Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Republike Srpske

Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Statuta Zavisnog preduzeća „Rudnik i Termoelektrana Gacko“, akcionarsko društvo Gacko, broj: 01-SA-7025/5, od 10. avgusta 2012. godine.

Odluka donesena 19. 03. 2014.

Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.org i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Predmeti (1)

U-73/12

Ocjena ustavnosti i zakonitosti

Rješenje

19. 03. 2014.

Tekst odluke

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 19. marta 2014. godine, donioje

RJEŠENJE

Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Statuta Zavisnog preduzeća „Rudnik i Termoelektrana Gacko“, akcionarsko društvo Gacko, broj: 01-SA-7025/5, od 10. avgusta 2012. godine.

Obrazloženje

Dr Milan Kovačević, član Nadzornog odbora Zavisnog preduzeća Rudnik i Termoelektrana Gacko A. D. Gacko, dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Statuta Zavisnog preduzeća „Rudnik i Termoelektrana Gacko“ akcionarsko društvo, Gacko, broj: 01-SA-7025/5, od 10 avgusta 2012. godine, koji je donijela Skupština akcionara ovog preduzeća (u daljem tekstu: Statut). Davalac inicijative, pored osporavanja Statuta u cjelini, posebno osporava njegovu odredbu člana 33, i navodi da je, suprotno članu 298. stav (2) Zakona o privrednim društvima, ovom odredbom zadržan nadzorni odbor, a s tim u vezi i odredbu člana 44, kojom je, po njegovom mišljenju, za obavezni organ preduzeća data nadležnost drugačija od propisane. Pored toga, davalac inicijative smatra da ni odredbe člana 53. do člana 67. nisu zasnovane na navedenom zakonu, odnosno da je, kršeći isti zakon, Statut u članu 37. Skupštini namijenio drugačije nadležnosti, a da su članom 8. stav (2), članom 11. stav (2), članom 12, članom 37(1), članom 44, članom 51. st. (1) i (5), članom 57; članom 65. stav (1), članom 75. st. (7) i (8), članom 81. i članom 116. Mješovitom holdingu „Elektroprivreda Republike Srpske“ date nadležnosti koje po tom zakonu pripadaju samo preduzećima. Naime, davalac inicijative smatra da se pobrojanim odredbama Statuta krše odredbe člana 203, člana 298. stav (2), člana 304. i 313. Zakona o privrednim društvima, a da je riječ „holding“ u nazivu „Mješoviti Holding „Elektroprivreda Republike Srpske“ Trebinje“ suprotna odredbama člana 357. st. (3), (4) i (5) navedenog zakona. Takođe ističe da su Statutom Skupštini date nadležnosti koje nisu u skladu sa članom 281. i članom 422. stav (2) ovog zakona, a neke nadležnosti koje bi joj se morale dati nisu date. Pored toga, smatra da su i odredbe o nadređenosti organa Matičnog preduzeća nad organima Preduzeća suprotne odredbama člana 20. stav (2) i člana 24. stav (1) samog Statuta, odnosno da se ograničavanje organa Preduzeća i uzurpiranje njihovih prava od strane Matičnog preduzeća svodi na uzurpiranje malih akcionara. Pored navedenog, davalac inicijative posebno osporava i član 1. stav (1) Statuta, odnosno navodi da su, zbog skraćenog označavanja Zakona o privrednim društvima u daljem tekstu kao „Zakon o privrednim društvima“ i Zakon o javnim preduzećima, kao „Zakon“, nezakonite i odredbe Statuta koje propisuju pogrešnu primjenu Zakona (Zakona o javnim preduzećima, umjesto Zakona o privrednim društvima), a to su: član 1. st. (1) i (2); član 2; član 6. st. (1) i (5); član 9. stav (2); član 16. stav (1); član 17. stav (2); član 18. st. (5) i (6); član 20. st. (2) i (4); član 21. stav (4); član 22. stav (2); član 23; član 24.stav (2); član 25. stav (1); član 29. st. (6), (8), (9) i (10); član 31. st. (1) i (4); član 32; član 34 stav (6); član 35. stav (2); član 37. stav (1); član 38. stav (5); član 44; član 47; član 51. st. (1) i (5); član 57. tač. z), i) n) i ć) ; član 58. stav (1); član 61. stav (1); član 65. stav (1) tač. đ), e), z) i i)); član 67. stav (2); član 70. stav (5); član 73. stav (5); član 74. stav (2); član 75. st. (1), (4) i (9); član 76. stav (3); član 80. stav (2); član 82. stav (1) i stav (2) tač. a) i b)); član 84. stav (1); član 95; član 106. stav (2); član108. st. (1) i (3); član 109. stav (2); član 112. stav (1); član 116; član 119. stav (1); član 122. st. (4), (5) i (7); član 124. stav (2) i član 126. stav (3). Nadalje, oporenim statutom, po mišljenju davaoca inicijative, sa više pobrojanih odredbi, prekršene su i odredbe Ustava Republike Srpske, odnosno, odredbe člana 50, kojom je utvrđeno da se socijalno i ekonomsko uređenje zasniva na ravnopravnosti svih oblika svojine i slobodnom privređivanju, samostalnosti preduzeća i drugih oblika privređivanja, člana 52, kojom su zabranjeni monopoli i člana 54, kojom se proklamuje da svi oblici svojine imaju jednaku pravnu zaštitu. Pozivom na ustavne principe člana 108. i člana 115. Ustava, davalac inicijative predlaže da Sud pokrene postupak i utvrdi neustavnost i nezakonitost pobrojanih odredaba Statuta. U odgovoru i dopuni odgovora na navode iz inicijative, koje je Sudu dostavio donosilac osporenog statuta, Mješoviti Holding „Elektroprivreda Republike Srpske“ Matično preduzeće Akcionarsko društvo Trebinje – Zavisno preduzeće „Rudnik i Termoelektrana Gacko“ a. d. Gacko, pored ostalog, navedeno je da Zavisno preduzeće „RiTE Gacko“, koje posluje u sastavu Mješovitog Holdinga ERS – Matično preduzeće a.d. Trebinje, primjenjuje odredbe Zakona o javnim preduzećima kao lex specialis, a istovremeno i odredbe Zakona o privrednim društvima kao lex generalis za sve oblasti i situacije koje nisu predviđene Zakonom o javnim preduzećima. Pored toga, navedeno je da bi davanje odgovora na pojedinačne tzv. nezakonitosti i neustavnosti, manje-više svih odredbi osporenog statuta, bilo besmisleno, jer smatraju da se, u konkretnom slučaju, radi o elementarnoj, tzv. konstrukcionoj grešci davaoca inicijative u percepciji i hijerarhiji pozitivno-pravnih propisa koji regulišu ovu oblast privrednog društva. U prilog navedenoj tvrdnji ističe se da je Zavisno preduzeće „Rudnik i Termoelektrana Gacko“ a. d. Gacko u sastavu Mješovitog Holdinga „Elektroprivreda Republike Srpske“ Matično preduzeće a.d. Trebinje, kao član Mješovitog Holdinga ima 65% učešća u osnovnom kapitalu RiTE Gacko, te da su sve akcije Matičnog preduzeća u vlasništvu Republike Srpske (preko Akcijskog fonda a.d. Banjaluka), jer je to preduzeće organizovano kao jednočlano zatvoreno akcionarsko društvo u sastavu Mješovitog Holdinga „Elektroprivreda Republike Srpske“, na osnovu Odluke Vlade Republike Srpske o organizovanju Mješovitog Holdinga „Elektroprivreda Republike Srpske“ (br. 02/1-020-60/06 i 41/1-012-1966/06 – osnivački akt), kojom je izvršeno povećanje osnovnog kapitala „Elektroprivreda Republike Srpske“ a. d. Trebinje, unošenjem uloga u pravima Vlade Republike Srpske u ime Republike Srpske kao akcionara, koji čine paket akcija državnog kapitala u osnovnom kapitalu. Nadalje, u odgovoru je navedeno da Zavisno preduzeće „Rudnik i Termoelektrana Gacko“ a. d. Gacko obavlja djelatnost od opšteg interesa, po svojoj pravnoj formi je otvoreno akcionarsko društvo i istovremeno je javno preduzeće i da ovaj status određuje i primjenu Zakona o javnim preduzećima kao relevantnog propisa, a Zakona o privrednim društvima kao supsidijarnog propisa, te da je posebna karakteristika da je zavisno preduzeće povezano u sistem holdinga.Takođe, u vezi sa navedenim, ističe se da je ovo zavisno preduzeće povezano putem kapitala zadržalo pravnu samostalnost, ali da tehnika ovakvog povezivanja omogućava da se povezanim privrednim društvima upravlja centralizovano, zbog čega ova društva gube sposobnost samostalnog donošenja poslovnih odluka, kao što je u konkretnom slučaju. Konstatujući da je osporeni statut u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, Zakonom o javnim preduzećima i Zakonom o privrednim društvima, kao i ostalim pozitivnim zakonskim propisima u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini kojima se reguliše oblast energetike, predlažu da Sud inicijativu odbaci kao neosnovanu. Statut Zavisnog preduzeća „Rudnik i Termoelektrana Gacko“ akcionarsko društvo, Gacko, donijela je Skupština akcionara ovog preduzeća na 12. sjednici, održanoj 10. avgusta 2012. godine, na osnovu člana 5. stav (1) tačka a) Zakona o javnim preduzećima (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 75/04 i 78/11), članovima 181. i 357. Zakona o privrednim društvima (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 127/08 i 58/09) i člana 54. st. (1) i (2) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 100/11). Osporenim odredbama ovog akta propisano je: da ovim statutom, Mješoviti Holding „Elektroprivreda Republike Srpske“ Matično preduzeće a. d. Trebinje – Zavisno preduzeće „Rudnik i Termoelektrana Gacko“ akcionarsko društvo Gacko u sastavu Mješovitog Holdinga „Elektroprivreda Republike Srpske“ Trebinje, utvrđuje način organizovanja, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 127/08, 58/09 i 100/11), Zakonom o javnim preduzećima (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 75/04 i 78/11) i uređuje osnovna pravila u pogledu pravnog statusa, organizovanja, upravljanja i poslovanja preduzeća u okviru Holdinga (član 1. stav (1)); da ovaj statut sadrži odredbe o: nastanku, firmi i sjedištu, pravnom položaju i statusu, djelatnosti i organizaciji preduzeća, iznosu osnovnog kapitala i načinu uplate akcija, nominalnoj vrijednosti, vrsti i klasi izdatih akcija, povećanju i smanjenju osnovnog kapitala, pravima akcionara, načinu potpisivanja firme i zastupanja preduzeća, upravljanju i organizovanju preduzeća, načinu sazivanja Skupštine i donošenja odluka, izboru, opozivu i djelokrugu rada organa preduzeća, primjeni Etičkog kodeksa, postupku nabavke, planiranju poslovanja i investicija, primjeni knjigovodstvenih finansijskih i računovodstvenih standarda, raspodjeli dobiti, pokriću gubitka, rezervama preduzeća, trajnoj poslovnoj saradnji povezivanju sa drugim preduzećima, osnivanju novih preduzeća, zaštiti životne sredine, načinu promjene oblika preduzeća, međusobnim ekonomskim odnosima povezanih preduzeća, sredstvima za osiguranje od rizika, investicijama, postupku izmjena i dopuna Statuta, prestanku preduzeća i drugim pitanjima značajnim za organizaciju i rad preduzeća u skladu sa zakonom (član 1. stav (2) tač. a), b), v), g), d), đ), e), ž), z), i), j), k), l), lj), m), n), nj), o), p), r), s), t), ć), u), f), h), c) i č)); da preduzeće posluje kao akcionarsko društvo sa sredstvima u svojini preduzeća, sa pravima, obavezama i odgovornostima utvrđenim zakonom i ovim statutom i da se osnivanje i registracija poslovne jedinice vrši u skladu sa zakonom (član 6. st. (1) i (5)); da u cilju bržeg razvoja, otvaranja novih mogućnosti i efikasnijeg poslovanja, preduzeće može u okviru svoje djelatnosti zaključivati ugovore o stranom ulaganju ili ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa stranim fizičkim i pravnim licima ili predlagati davanje koncesije, u skladu sa zakonom, uz prethodnu saglasnost Skupštine Matičnog preduzeća (član 9. stav (2)); da preduzeće posluje kao otvoreno akcionarsko društvo i osnovano je sukcesivnim putem, upućivanjem javnog poziva trećim licima za upis i uplatu akcija, u skladu sa zakonom (član 16. stav (1)); da akcije iz prethodnoh stava ovog člana daju akcionarima sva prava utvrđena zakonom, što je bliže regulisano članom 20. ovog statuta (član 17. stav (2)); da se odlukom Skupštine o emisiji akcija utvrđuje vrsta i klasa akcija koje se emituju, način i sadržaj upisa akcija, način uplate akcija, kao i sva druga pitanja u vezi sa emisijom, u skladu sa zakonom i da odluku o sljedećim emisijama akcija preduzeća donosi Skupština preduzeća, u skladu sa zakonom i ovim statutom (član 18. st. (5) i (6)); da svaka obična akcija preduzeća daje akcionaru ista prava, u skladu sa zakonom i ovim statutom koja uključuju naročito: pravo pristupa pravnim aktima i drugim dokumentima i informacijama preduzeća, pravo učešća u radu Skupštine preduzeća, pravo glasa u Skupštini preduzeća tako da jedna akcija uvijek daje pravo na jedan glas, pravo učešća u raspodjeli likvidacionog viška po likvidaciji preduzeća, a nakon isplate povjerilaca i akcionara bilo kojih povlašćenih akcija, pravo prečeg sticanja akcija iz novih emisija i zamjenljivih obveznica i pravo raspolaganja akcijama svih vrsta u skladu sa zakonom, te da akcionar ima pravo na učešće u dobiti (dividendi) preduzeća srazmjerno broju i klasi akcija koje ima, u skladu sa ovim statutom, zakonom i drugim propisima (član 20. stav 2) tač. a), b), v) g), d) i đ) i stav (4)); da akcionar ne može glasati u Skupštini preduzeća kada se odlučuje o: oslobađanju ili o smanjenju njegovih obaveza sa njim povezanih lica prema preduzeću, pokretanju ili odustajanju od spora protiv njega ili sa njim povezanih lica i odobravanju poslova u kojima postoji sukob interesa između njega i/ili sa njim povezanih lica i preduzeća u skladu sa ovim zakonom (član 25. stav (1) tač. a), b) i v)); da preduzeće pored javne emisije može da vrši i privatnu emisiju akcija u skladu sa zakonom, da se povećanje osnovnog kapitala novim ulozima, način upisa i sticanja novih akcija, te registracija i objavljivanje povećanja kapitala vrši u skladu sa zakonom, da se odlukom Skupštine može izvršiti i uslovno povećanje osnovnog kapitala preduzeća u skladu sa zakonom i da Skupština preduzeća može odlučiti da se osnovni kapital preduzeća poveća iz sredstava preduzeća, odnosno pretvaranjem rezervi i neraspoređene dobiti u osnovni kapital preduzeća, na način i pod uslovima utvrđenim zakonom (član 29. st. 6), 8), 9) i 10)); da preduzeće može vršiti smanjenje osnovnog kapitala u redovnom postupku, pojednostavljenom postupku i pretvaranjem u rezerve, na način i pod uslovima utvrđenim zakonom i da se odlukom Skupštine preduzeća može izvršiti istovremeno smanjenje i povećanje osnovnog kapitala preduzeća u skladu sa zakonom (član 31. st. (1) i (4)); da preduzećem upravljaju vlasnici akcija, odnosno predstavnici vlasnika, srazmjerno broju akcija, izuzev u slučajevima predviđenim zakonom i ovim statutom (član 32); da su, u skladu sa zakonom, organi preduzeća Skupština, Nadzorni odbor i Uprava (menadžment) (član 33. tač. a), b) i v)); da Skupštinu saziva Nadzorni odbor i da se predsjednik Skupštine bira na početku sjednice ako je prijedlog u skladu sa zakonom uvršten u dnevni red (član 34. st. (3) i (6)); da vanredna Skupština može odlučivati jedino o pitanjima navedenim u zahtjevu akcionara sa najmanje 10% akcija sa pravom glasa, podnesenih u skladu sa zakonom (član 35 stav (2)); da je Skupština preduzeća nadležna da: donosi Statut preduzeća, donosi izmjene i dopune Statuta koje moraju biti notarski potvrđene, utvrđuje poslovnu politiku preduzeća usklađenu sa zajedničkom poslovnom politikom Holdinga, usvaja Godišnji plan i Izvještaj o poslovanju, donosi Poslovnik o svom radu na prijedlog predsjednika Skupštine i druge poslovne akte u skladu sa zakonom i Statutom, donosi Etički kodeks, donosi Trogodišnji plan poslovanja i Revidirani plan poslovanja usklađen sa planovima poslovanja Holdinga, donosi Program investicija za planski period, u skladu sa Planom poslovanja, imenuje, ocjenjuje uspješnost u radu i razrješava Nadzorni odbor, imenuje i razrješava Odbor za reviziju i odlučuje o njihovim naknadama, odlučuje o promjeni prava vezanih za klase i vrste akcija, uz predhodnu saglasnost Skupštine Matičnog preduzeća, odlučuje o statusnim promjenama, promjenama pravne forme i prestanku preduzeća, uz prethodnu saglasnost Skupštine Matičnog preduzeća, odlučuje o trajnoj poslovnoj saradnji i povezivanju sa drugim preduzećima, uz prethodnu pismenu saglasnost Skupštine Matičnog preduzeća, odlučuje o raspodjeli godišnje dobiti i pokriću gubitka, uz prethodnu saglasnost Skupštine Matičnog preduzeća, daje odobrenje na odluke Nadzornog odbora o dodjeli donacija, odlučuje o povećanju i smanjenju osnovnog kapitala preduzeća uz prethodnu saglasnost Skupštine Matičnog preduzeća, odlučuje o sticanju, prodaji, davanju u zakup, zalaganju ili drugom raspolaganju imovinom velike vrijednosti, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, uz saglasnost Skupštine Matičnog preduzeća, odlučuje o osnivanju novih preduzeća ili poslovnih jedinica i prestanku preduzeća, uz prethodnu saglasnost Skupštine Matičnog preduzeća, odlučuje o ostvarivanju zahtjeva preduzeća prema članovima Uprave i Nadzornog odbora ili pojedinim akcionarima u vezi sa naknadom štete nastale pri osnivanju, kupovini ili vođenju poslovanja preduzeća, odlučuje o podnošenju zahtjeva Matičnom preduzeću za naknadu štete izazvane radnjama ili postupanjima Matičnog preduzeća, kojim je preduzeće dovedeno u položaj da izvrši za sebe štetan pravni posao, ili da na svoju štetu nešto učini ili propusti da učini, odlučuje o zastupanju preduzeća u sudskim postupcima koji se vode protiv članova Nadzornog odbora i Uprave preduzeća ili eventualnim postupcima protiv članova drugih organa preduzeća i odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa zakonom i Statutom preduzeća (član 37 stav (1)); da u slučaju da novi Nadzorni odbor ili Odbor za reviziju, iz bilo kojih razloga, ne bude blagovremeno konstituisan, postojeći Nadzorni odbor ili Odbor za reviziju nastaviće sa radom i nakon isteka mandata kao privremeni organ, do okončanja postupka izbora i imenovanja u skladu sa zakonom i Statutom (član 38. stav (5)); da su nadležnosti Nadzornog odbora da: nadzire i ocjenjuje uspješnost rada Uprave preduzeća putem normi, odnosno standarda njenog učinka, donosi Poslovnik o svom radu, pravilnike, uputstva i druge opšte akte preduzeća u skladu sa zakonom, predlaže Skupštini Statut kao i njegove izmjene i dopune, Etički kodeks i druge akte, saziva Skupštinu preduzeća, predlaže imenovanje i razrješenje članova Odbora za reviziju, imenuje i razrješava članove Uprave u skladu sa postupcima utvrđenim Statutom, Zakonom i menadžerskim ugovorom, utvrđuje prijedlog odluke Skupštine preduzeća i vrši kontrolu sprovođenja usvojenih odluka, imenuje glavnog pravnog savjetnika, nadzire Upravu u sprovođenju preporuka datih od strane Odbora za reviziju, te vanjskog revizora sa specifičnim rokovima, sistematski nadzire poslovanje i zakonitost poslovanja preduzeća, odobrava preporuke Odbora za reviziju o raspodjeli dobiti, te drugim pitanjima, donosi smjernice o nabavci i vrši nadzor nad njihovim sprovođenjem, daje ovlašćenja za ograničene aktivnosi u skladu sa zakonom i Statutom, daje nalog Upravi za sprovođenje istrage u vezi sa učinjenim nepravilnostima, donosi odluke o investiranju u skladu sa zakonom i Statutom do 100.000, 00 KM samostalno, a preko 100.000, 00 KM do 1.000.000, 00 KM u poslovnoj godini uz saglasnost Nadzornog odbora Matičnog preduzeća, a preko tog iznosa uz saglasnost Skupštine Matičnog preduzeća, donosi odluku o dodjeli donacija (koja naknadno mora biti odobrena od strane Skupštine preduzeća), u skladu sa zakonom, opštim aktima i Planom poslovanja preduzeća u poslovnoj godini, daje prijedlog Skupštini o osnivanju novih preduzeća, daje prijedlog Skupštini o poslovnoj saradnji i povezivanju sa drugim preduzećima, prisustvuje sjednicama Skupštine preduzeća uz učešće u raspravi bez prava glasa, pregleda poslovne knjige i isprave preduzeća, redovno izvještava skupštinu o svom radu, daje instrukcije organima preduzeća radi otklanjanja nepravilnosti u radu preduzeća, odlučuje u drugom stepenu po zahtjevima za zaštitu prava radnika i drugih pravnih i fizičkih lica, u vezi sa poslovanjem preduzeća, a u skladu sa zakonom i internim aktima preduzeća, sprovodi obavezujuća uputstva Nadzornog odbora Matičnog preduzeća i obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, Statutom i aktima preduzeća (član 44); da Nadzorni odbor ima obavezu i odgovornost da osigura: donošenje Poslovnika kojim se utvrđuju operativni i funkcionalni aspekti rada Nadzornog odbora i Uprave u skladu sa Zakonom, Statutom i Etičkim kodeksom, provjeru zakonitosti Poslovnika od strane kvalifikovanih, nezavisnih pravnih savjetnika, da poslovnici sadrže detaljne odredbe o pravičnom postupku smjenjivanja za odgovorna lica koja su postupala nesavjesno i nepošteno ili su stupila u sukob interesa ili su osuđena zbog krivičnog djela ili novčano kažnjena u skladu sa kaznama utvrđenim u zakonu, da navedeni Poslovnici sadrže odredbe o trajnom isključenju s posla ili funkcije u preduzeću na period najmanje pet (5) godina, za lica koja su smijenjena na način opisan u predhodnom stavu, uključujući i dužnost Uprave da za tu svrhu vodi adekvatne kadrovske evidencije (član 47); da Skupština preduzeća može razriješiti člana Nadzornog odbora ili cijeli Nadzorni odbor i prije isteka mandata u slučajevima: ako svojim radom i ponašanjem onemogućava normalan rad Nadzornog odbora, ako se nakon nezavisne revizije ne prihvati Izvještaj o poslovanju preduzeća ili zbog loših poslovnih rezultata preduzeća i neizvršavanja Plana poslovanja, ako podnese ostavku, i drugim zakonom predviđenim slučajevima, ako ne postupa po obavezujućim uputstvima nadzornog odbora Matičnog preduzeća ili Skupštine Matičnog preduzeća ili preduzima mjere bez njihove saglasnosti, da su razlozi za razrješenje člana Nadzornog odbor ili cijelog Nadzornog odbora po skraćenom postupku sljedeći: ako krši načela Etičkog kodeksa, neispunjenje obaveza u skladu sa važećim zakonima, ne postupa po obavezujućim uputstvima Nadzornog odbora Matičnog preduzeća, dodjela ugovora o nabavci suprotno važećim zakonima, sudjelovanje u sukobu interesa, učešće u aktivnosti koja je zabranjena Zakonom, nepodnošenje zahtjeva za odgovarajuće odobrenje aktivnosti ograničenih Zakonom, svjesno ili nesvjesno davanje ovlašćenja za obavljanje ograničene aktivnosti čija je posljedica materijalna šteta preduzeću, izvršenje krivičnog ili drugog protivpravnog djela kojim se uzrokuje materijalna šteta preduzeću, postupanje bez prethodne saglasnosti Skupštine Matičnog preduzeća ili Nadzornog odbora Matičnog preduzeća ako je ona potrebna prema ovom statutu ( član 51. stav (1) i stav (5) tač. a), b), v), g), d), đ), e), ž), z), i); da Upravu preduzeća čine: direktor i četiri (4) izvršna direktora (član 53); da Upravu preduzeća bira Nadzorni odbor većinom glasova, na osnovu javnog konkursa za izbor najbolje kvalifikovanog kandidata, da prema operativnim i poslovnim potrebama preduzeća, a u skladu sa Zakonom o imenovanjima, za člana Uprave preduzeća ne može biti imenovano lice koje obavlja izvršnu funkciju u političkoj stranci da na bilo kojem nivou političkog organizovanja, mandat direktora i izvršnih direktora traje pet (5) godina sa mogućnošću ponovnog izbora, da za direktora i izvršne direktore može biti izabrano lice koje ispunjava posebne uslove: najmanje VSS odgovarajućeg smjera i pet (5) godina radnog iskustva u struci i da odlukom o utvrđivanju uslova, standarda i kriterijuma za izbor na odnosne funkcije koju donosi Nadzorni odbor preduzeća bliže će se utvrditi posebni i drugi uslovi (član 54. st. (1), (2), (3), (4) i (5)); da odluku o raspisivanju konkursa za izbor člana Uprave donosi Nadzorni odbor i istovremeno imenuje Komisiju za izbor, da se Komisija za izbor sastoji od pet (5) članova, i to tri (3) iz reda zaposlenih koje imenuje Nadzorni odbor Matičnog preduzeća na prijedlog Uprave Matičnog preduzeća i dva (2) iz reda zaposlenih Zavisnog preduzeća koji poznaju oblast od interesa za poslovanje preduzeća, da se postupak izbora i utvrđivanje liste najkvalifikovanijih kandidata sprovodi prema proceduri koju utvrdi Nadzorni odbor i da su članovi Uprave obavezni prije stupanja na dužnost kao i po isteku mandata dati pismenu izjavu o imovinskom stanju (član 55); da u slučaju otkaza člana Uprave ili nemogućnošću vršenja funkcije iz drugih razloga, Nadzorni odbor može imenovati privremenog člana Uprave kao vršioca dužnosti do sprovođenja postupka izbora u skladu sa ovim statutom (član 56); da su nadležnosti Uprave da: daje prijedloge Nadzornom odboru o dodjeli donacija, u skladu sa zakonom i Planom poslovanja preduzeća, za odnosnu poslovnu godinu, po prethodno pribavljenom mišljenju Odbora za reviziju, zapošljava i otpušta zaposlene u skladu sa postupcima utvrđenim zakonom i opštim aktima preduzeća, donosi Pravilnik o organizaciji, sistematizaciji i vrednovanju radnih mjesta preduzeća, imenuje i razrješava lica sa posebnim ovlašćenjima i odgovornostima i odlučuje o pojedinačnim pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenih, u skladu sa zakonom i vrši i druge poslove utvrđene zakonom, Statutom i aktima preduzeća (član 57 tač. z), i), n) i ć)); da je direktor obavezan da obustavi od izvršenja svaki akt organa preduzeća za koji smatra da je protivan zakonu i o tome pismeno obavijesti organ koji je donio predmetni akt (član 58. stav (1)); da su direktor i Nadzorni odbor preduzeća odgovorni za vođenje poslovnih knjiga i unutrašnji nadzor nad poslovanjem u skladu sa zakonom (član 61. stav (1)); da Nadzorni odbor preduzeća može razriješiti člana Uprave ili cijelu Upravu ako: ne ispunjava obaveze prema zakonu; dodijeli ugovor o nabavci suprotno zakonu, učestvuje u aktivnostima zabranjenim Zakonom i preduzima mjere i radnje bez odobrenja Nadzornog odbora kada je to predviđeno Zakonom (član 65. tač. đ), e), z) i i))); da članovi Uprave preduzeća ne mogu direktno ili indirektno (preko povezanih lica) biti angažovani u drugom privrednom društvu konkurentske djelatnosti, osim ako za to ne dobiju odobrenje u skladu sa zakonom (član 67. stav (2)); da povezano lice ima obavezu prijavljivanja protivpravnog ponašanja u skladu sa zakonom (član 70. stav (5)); da Nadzorni odbor, odnosno svaki njegov član, može u bilo koje vrijeme tražiti od Uprave preduzeća da ga obavijesti o poslovima koji mogu biti od većeg uticaja na poslovanje preduzeća i na poslovne odnose sa drugim preduzećima, kao i o bilo kojem drugom pitanju u skladu sa zakonom (član 73. stav (5)); da bilo koji od organa preduzeća navedenih u ovom članu može da opozove članove ili otkaže pojedine ugovore isključivo u skladu sa odgovarajućom procedurom utvrđenom zakonom i odgovarajućim opštim aktima (član 74. stav (2)); da preduzeće zastupa direktor u granicama određenim ovim statutom u skladu sa zakonom, da je direktor ovlašćen da u ime i za račun preduzeća zaključuje ugovore i vrši druge pravne radnje, kao i da ga zastupa pred sudovima i drugim državnim organima u okviru prava, obaveza i odgovornosti koje proizlaze iz djelatnosti, odnosno čija svrha omogućava obavljanje djelatnosti preduzeća u skladu sa zakonom i Statutom i da je zastupnik preduzeća dužan prilikom zastupanja pridržavati se zakona, odluka i smjernica Nadzornog odbora (član 75. st. (1), (4) i (9)); da su sadržina, obim ovlašćenja, način izdavanja, potpisivanja i vrsta poruke koju preduzeće izdaje jednom ili većem broju lica, utvrđeni zakonom (član 76. stav (3)); da se odlukom Skupštine preduzeća, u skladu sa zakonom i Statutom, može odrediti da dobit ostane neraspoređena i da se prenese za naredne periode (neraspoređena dobit) ili da se upotrijebi za druge namjene (npr. za isplate zaposlenim, članovima Nadzornog odbora i Uprave preduzeća), u kome slučaju se dividenda neće isplaćivati akcionarima (član 80. stav (2)); da se dividende mogu plaćati u novcu i u akcijama uz poštovanje pravila utvrđenih zakonom i da preduzeće ne može vršiti isplate svojim akcionarima u slučaju smanjenja osnovnog kapitala u redovnom postupku ako bi: nakon izvršene isplate neto imovina preduzeća bila manja od njegovog osnovnog kapitala, uvećanog za rezerve koje se mogu koristiti za isplate akcionarima, u skladu sa zakonom i u slučaju dividendi, ako bi iznos dividendi prešao iznos dobiti preduzeća u protekloj poslovnoj godini uvećanoj za neraspoređenu dobit i iznos povučen iz rezervi uvećan za iznos koji se mora unijeti u rezerve u tekućoj godini, u skladu sa Statutom i zakonom (član 82. stav (1) i stav (2) tač. a) i b)); da ukoliko preduzeće iskaže gubitak na kraju finansijske godine, isti se može pokrivati iz obaveznih rezervi preduzeća i na druge načine utvrđene zakonom i Statutom preduzeća (član 84. stav (1)); da će Uprava preduzeća, koristeći se dobrom poslovnom praksom, planirati razvoj preduzeća pripremom Trogodišnjeg plana poslovanja, a nakon usvajanja Trogodišnjeg plana poslovanja, isti će biti saglasno zakonu dostavljen Glavnoj službi za reviziju javnog sektora Republike Srpske i nadležnom ministarstvu (član 95); da članove Odbora za reviziju bira Skupština preduzeća u skladu sa uslovima iz ovog statuta, iz reda nezavisnih lica koja nisu povezana lica u smislu odredaba zakona (član 106. stav (2)); da je Odbor za reviziju dužan da: imenuje vanjskog revizora, imenuje direktora Odjeljenja za internu reviziju na osnovu javnog konkursa za izbor najbolje kvalifikovanog kandidata, ukoliko Glavni revizor nije izvršio imenovanje u skladu sa odredbama Zakona, razmotri Godišnju studiju rizika i Plan revizije u kojima su prikazane pojedinosti u pogledu rizičnih područja i revizija koje će se izvršiti, te osigura da prijavljena pitanja budu bez odlaganja i na odgovarajući način korigovana; razmotri studiju rizika iz prethodne odredbe i Plan revizije u sporazumu sa Glavnim revizorom po pitanju obrade, naročito u slučaju kada je Glavni revizor imenovao direktora Odjeljenja za internu reviziju preduzeća, osigura da Odjeljenja za internu reviziju izvrši svoj posao u skladu sa Planom revizije, osigura da interne kontrole preduzeća budu adekvatne i da funkcionišu kako je predviđeno, podnese Nadzornom odboru sažeti mjesečni izvještaj o svojim sjednicama u prethodnom periodu, se konsultuje sa Glavnim revizorom u pogledu izbora nezavisne revizorske organizacije ili strukovne stručne grupe koja vrši unutrašnje strukovno ocjenjivanje Odjeljenja za internu reviziju, svake dvije (2) do tri (3) godine, osigura da Odjeljenje za internu reviziju obavlja svoje obaveze u skladu sa Međunarodnim revizijskim standardima, donese Plan rada interne revizije, razmatra izvještaje Odjeljenja za internu reviziju i daje preporuke po izvještajima o reviziji, izvještava Nadzorni odbor o realizaciji preporuka po izvještajima o reviziji, izvještava Skupštinu preduzeća o računovodstvenom, knjigovodstvenom i finasijskom poslovanju preduzeća, da se izjašnjava o prijedlogu odluke o raspodjeli dobiti koju usvaja Skupština, da izvještava o usklađenosti poslovanja preduzeća sa zakonskim i drugim regulatornim zahtjevima, donosi Poslovnik o svom radu i da Odbor za reviziju dostavlja poseban izvještaj Skupštini o ugovorima zaključenim između preduzeća i povezanih lica u smislu zakona (član 108. stav (1) tač. a), b), v), g), d), đ), e), ž), z), i), j), k), l), lj), m) i n) i stav (3)); da se nezavisni revizor obavještava istovremeno sa obavještenjem akcionara preduzeća o održavanju Skupštine preduzeća, a radi učestvovanja u radu Skupštine u skladu sa Statutom i zakonom (član 109. stav (2)); da direktora Odjeljenja za internu reviziju imenuje Glavni revizor javnog sektora RS na način propisan zakonom (član 112. stav (1)); da pod 1. Nedopuštenim aktivnostima, preduzeću nije dopušteno: davanje kredita ili pozajmica zaposlenim u preduzeću ili drugim licima ili pružanje garancije ili osiguranja za kredit (ovo se ne odnosi na preduzeća povezana u Holding kao korisnike zajma odnosno garancija), davanje putem donacija u suprotnosti sa odredbama Zakona o donacijama, isplate plata, doprinosa i naknada suprotno odredbama odgovarajućih zakonskih i podzakonskih akata, učešće u postupku nabavke u svojstvu ponuđača bilo kojeg lica koje je pripremilo poziv na tender ili svakog povezanog lica ili lica u vezi sa povezanim licima (ne odnosi se na povezana preduzeća u sistemu Holding), vršenje izmjena i dopuna u bilo kojem već zaključenom ugovoru o nabavci, osim ako su izvršene u skladu sa zakonom, prihvatanje plaćanja zamjenom za nova, plaćanja u naturi, ili gotovinskom ekvivalentu, investiranje iz kratkoročnih izvora sredstava preduzeća, osim kada se radi o odobrenim investicijama prema definiciji datoj u važećim zakonima koji regulišu tu oblast, zaključivanje ugovora o raspolaganju sa kumulativnom vrijednošću većom od 10.000 KM bez potpisa direktora i najmanje jednog izvršnog direktora, zaključivanje ugovora o raspolaganju vrijednosti veće od 100.000 KM bez saglasnosti Uprave Matičnog preduzeća (ako se ne radi o investicijama), a ako su u pitanju investicije raspolaganje bez odluke Nadzornog odbora Matičnog preduzeća, a kod investicija vrijednosti veće od 1.000.000 KM bez saglasnosti Skupštine Matičnog preduzeća (član 116. tač. a), b), v), g), d), đ), e), ž) i z)); da se prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih utvrđuju posebnim opštim aktom u skladu sa zakonom, ovim statutom, Kolektivnim ugovorom i Ugovorom o radu i menadžerskim ugovorima ako ga zaposleni zaključi (za rukovodne radnike) (član 119. stav (1)); da se informacije čije je objavljivanje obavezno u skladu sa zakonom ili koje su u vezi sa povredom zakona, i koje su takođe u duhu dobre poslovne prakse ili principa poslovnog morala, uključujući i informaciju za koju postoji osnovana sumnja na postojanje korupcije, ne mogu smatrati poslovnom tajnom preduzeća i objavljivanje ovih informacija je zakonito ako ima za cilj da zaštiti javni interes, da se kao poslovna tajna ne mogu smatrati dokumenta i podaci koji se po zakonu smatraju javnim i da su članovi Uprave, Nadzornog odbora, Odbora za reviziju i Odjeljenja za internu reviziju preduzeća odgovorni za štetu prouzrokovanu preduzeću ako u pogledu čuvanja poslovne tajne, odnosno njenog saopštavanja nisu postupali u skladu sa zakonom i drugim propisima (član 122. st. (4), (5) i (7)); da se opšti akti preduzeća primjenjuju ukoliko nisu u direktnoj suprotnosti sa zakonom, odnosno dok se izričito ne stave van snage (član 124. stav (2)) i da pojedinačni akti koji donose organi i vlašćeni pojedinci u preduzeću moraju biti u skladu sa zakonom i opštim aktima (član 126. stav (3)). Članom 5. stav (1) tačka a) Zakona o javnim preduzećima (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 75/04 i 78/11), koji je naveden kao pravni osnov za donošenje osporenog statuta, propisano je da je Skupština javnog preduzeća nadležna da donosi Statut.

Odredbama Zakona o privrednim društvima (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 127/08, 58/09, 100/11 i 63/13), koje su poslužile kao pravni osnov za donošenje osporenog statuta, u relevantnom dijelu, propisano je da akcionarsko društvo pored osnivačkog akta može da ima i statut kojim se bliže uređuje poslovanje i upravljanje društvom (član 181. stav (1), a članom 357. stav (1) da povezana privredna društva čine dva ili više društava u skladu sa ovim zakonom, koja se međusobno povezuju i to: a) učešćem u osnovnom kapitalu ili ortačkim udjelima (društva povezana kapitalom), b) putem ugovora (društva povezana ugovorom) i putem kapitala i putem ugovora (mješovito povezana društva). Članom 54. st. (1) i (2) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 100/11), koji je naveden kao poseban pravni osnov za donošenje osporenog statuta, propisano je da se u članu 442. u stavu 2. poslije riječi: «ovog zakona», riječi: «u roku od dvije godine od dana primjene ovog zakona» zamjenjuju riječima: «do 30. juna 2012. godine» i da se stav 3. mijenja i glasi: «Postojeća privredna društva nastala u postupku svojinske transformacije koja nemaju osnivački akt zadržavaju statut kao obavezni opšti akt i obavezu usklađivanja sa ovim zakonom vrše odgovarajućim izmjenama statuta, s tim da izmjene statuta moraju biti notarski potvrđene».

U postupku ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti osporenog statuta, Sud je, pored navedenih odredaba Zakona o javnim preduzećima, imao u vidu i član 1, kojim je propisano da se ovim zakonom uređuju poslovanje i upravljanje javnih preduzeća u Republici Srpskoj, organi preduzeća, sukobi interesa sa preduzećem, etički kodeks, interni postupci, nedopuštene i ograničene aktivnosti i druga pitanja od značaja za rad ovih preduzeća (stav (1), i da se na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom shodno primjenjuju odredbe Zakona o privrednim društvima (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 127/08 i 58/09) stav (2) kao i član 2. stav (1), kojim je propisano da je javno preduzeće u smislu ovog zakona pravno lice koje je upisano u sudski registar kao privredno društvo u formi akcionarskog društva ili društva sa ograničenom odgovornosšću, radi obavljanja djelatnosti od opšteg interesa i u čijem osnovnom kapitalu Republika Srpska ili jedinica lokalne samouprave direktno ili indirektno ima većinsko vlasništvo.Takođe, Sud je utvrdio da je članom 4, i čl. 5. do 12. Zakona o javnim preduzećima propisan djelokrug rada organa javnih preduzeća, odnosno skupštine, nadzornog odbora i uprave (menadžmenta).

Pored navedenih odredaba Zakona o privrednim društvima (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 127/08, 58/09, 100/11 i 63/13), Sud je imao u vidu i odredbe ovog zakona koje se, po mišljenju davaoca inicijative, krše osporavanim propisivanjem, i to: člana 15, kojim je, pored ostalog, propisano da akcionari akcionarskog društva mogu prema trećim licima lično odgovarati za obaveze društva ako sa imovinom privrednog društva raspolažu kao sopstvenom imovinom na način kao da privredno društvo kao pravno lice ne postoji; člana 203. stav (1), kojom je utvrđeno da svaka obična akcija akcionarskog društva daje akcionaru ista prava, u skladu sa ovim zakonom, osnivačkim aktom i statutom društva...; člana 298. stav (2), kojim je propisano da otvoreno akcionarsko društvo ima upravni odbor; člana 304, kojim su navedene nadležnosti za odlučivanje upravnog odbora akcionarskog društva; člana 313, kojim je propisano da akcionarsko društvo može imati jednog ili više izvršnih direktora, da se broj izvšnih direktora određuje osnivačkim aktom ili statutom društva (stav (1)) i da se u akcionarskom društvu koje ima više od dva izvršna direktora formira izvršni odbor (stav (5)); člana 357, kojim je propisano da se povezana privredna društva (putem kapitala, ugovora, mješovita) organizuju kao koncerni, holding, grupa društava ili drugi oblik organizovanja u skladu sa ovim zakonom (stav (3)), da se povezana privredna društva, u smislu ovog zakona, organizuju kao koncerni kada matično društvo ima za pretežnu djelatnost neku poslovnu djelatnost pored djelatnosti upravljanja zavisnim društvima (stav (4)) i da se povezana privredna društva, u smislu ovog zakona, organizuju kao holding kada matično društvo ima isključivo djelatnost upravljanja i finansiranja zavisnim društvima (stav (6)) i člana 442. stav (2), kojim je propisano da su privredna društva i drugi oblici povezivanja i organizovanja za obavljanje privredne djelatnosti dužni da svoju pravnu formu, organe, akcionare i članove, osnovni kapital, akcije i udjele, poslovno ime, memorandume, poslovne jedinice sa određenim ovlašćenjima u pravnom prometu, kao i svoje opšte akte, usklade sa odredbama ovog zakona do 30. juna 2012. godine.

Polazeći od definicije pojma javnog preduzeća propisane članom 2. stav (1) Zakona o javnim preduzećima, kao i odredbe člana 4. Zakona o sistemu javnih službi (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 68/07), kojim je propisano da radi obavljanja djelatnosti od opšteg interesa kojim se obezbjeđuje ostvarivanje prava i dužnosti pravnih i fizičkih lica i ostvarivanje drugog zakonom utvrđenog interesa u oblasti: javnog informisanja, poštanskog saobraćaja, energetike, održavanja puteva, komunalnih usluga, i u drugim oblastima utvrđenim zakonom, osnivaju se javna preduzeća, te odredbe člana 112. Zakona o električnoj energiji (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 66/02, 29/03, 86/03, 111/04, 60/07 i 114/07), odnosno člana 106. Zakona o električnoj energiji – prečišćeni tekst (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 8/08, 34/09, 92/09 i 1/11), kojim je propisano da su objekti, postrojenja i uređaji za prenos električne energije koji čine imovinu javnog preduzeća za prenos električne energije u vlasništvu Republike Srpske, Sud je ocijenio da je Zavisno preduzeće Rudnik i Termoelektrana Gacko javno preduzeće koje obavlja djelatnost od opšteg interesa, a da je istovremeno, po svojoj pravnoj formi, otvoreno akcionarsko društvo, zbog čega se na ovo preduzeće primjenjuju odredbe Zakona o javnim preduzećima, kao osnovnog propisa, a odredbe Zakona o privrednim društvima, kao supsidijarnog propisa. Naime, s obzirom na to da se Zakonom o javnim preduzećima, kao posebnim propisom, uređuju specifičnosti upravljanja i kontrole rada javnih preduzeća neophodne radi obezbjeđenja ostvarivanja opšteg interesa i sprečavanja zloupotreba u poslovanju, a da se u svemu ostalom, na javna preduzeća supsidijarno primjenjuju odredbe Zakona o privrednim društvima, kao opšteg propisa, po ocjeni Suda, neprihvatljivi su navodi iz inicijative kojim se ukazuje na pogrešnu primjenu zakona.

Istovjetan stav Sud je imao u predmetu U-2/08 od 24. septembra 2009. godine, kada je ocjenjivao ustavnost i zakonitost Statuta Zavisnog preduzeća „Rudnik i Termoelektrana Gacko“ akcionarsko društvo, Gacko, broj: 01-I-522, od 31. januara 2007. godine.

Sud je ocijenio da su neprihvatljivi i navodi iz inicijative da su članom 33, članom 34. stav (3), članom 44 i čl. 53. do 67. Statuta prekršeni član 281, član 298. stav (2), čl. 304, 313. i 442. Zakona o privrednim društvima, jer i u ovom slučaju, davalac inicijative očigledno pogrešno tumači činjenicu da je, u konkretnom slučaju, osporen statut javnog preduzeća, čija djelatnost, iako po svom karakteru privredna, je i djelatnost od opšteg interesa, čije obavljanje obezbjeđuje javna vlast. Naime, osporenim statutom su, u skladu sa navedenim zakonskim ovlašćenjima, samo konkretizovane zakonske odredbe koje se odnose na: individualna obilježja preduzeća (firmu, sjedište, djelatnost, pravnu formu); osnovni kapital i način uplate akcija; nominalnu vrijednost, vrste i klase izdatih akcija; prava akcionara; način ostvarivanja prava glasa; povećanje i smanjenje osnovnog kapitala; status, odgovornost i nagrađivanje uprave preduzeća; povezana lica, sukob interesa i izvještavanje; zastupanje i potpisivanje; etički kodeks; raspodjela dobiti i pokriće gubitaka; sredstva za osiguranje rizika; investicije; rezerve društva; planiranje poslovanja; primjena knjigovodstvenih i računovodstvenih standarda; postupak javnih nabavki; zaštitu životne sredine, odbor za reviziju i odjeljenje za internu reviziju i nedopuštene i ograničene aktivnosti.

Takođe, Sud nije prihvatio ni navode davaoca inicijative da se osporenim odredbama Statuta i to: člana 8. stav (2), člana 11. stav (2), člana 12; člana 37. stav (1) tač. i), j), k), lj), m) i n); člana 44. tač. m) i u); člana 51. stav (1) tačka d), stav (5) tačka i); člana 57. tač. s) i t); člana 65. stav (1) tačka g); člana 75. st. (7) i (8); člana 81; i člana 116. tačka z), organi Preduzeća nezakonito uslovljavaju i ograničavaju prethodnim saglasnostima od strane Matičnog preduzeća. Naime, citiranim odredbama čl. 360. do 364. Zakona o privrednim društvima propisana su posebna pravila za društva povezana kapitalom, kojim je, po ocjeni Suda, spriječen uticaj Matičnog preduzeća na odlučivanje organa Zavisnog preduzeća, štetan po njega i njegove manjinske članove. Tako je zakonodavac propisujući odgovornost matičnog društva i direktora (obavezu savjesnog postupanja, obavezu lojalnosti, mogućnosti da odgovara za obaveze zavisnog društva i dr.) odredio i stepen pravne samostalnosti i ekonomske zavisnosti privrednih društava povezanih kapitalom, zbog čega se osporeno propisivanje i ne može dovesti u vezu sa odredbama čl. 5. i 203. Zakona o privrednim društvima, na koje ukazuje davalac inicijative, kao ni sa principima o ravnopravnosti i jednakoj pravnoj zaštiti svih oblika svojine, slobodnom privređivanju, samostalnosti preduzeća i zabrani monopola, utvrđenih čl. 50, 52. i 54. Ustava Republike Srpske. Sud je isto ocijenio i u pogledu tvrdnje davaoca inicijative da se odnosi Matičnog i Zavisnog preduzeća ne mogu ni regulisati statutom ukoliko postoji ugovor o istom, jer iz sadržaja odredaba čl. 364. do 367. Zakona o privrednim društvima proizlazi da se veze između zavisnog i matičnog društva, uspostavljene po osnovu učešća u kapitalu, mogu ojačati i zaključivanjem ugovora koji daju mogućnost da se pitanje odgovornosti matičnog preduzeća postavi i u slučajevima davanja naloga koji imaju za posljedicu nanošenje štete i ekonomskom uništenju zavisnog preduzeća, te mogućnost podnošenja tužbe za naknadu štete koju može podnjeti svaki član zavisnog preduzeća.

U pogledu tvrdnje davaoca inicijative da je u Mješovitom holdingu „Elektroprivreda Republike Srpske“ Trebinje, riječ „holding“ suprotna odredbama člana 357. st. 3, 4, i 5. Zakona o privrednim društvima, Sud je ocijenio da ista nije od značaja s obzirom na to da oganizovanje povezanih privrednih društava kao holding ili koncern predstavlja samo pojmovno razgraničenje i nema pravne niti praktične posljedice.

Takođe, i u pogledu osporavanja odredaba Statuta: člana 1. stav (2); člana 6. st. (1) i (5); člana 9. stav (2); člana 16. st. (1) i (2); člana 17. stav (2); člana 18. st. (5) i (6); člana 20. st. (2) i (4); člana 21. stav (4); člana 22. stav (2); člana 23; člana 24. stav (2); člana 25. stav (1); člana 29. st. (6), (8), (9) i (10); člana 31. st. (1) i (4); člana32; člana 34. stav (6); člana 35. stav (2); člana 37. stav (1) tač. d) i r); člana 38. stav (5); člana 44. tač. b), đ), l), m), n), ć) i f) ; člana 47. tač. a) i v); člana 51. stav (1) tačka g) i stav (5) tač. g), đ) i e); člana 57. tač. z), i), n) i ć); člana 58. stav (1); člana 61. stav (1); člana 65. stav (1) tač. đ) e), z) i i); člana 67. stav (2); člana 70. stav (5); člana 73. stav (5); člana 74. stav (2); člana 75. st. (1) (4) i (9); člana 76. stv (3); člana 80. stav (2); člana 82. stav (1) i stav (2) tač. a) i b); člana 84. stav (1); člana 95; člana 106. stav (2); člana 108. st. (1) i (3); člana 109. stav (2); člana 112. stav (1); člana 116; člana 119. stav (1); člana 122. st. (4 (5) i (7));člana 124. stav (2) i člana 126. stav (3), zbog, kako je navedeno, pogrešne primjene Zakona o javnim preduzećima, koji, prema članu 1. stav (1) osporenog statuta, u daljem tekstu nosi naziv Zakon, te tvrdnje o obaveznoj primjeni Zakona o privrednim društvima, koji u daljem tekstu nosi naziv Zakon o privrednim društvima, Sud je ocijenio da je u pitanju očigledan previd davaoca inicijative, jer u svim navedenim odredbama je propisana saglasnost sa zakonom, dakle odgovarajućim zakonom kojim je regulisana određena materija, a ne Zakonom, u smislu Zakona o javnim preduzećima.

S obzirom na to da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 104/11 i 92/12), u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.

Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-73/12 PREDSJEDNIK

19. mart 2014. godine USTAVNOG SUDA Džerard Selman

Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i… | Sudska praksa | Aktio