom glasa. Dakle, kako se osporenom zakonskom odredbom propisuju prava i obaveze međusobno različitih kategorija sticalaca akcija emitenta koje daju pravo glasa, koji se ne nalaze u istim pravnim situacijama, Sud je utvrdio da osporenim propisivanjem nije povrijeđeno navedeno ustavno načelo ravnopravnosti građana Republike, kao ni načelo ravnopravnosti svih oblika svojine, utvrđeno članom 50. Ustava Republike Srpske.
U pogledu tvrdnje predlagača da je osporenom zakonskom odredbom propisani povlašćen status državnog kapitala u procesu preuzimanja suprotan i međunarodnoj legislativi, Sud je utvrdio da, prema članu 115. Ustava, nije nadležan da ocjenjuje saglasnost Zakona sa direktivama i međunarodnim standardima iz predmetne oblasti koji nisu implementirani u zakone Republike Srpske.
Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ove odluke.
Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.
Broj: U-65/12 PREDSJEDNIK
23. decembar 2013. godine USTAVNOG SUDA Džerard Selman