Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Republike Srpske

Odbija se prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 11. st. 1. i 2. Pravilnika o proceduri prijema radnika u radni odnos u osnovnoj školi („Službeni glasnik Republike Srpske” broj 70/13).

Odluka donesena 29. 10. 2014.

Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.org i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Predmeti (1)

U-81/13

Ocjena ustavnosti i zakonitosti

Odluka

29. 10. 2014.

Tekst odluke

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske i člana 60. stav 1. tačka d) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 29. oktobra 2014. godine, donioje

ODLUKU

Odbija se prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 11. st. 1. i 2. Pravilnika o proceduri prijema radnika u radni odnos u osnovnoj školi („Službeni glasnik Republike Srpske” broj 70/13).

Obrazloženje

Nezavisni univerzitet Banja Luka, prijedlogom je, pred Ustavnim sudom Republike Srpske, pokrenuo postupak za ocjenjivanje ustavnosti člana 11. st. 1. i 2. Pravilnika o proceduri prijema radnika u radni odnos u osnovnoj školi („Službeni glasnik Republike Srpske” broj 70/13), koji je donio ministar prosvjete i kulture Republike Srpske. Predlagač smatra da se osporenim odredbama, prije svega, povređuje član 39. stav 2. Ustava Republike Srpske, odnosno da se nedosljednim i nepravičnim vrednovanjem stečenog obrazovanja i različitog pristupa prilikom utvrđivanja broja bodova povređuje ustavni princip o dostupnosti radnog mjesta i funkcije svakom pod jednakim uslovima. Ističe da se stavom 2. člana 11. ovog pravilnika u neravnopravan položaj stavljaju lica koja su završila drugi ciklus studija u petogodišnjem trajanju i ostvarili 300 ECTS bodova, jer im se, kako navodi, prosjek ocjena množi sa 4, kao i studentima koji imaju ostvarenih 240 bodova, četvorogodišnjeg trajanja studija i da se, na ovaj način, povređuje član 5. Zakona o radu – prečišćeni tekst i član 10. stav 1. alineja 1. Zakona osnovnom obrazovanju i vaspitanju. Pored navedenog, predlagač smatra da se osporenim odredbama vrši neposredni oblik diskriminacije u smislu člana 107. stav 2. Zakona o radu – prečišćeni tekst, kao i poseban oblik diskriminacije prilikom zapošljavanja studenata visokoškolskih ustanova u privatnom vlasništvu u odnosu na studente sa javnih univerziteta zbog, kako je navedeno, razlika u konceptu studijskih programa. Mišljenja je da se zbog propisivanja kao u osporenim odredbama postavlja se i pitanje narušavanja principa jednakosti iz člana 3. stav 1. alineje e) i z) Zakona o visokom obrazovanju Republike Srpske. U odgovoru na navode predlagača koji je Sudu dostavilo Ministarstvo prosvjete i kulture, odnosno ministar ovog ministarstva, pored ostalog, navedeno je da osporenim odredbama člana 11. st. 1. i 2. Pravilnika o proceduri prijema radnika u radni odnos u osnovnoj školi nisu povrijeđeni navedeni ustavni principi, odnosno da je pitanje vrste stručne spreme i kriterijuma za radno mjesto nastavnika, stručnog saradnika i vaspitača, pitanje zakonodavne politike, o čemu ne odlučuje Ustavni sud. Takođe navode da su osporene odredbe u saglasnosti i sa članom 105. stav 1. tačka a) i članom 114. stav 9. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 74/08, 71/09 i 104/11), kojim je, po njihovom mišljenju, zakonodavac u skladu sa ovlašćenjem iz Ustava uredio sistem u oblasti osnovnog obrazovanja kao djelatnost od opšteg društvenog interesa i, između ostalog, propisao stručnu spremu za radno mjesto nastavnika, stručnog saradnika i vaspitača kao i kriterijume za bodovanje za rad na tom radnom mjestu. S obzirom na to da ovim zakonskim odredbama nije propisano da kandidati za navedene poslove treba da imaju završen drugi ciklus studija u petogodišnjem trajanju sa ukupno ostvarenih 300 ECTS bodova, po mišljenju predlagača, je razlog zbog kojeg je propisano bodovanje prosjeka ocjena kandidata sa završenim drugim ciklusom studija. Pored toga, mišljenja su da je propisivanje i posebnih kriterijuma za prijem u radni odnos kandidata za navedena radna mjesta, pored zakonom utvrđenih obaveznih kriterijuma, saglasno zakonom određenoj nadležnosti ministra prosvjete i kulture da donosi pravilnik o proceduri prijema, kriterijumima za prijem u radni odnos i načinu bodovanja kandidata. Predlažu da Sud, imajući u vidu navedene činjenice, odluči da prijedlog ne prihvati. Pravilnik o proceduri prijema radnika u radni odnos u osnovnoj školi („Službeni glasnik Republike Srpske” broj 70/13) donio je ministar prosvjete i kulture Republike Srpske na osnovu člana 114. stav 9, a u vezi sa članom 122. Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 74/08, 71/09 i 104/11) i člana 82. stav 2. Zakona o republičkoj upravi (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 118/08, 11/09, 74/10 i 24/12). Osporenim članom 11. ovog pravilnika propisano je da se na osnovu uspjeha kandidat boduje tako što se prosječna ocjena tokom studiranja zaokružuje na dvije decimale i pomnoži sa koeficijentom 4 - za studij koji traje četiri godine, sa koeficijentom 3 - za studij koji traje tri godine, a sa koeficijentom 2 – za studij koji traje dvije godine (stav 1) i da se licima koja su završila drugi ciklus studijskog programa i ukupno ostvarila 300 ECTS bodova prosječna ocjena tokom studiranja množi sa koeficijentom 4 (stav 2).

U postupku ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti osporenog člana 11. st.1. i 2. Pravilnika o proceduri prijema radnika u radni odnos u osnovnoj školi („Službeni glasnik Republike Srpske” broj 70/13), Sud je imao u vidu da je:

- Ustavom Republike Srpske utvrđeno: da su građani Republike ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima (član 10); da svako ima pravo na rad, da se jemči sloboda rada, sloboda izbora zanimanja i zaposlenja i da je svakom pod jednakim uslovima dostupno radno mjesto i funkcija (član 39. st. 1. i 3) i da Republika uređuje i obezbjeđuje sistem javnih službi i oblast radnih odnosa i obrazovanja (tač. 11) i 12) Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske kojim je zamijenjen član 68. Ustava);

- Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 74/08, 71/09, 104/11 i 33/14): uređena djelatnost osnovnog obrazovanja i vaspitanja kao dio jedinstvenog sistema obrazovanja Republike Srpske (član 1); da je propisano da poslove nastavnika, stručnog saradnika i vaspitača, obavljaju lica koja, osim uslova utvrđenih Zakonom o radu, ispunjavaju i sljedeće uslove: da imaju odgovarajući nivo obrazovanja – završen prvi ciklus studijskog programa i stručno zvanje u određenoj oblasti ili ekvivalent, odnosno visoku ili višu stručnu spremu (član 105. stav 1. tačka a)) i da ministar donosi pravilnik o proceduri prijema, kriterijumima za prijem u radni odnos i načinu bodovanja kandidata, pri čemu se kao obavezni moraju definisati sljedeći kriterijumi: vrijeme provedeno na evidenciji nezaposlenih lica, koje vodi Zavod za zapošljavanje, nakon sticanja odgovarajuće stručne spreme, prosjek ocjena tokom studiranja i rezultati ostvareni na intervjuu i pismenom dijelu testa (član 114. stav 9. tač. a) b) i v));

- odredbom člana 5. Zakona o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 38/00, 40/00, 41/00, 47/02, 38/03, 66/03, 20/07 i 55/07 – prečišćeni tekst), propisano da radnik, kao i lice koje traži zaposlenje, ne može biti stavljen u neravnopravan položaj pri ostvarivanju prava po osnovu rada i prava na zaposlenje zbog rase, etničke pripadnosti, boje kože, pola, jezika, religije, političkog ili drugog mišljenja i ubjeđenja, socijalnog porijekla, imovnog stanja, članstva ili nečlanstva u sindikatu ili političkoj organizaciji, tjelesnog ili duševnog zdravlja i drugih obilježja koja nisu u neposrednoj vezi sa prirodom radnog odnosa, kao i član 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 20/07), odnosno član 107. Zakona o radu – prečišćeni tekst («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 55/07), kojim je određeno da diskriminacija iz člana 5. ovog zakona može biti posredna i neposredna, te šta se smatra neposrednom, a šta posrednom diskriminacijom i

- Zakonom o visokom obrazovanju («Službeni glasnik Republike Srpske» broj 20/07), u relevantnom dijelu propisano: da se visoko obrazovanje zasniva na principima poštovanja ljudskih prava i građanskih sloboda, uključujući zabranu svih vidova diskriminacije i ravnopravnost visokoškolskih ustanova, bez obzira oblik svojine (član 3. stav 1) tač. e) i z) i da se visoko obrazovanje organizuje u tri ciklusa, prvi ciklus visokog obrazovanja traje najmanje tri, a najviše četiri godine i vrednuje se sa najmanje 180 bodova, odnosno 240 bodova, u skladu sa Evropskim sistemom prenosa bodova (ECTS) i da se studije drugog ciklusa organizuju nakon prvog ciklusa studija, traju jednu ili dvije godine i vrednuju se sa 60, odnosno 120 ECTS bodova i to na način da u zbiru sa prvim ciklusom iznose 300 ECTS bodova (član 8.st. 1), 2). i 3)).

Sud je, imajući u vidu navedene ustavne i zakonske odredbe, kao i osnov osporavanja člana 11. st. 1. i 2. Pravilnika, utvrdio da je ministar prosvjete i kulture, na osnovu zakonskog ovlašćenja da donosi pravilnik o proceduri prijema, kriterijumima za prijem u radni odnos i načinu bodovanja kandidata za poslove nastavnika, stručnog saradnika i vaspitača u javnim osnovnim školama, između ostalog, propisao koeficijent kojim se množi prosječna ocjena tokom studiranja licima koja su završila drugi ciklus studijskog programa i ukupno ostvarila 300 ECTS bodova. Imajući u vidu navedeno, Sud je ocijenio da navodi predlagača kojima ukazuje na to da osporene odredbe Pravilnika o načinu utvrđivanja prosječne ocjene tokom studiranja kandidata koji imaju završen drugi ciklus studija u petogodišnjem trajanju sa ukupno ostvarenih 300 ECTS bodova, odnosno množenje ove ocjene sa koeficijentom 4, umjesto sa koeficijentom 5, dovode do nedoslednog i nepravičnog vrednovanja stečenog obrazovanja i da se lica koja su završila ovaj studij stavljaju u neravnopravan položaj, nisu pitanja koje spadaju u nadležnost odlučivanja Ustavnog suda, utvrđenoj članom 115. Ustava. Način bodovanja kandidata sa završenim drugim ciklusom studijskog programa i ukupno ostvarenih 300 ECTS bodova, koji se, inače, ne traže prilikom zapošljavanja radnika u osnovnoj školi, pitanje je opravdanosti i cjelishodnosti, a to izlazi iz okvira nadležnosti Ustavnog suda. Pored toga, Sud je ocijenio da ovakvim propisivanjem nisu povrijeđeni navedeni ustavni principi, kao ni princip jednakosti, na koji se ukazuje u prijedlogu, jer se osporeni način utvrđivanja prosječne ocjene tokom studiranja podjednako odnosi na sva lica koja se nađu u istoj pravnoj situaciji, odnosno koja ispunjavaju propisane uslove. Pritom, treba imati u vidu da ustavni princip jednakosti ne podrazumijeva jednakost u apsolutnom smislu, već jednakost u pravima i slobodama svakog ko ispunjava iste kriterijume i nalazi se u zajedničkoj kategoriji i koji se nalazi u istoj pravnoj situaciji. Imajući u vidu da se osporene odredbe podjednako odnose na sva lica koja se nađu u istoj pravnoj situaciji, odnosno koja ispunjavaju propisane uslove, Sud je ocijenio i to da se osporenim propisivanjem ne dovodi u pitanje ni ravnopravnost radnika, kao i lica koja traže zaposlenje, u smislu člana 5. Zakona o radu. Naime, s obzirom na to da se osporenim odredbama Pravilnika ne ograničava pravo na rad i prava koja iz tog proističu, pošto se ove odredbe pod istim uslovima i na jednak način odnose na sve kandidate u istim pravnim situacijama, odnosno jednako na sve studente visokoškolskih ustanova u privatnom vlasništvu, kao i sve studente javnih univerziteta, to je Sud ocijenio neosnovanim tvrdnje predlagača da se osporenim odredbama vrši neposredni oblik diskriminacije u smislu navedenog člana 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, odnosno člana 107. stav 2. Zakona o radu – prečišćeni tekst, kao i poseban oblik diskriminacije prilikom zapošljavanja studenata visokoškolskih ustanova u privatnom vlasništvu u odnosu na studente javnih univerziteta zbog razlika u konceptu studijskih programa. Takođe, Sud je, zbog jednakog odnosa osporenih odredaba člana 11. st. 1. i 2. Pravilnika na sve kandidate u istim pravnim situacijama, ocijenio neosnovanim i navode iz prijedloga da se ovim odredbama narušava princip jednakosti iz člana 3. stav 1. alineje e) i z) Zakona o visokom obrazovanju Republike Srpske, odnosno ravnopravnost visokoškolskih ustanova bez obzira na oblik svojine. Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ove odluke.

Ovu odluku, Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U -81/13 PREDSJEDNIK

29. oktobar 2014. godine USTAVNOG SUDA Džerard Selman

Odbija se prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 11. st. 1. i 2… | Sudska praksa | Aktio