Ustavni sud Republike Srpske
Utvrđuje se da članovi 1. i 3. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 32/14) kojim su izmijenjeni članovi 10. stav 1. i stav 3. i član 12. Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 100/12 i 116/12) nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 134/11, 9/12 i 40/12). Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti članova 1. i 2. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 32/14) kojim su izmijenjeni član 10. stav 2. i član 11. Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 100/12 i 116/12).
Odluka donesena 30. 09. 2015.
Predmeti (1)
U-71/14
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Odluka
30. 09. 2015.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5, člana 60. stav 1. tačke a) i b) i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 30. septembra 2015. godine, donioje
ODLUKU
Utvrđuje se da članovi 1. i 3. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 32/14) kojim su izmijenjeni članovi 10. stav 1. i stav 3. i član 12. Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 100/12 i 116/12) nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 134/11, 9/12 i 40/12).
Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti članova 1. i 2. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 32/14) kojim su izmijenjeni član 10. stav 2. i član 11. Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 100/12 i 116/12).
Obrazloženje
Milan Blagojević iz Doboja dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti članova 1, 2. i 3. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 32/14). Iz sadržine inicijative i njenih dopuna proizlazi da osporene odredbe Pravilnika nisu u saglasnosti sa članom 5. alineja 4, članom 69. st. 1. i 2, te članovima 108. i 120. stav 5. Ustava Republike Srpske, zatim članom 5. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 134/11, 9/12 i 40/12), kao ni sa članom 69. stav 2. Zakona o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 118/08, 11/09, 74/10, 86/10 i 24/12). U inicijativi se navodi da je Ustavni sud Republike Srpske svojom odlukom broj U-83/12 od 25. septembra 2013. godine utvrdio neustavnost i nezakonitost odredaba člana 10. st. 1, 2. i 3, člana 11. st. 1. i 2. i člana 12. st. 1. i 2. Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta, koja odluka se odnosi kako na pomenuti pravilnik koji je objavljen u „Službenom glasnik Republike Srpske“ br. 100/12 i 116/12, tako i na Pravilnik koji je objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpske“ broj 31/10, a kao razlog ovakve ocjene Sud je, prema tvrdnjama davaoca inicijative, naveo da je ovim odredbama navedenih opštih akata propisan način i uslovi za ostvarivanje određenih prava vojnih invalida i članova porodice umrlog vojnog invalida suprotno odredbama važećeg Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, odnosno ranije važećeg Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 46/04, 55/07 ‒prečišćeni tekst, 59/08 i 118/09), čime je donosilac podzakonskog opšteg akta prekoračio granice svojih ustavnih i zakonskih ovlašćenja jer je ograničio, tj. onemogućio ostvarivanje zakonskih prava vojnih invalida i članova porodice umrlog vojnog invalida. Međutim, kako navodi davalac inicijative, donosilac akta, nakon što su navedene odredbe prestale da važe, nije izvršio pomenutu odluku Ustavnog suda donošenjem novih članova 10, 11. i 12, već je osporenim članovima 1, 2. i 3. novog pravilnika izvršio izmjene nepostojećih članova koji su prestali da važe objavljivanjem navedene odluke Suda. Pored toga, prema navodima iz inicijative, osporene izmjene Pravilnika, koje su donesene nakon Odluke Suda, donosilac akta nije uskladio sa Odlukom, već je ponovo, iako za to nije imao ovlašćenje u važećem Zakonu o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, zadržao ista ili slična rješenja, odnosno ponovo propisao nešto što ne može biti propisano podzakonskim aktom već samo zakonom. Predlaže da Sud utvrdi da osporene odredbe Pravilnika nisu u saglasnosti sa Ustavom i zakonom. U odgovoru Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske navodi se da je Pravilnik o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 100/12, 116/12 i 32/14) donesen u skladu sa ovlašćenjem sadržanim u članu 40. stav 4. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 134/11, 9/12 i 40/12), kao i da su osporene izmjene osnovnog akta izvršene nakon objavljivanja Odluke Ustavnog suda Republike Srpske kojom, kako se navodi, nisu u potpunosti uklonjeni članovi 10, 11. i 12, budući da sadrže i odredbe koje nisu bile osporene, te da je to razlog zbog kojeg se članovima 1, 2. i 3. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta, koje osporava davalac inicijative, mogla vršiti izmjena članova 10, 11. i 12. osnovnog pravilnika. Detaljno obrazlažući razloge osporenog normiranja u odgovoru se naglašava da isto nije od uticaja na obim prava koja su utvrđena Zakonom, s obzirom na to da je zakonskom odredbom definisano da se po osnovu tih bolesti uzima odgovarajući procenat od cjelokupnog oštećenja organizma, odnosno djelimični procenat. U odgovoru se, takođe, navodi da je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, bez čijeg se prethodno pribavljenog mišljenja nije mogao ni donijeti osporeni akt, dalo pozitivno mišljenje na ovako definisane odredbe Pravilnika koji davalac inicijative osporava, te na kraju predlaže da Sud ne prihvati datu inicijativu.
Pravilnik o izmjenama Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 32/14) donesen je na osnovu člana 40. stav 4. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 134/11, 9/12 i 40/12) i člana 82. stav 2. Zakona o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 118/08, 11/09, 74/10, 86/10 i 24/12), a po prethodno pribavljenom mišljenju ministra zdravlja i socijalne zaštite.
Osporenim članom 1. ovog pravilnika izmijenjen je član 10. Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 100/12 i 116/12), tako što je propisano da se pri utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta povodom pogoršane bolesti i bolesti nepoznate ili multifaktorijalne etiologije uzima odgovarajući procenat od cjelokupnog oštećenja organizma, odnosno utvrđuje se udio vojnog invaliditeta u ukupnom oštećenju organizma, s obzirom na prirodu bolesti, njen razvoj, trajanje i težinu ratnih napora, izloženost specifičnim ekspozicijama (uslovi vojnog angažovanja), dužinu vojnog angažovanja do pojave bolesti, godine starosti za vrijeme vojnog angažovanja i druge okolnosti koje su u pojedinim slučajevima mogle uticati na bolest (stav 1), da u bolesti čija je etiologija nepoznata ili još sa sigurnošću nije utvrđena, odnosno koje su uslovljene endogenom ili drugom urođenom ili stečenom sklonošću (bolesti nepoznate ili multifaktorijalne etiologije) spadaju: endogene psihoze, neuroze, posttraumatski stresni poremećaj, epilepsije (izuzev traumatske epilepsije), amiotrofična nervna oboljenja i mišićne distrofije, multipla skleroza, diskopatije i degenerativna oboljenja kičmenog stuba, dijabetes, esencijalne hipertenzije, urođene srčane mane, ulkusna bolest, reumatoidni artritis, alergijska oboljenja, psorijaza, maligna oboljenja, psihopatije, litijaze, policistična oboljenja, kao i sva druga oboljenja endogene i nepoznate etiologije, utvrđena u skladu sa važećom Međunarodnom klasifikacijom bolesti koju izdaje Svjetska zdravstvena organizacija (stav 2), te da je maksimalan udio vojnog invaliditeta u smislu stava 1. ovog člana iskazan u tabelarnom prikazu u Prilogu 2. ovog pravilnika, koji čini njegov sastavni dio (stav 3). Članom 2. ovog pravilnika, kojim je izmijenjen član 11. osnovnog pravilnika, propisano je da se za bolesti nepoznate ili multifaktorijalne etiologije koje nisu izričito nabrojane u članu 10. stav 2. ovog pravilnika, a naročito za sva hereditarna, degenerativna i psihosomatska oboljenja, procenat vojnog invaliditeta i postojanje uzročno-posljedične veze utvrđuje prema principu analogije, svrstavanjem u najsrodniju bolest koja je predviđena članom 10. stav 2. ovog pravilnika, dok je osporenim članom 3. Pravilnika izmijenjen član 12. Pravilnika tako što je propisano da se prilikom vještačenja uzročno-posljedične veze između vršenja vojne službe i bolesti iz člana 10. i člana 11. stav 2. ovog pravilnika i smrti, radi ostvarivanja Zakonom predviđenih prava, smatra da ta veza postoji samo ako su se prve pojave bolesti ispoljile pod okolnostima vršenja vojne službe, odnosno u vrijeme vršenja te službe, ako je dužina vojnog angažovanja do pojave bolesti dovoljna za pretpostavku da je to angažovanje moglo doprinijeti njenom nastanku i ako je do smrtnog ishoda došlo u roku propisanom zakonom. Ocjenjujući osnovanost razloga sadržanih u inicijativi Sud je, prije svega, konstatovao da je odlukom ovog suda broj U-83/12 od 25. septembra 2013. godine, koja je objavljena u „Službenom glasniku Republike Srpske“ broj 86/13 od 8. oktobra 2013. godine, utvrđeno da član 10. st. 1, 2. i 3, član 11. st. 1. i 2. te član 12. st. 1. i 2. Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 100/12 i 116/12), nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 134/11, 9/12 i 40/12) (tačka 1. ove odluke).
Isto tako, Sud je konstatovao da su članovi 10, 11. i 12. pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 100/12 i 116/12), pored odredaba koje su bile predmet ocjene i koje su prestale da važe objavljivanjem Odluke Ustavnog suda u „Službenom glasniku Republike Srpske“ sadržavali i odredbe koje su ostale važeće u pravnom poretku.
Imajući u vidu da su nakon objavljivanja pomenute odluke Suda u pravnom poretku na pravnoj snazi ostali stav 4. člana 10, st. 4, 5. i 6. člana 11. i stav 3. člana 12. Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 100/12 i 116/12), ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske je, po ocjeni Suda, polazeći od odredaba člana 119. stav 1. Ustava Republike Srpske i člana 6. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, kojima je propisano da je odluka Ustavnog suda opšteobavezna i izvršna, osporenim odredbama članova 1, 2. i 3. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 32/14) utvrdio novi sadržaj članova 10, 11. i 12. osnovnog pravilnika.
Po ocjeni Suda, propisivanje da se članovima 1, 2. i 3. osporenog pravilnika vrše izmjene članova 10, 11. i 12. Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 100/12 i 116/12) u saglasnosti je sa Pravilima za izradu zakona i drugih propisa Republike Srpske, koja su usvojena Odlukom Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 24/14), kojima se uređuju načela i pravna tehnika za izradu zakona, podzakonskih propisa i drugih opštih akata (u daljem tekstu: propisi); struktura i sistematika propisa, izrada amandmana; izmjena i dopuna prečišćenog teksta i ispravke propisa; stupanje propisa na snagu; struktura i sadržaj obrazloženja; normativni oblik, jezik, stil i način pisanja propisa; planiranje izrade propisa i organizacija normativnih poslova (član 1), te je, između ostalog, propisano da se izmjene i dopune propisa vrše i u slučaju kada Ustavni sud Republike Srpske donese odluku da propis, odnosno pojedine njegove odredbe nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske (član 56. stav 2), da uvodna odredba propisa o izmjenama i dopunama sadrži naziv propisa koji se mijenja i dopunjuje, broj „Službenog glasnika“ u kome je objavljen, kao i brojeve svih službenih glasnika u kojima su objavljene izmjene i dopune tog propisa i prvu odredbu u kojoj se vrši izmjena i dopuna, kao i da se u svakoj sljedećoj odredbi navodi koja se odredba mijenja ili dopunjava i u čemu se ta izmjena ili dopuna sastoji ( član 61). S obzirom na izloženo, ovaj sud nalazi da nisu osnovani navodi davaoca inicijative da je donosilac akta članovima 1, 2. i 3. osporenog Pravilnika izvršio izmjene nepostojećih članova 10, 11. i 12. Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 100/12 i 116/12) te na taj način postupio u suprotnosti sa odredbom iz člana 120. stav 5. Ustava, a samim tim i sa ustavnim načelom vladavine prava iz člana 5. alineja 4. Ustava.
Međutim, po ocjeni Suda, osporenim članovima 1. i 3. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 32/14), kojima su izmijenjeni članovi 10. stav 1. i 3. i član 12. Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 100/12 i 116/12) donosilac akta nije izvršio Odluku Ustavnog suda Republike Srpske U-83/12 od 25. septembra 2013. godine, odnosno nije postupio u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima iz člana 40. stav 4. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 134/11, 9/12 i 40/12).
Prilikom ovakve ocjene Sud je imao u vidu tačku 12. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava, prema kojoj Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, boračku i invalidsku zaštitu. Na osnovu navedenog ustavnog ovlašćenja, Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske uređeni su uslovi, način i postupak za utvrđivanje statusa i prava boraca, vojnih invalida i članova porodica poginulih boraca i umrlih vojnih invalida i članova porodica lica stradalih u vršenju vojne službe ili u vršenju aktivnosti u vezi sa tom službom, način obezbjeđivanja novčanih sredstava, te druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava propisanih ovim zakonom (član 1). Ovim zakonom je, i to u članu 40. propisano da se, radi ostvarivanja prava po ovom zakonu, vojni invalidi razvrstavaju u kategorije, prema stepenu vojnog invaliditeta izraženom u procentu (stav 1), da se procenat vojnog invaliditeta određuje srazmjerno oštećenju organizma koje je nastalo kao posljedica rane, povrede, ozljede ili bolesti zadobijene pod okolnostima utvrđenim ovim zakonom (stav 2), da se pri utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta povodom pogoršane bolesti i bolesti nepoznate ili multifaktorijalne etiologije uzima odgovarajući procenat od cjelokupnog oštećenja organizma, s obzirom na prirodu bolesti, njen razvitak, trajanje i težinu ratnih napora, godine starosti i druge okolnosti koje su u pojedinim slučajevima mogle uticati na bolest (stav 3), te da ministar, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra zdravlja, donosi pravilnik kojim se propisuje način utvrđivanja procenta vojnog invaliditeta, utvrđuje lista procenata vojnog invaliditeta i uređuju druga pitanja od značaja za utvrđivanje procenta vojnog invaliditeta (stav 4). Ovim zakonom je, takođe, i to članom 2, određeno lice koje je, u smislu ovog zakona, borac, na način da je to: lice koje je učestvovalo u oružanim akcijama, odnosno oružanoj borbi na teritoriji bivše Socijalističe Federativne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: SFRJ) u sastavu oružanih snaga i snaga državne bezbjednosti SFRJ i vojnih formacija pod komandom tih snaga, u periodu od 17. avgusta 1990. do 18. maja 1992. godine, za odbranu SFRJ, odnosno Republike Srpske, kao i u ratu u bivšoj SFRJ, odnosno Bosni i Hercegovini u periodu od 19. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine, kao pripadnik oružanih snaga Republike Srpske, vršilo vojne i druge dužnosti za odbranu Republike Srpske (stav 1. tač. a) i b)), te da je borac i lice koje je kao dobrovoljac poslije 18. maja 1992. godine bilo pripadnik oružanih snaga Republike Srpske i kao takvo vršilo vojne i druge dužnosti za odbranu Republike Srpske i lice koje je vršilo vojne i druge dužnosti u vezi sa učestvovanjem u oružanoj akciji preduzetoj za vrijeme mira za odbranu Republike Srpske (st. 2. i 3), a članom 5. da je ratni vojni invalid lice iz člana 2. st. 1. do 3. ovog zakona koje je u oružanoj borbi ili oružanoj akciji u ratu ili miru, za odbranu SFRJ, odnosno Republike Srpske, zadobilo ranu, povredu ili ozljedu, pa je zbog toga nastupio vojni invaliditet od najmanje 20%, odnosno koje je pod istim okolnostima zadobilo bolest zbog koje je nastupio vojni invaliditet od najmanje 40%, (stav 1), kao i lice iz člana 2 st. 1. do 3. ovog zakona kod koga je vojni invaliditet nastupio kao posljedica boravka u zarobljeništvu u koje je dospjelo kao borac, te lice koje je kao pripadnik oružanih snaga Repulike Srpske Krajine, a za odbranu Republike Srpske, zadobilo vojni invaliditet u smislu stava 1. ovog člana (stav 2), dok je članom 7. st. 1. i 2. propisano da je mirnodopski vojni invalid lice koje je u miru kao vojnik na služenju vojnog roka, student vojne akademije, učenik srednje vojne škole, slušalac škole za rezervne oficire i lice u rezervnom sastavu, kao i dobrovoljac na vojnoj dužnosti u Vojsci Republike Srpske, u vršenju vojne službe ili dužnosti u vezi s tom službom zadobilo ranu, povredu ili ozljedu zbog koje je nastao vojni invaliditet od najmanje 20% , te lice iz stava 1. ovog člana koje je zadobilo bolest koja je u uzročnoj vezi sa tom službom, zbog čega je nastupio vojni invaliditet od najmanje 60%. Članom 10. Zakona propisano je da je porodica poginulog borca porodica lica koje je poginulo, umrlo ili nestalo pod okolnostima iz člana 2. st. 1. do 3. ovog zakona ili je umrlo od posljedice rane, povrede, ozljede ili bolesti zadobijene pod tim okolnostima u roku od godinu dana od dana nastanka oštećenja organizma, kao i porodica lica koje je kao lice iz člana 5. stav 2. tačka b) ovog zakona poginulo, umrlo ili nestalo pod okolnostima iz člana 2. st. 1. i 2. ovog zakona ili je umrlo od posljedica rane, povrede, ozljede ili bolesti zadobijene pod tim okolnostima u roku od godinu dana od dana nastanka oštećenja organizma, a članom 11. st. 1. i 2. da prava na mjesečna primanja i pravo na zdravstvenu zaštitu propisanu ovim zakonom može ostvariti i lice koje je vršeći dužnost svoje službe kao pripadnik civilne zaštite, radnik Ministarstva unutrašnjih poslova, pripadnik radne obaveze ili pripadnik jedinice radne obaveze, po naređenju nadležnog organa učestvovalo u aktivnostima vezanim za oružanu akciju ili borbena dejstva i u vršenju tih aktivnosti zadobilo ranu, povredu ili ozljedu zbog koje je nastupio invaliditet od najmanje 20%, odnosno koje je pod istim okolnostima zadobilo bolest zbog koje je nastupio invaliditet od najmanje 40%, kao i članovi porodice lica iz stava 1. ovog člana koja su poginula, umrla ili nestala pod tim okolnostima ili su umrla od posljedice rane, povrede, ozljede ili bolesti zadobijene pod tim okolnostima u roku od godinu dana od dana nastanka oštećenja organizma. Uz to, ovim zakonom je i to članom 61. propisano da član porodice lica iz člana 11. stav 1. ovog zakona, kao i član porodice vojnika na služenju vojnog roka i lica u rezervnom sastavu, poginulog, nestalog ili umrlog za vrijeme vršenja vojne službe u miru, odnosno umrlog od posljedica rane, povrede ili bolesti zadobijene u vezi sa vršenjem te službe u miru, ima pravo na: porodičnu invalidninu (tačka a) i zdravstvenu zaštitu (tačka b), a članom 62. da član porodice umrlog vojnog invalida od prve do četvrte kategorije ima pravo na: porodičnu invalidninu i zdravstvenu zaštitu (stav 1), na koju ima pravo i član porodice vojnog invalida pete i šeste kategorije koji je umro od posljedica rane, povrede, ozljede ili bolesti po osnovu koje mu je utvrđen vojni invaliditet (stav 2).
Pored toga, Sud je imao u vidu i član 69. Zakona o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 118/08, 11/09, 74/10, 86/10, 24/12 i 121/12), kojim je propisano da organi uprave donose pravilnike, naredbe i uputstva (stav 1), te da se pravilnikom razrađuju pojedine odredbe zakona ili propisa Vlade (stav 2).
Polazeći od izloženog Sud je ocijenio da je ministar rada i boračko-invalidske zaštite bio ovlašćen da pravilnikom, čije odredbe su osporene, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra zdravlja, razradi i konkretizuje postojeće zakonske odredbe u pogledu načina utvrđivanja procenta vojnog invaliditeta, zatim da utvrdi listu procenata vojnog invaliditeta, kao i druga pitanja od značaja za utvrđivanje procenta vojnog invaliditeta. Međutim, navedeno zakonsko ovlašćenje ne daje mogućnost donosiocu akta da pravilnikom kao podzakonskim aktom, kojim se razrađuju pojedine odredbe zakona, na drugačiji način uređuju pitanja koja su već uređena zakonom odnosno da osporenim članom 1. predmetnog pravilnika u dijelu koji se odnosi na novi član 10. stav 1. uvede nova i drugačija rješenja prilikom razrade člana 40. stav 3. Zakona, kojim je propisan način utvrđivanja vojnog invaliditeta kod pogoršane bolesti i bolesti nepoznate ili multifaktorijalne etiologije. Naime, donosilac akta je propisujući ovom odredbom Pravilnika da će se pri utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta povodom pogoršane bolesti i bolesti nepoznate ili multifaktorijalne etiologije uzeti u obzir i okolnosti kao što su: izloženost specifičnim ekspozicijama (uslovi vojnog angažovanja), dužina vojnog angažovanja do pojave bolesti, kao i godine starosti za vrijeme vojnog angažovanja, izmijenio navedenu zakonsku odredbu kojom je propisan način utvrđivanja vojnog invaliditeta kod pogoršane bolesti i bolesti nepoznate ili multifaktorijalne etiologije odnosno relevantne okolnosti koje se uzimaju u obzir a koje su bile od uticaja na nastanak bolesti. Kako je, saglasno članu 40. stav 4. Zakona, donosilac akta jedino bio ovlašćen da razradi i konkretizuje postojeće odredbe Zakona u pogledu načina utvrđivanja procenta vojnog invaliditeta povodom pogoršane bolesti i bolesti nepoznate ili multifaktorijalne etiologije, a ne i da uvodi nova i drugačija rješenja, Sud je ocijenio da je donosilac akta prekoračio svoja ovlašćenja kada je navedenom odredbom člana 1. Pravilnika propisao da se pri utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta povodom pogoršane bolesti i bolesti nepoznate ili multifaktorijalne etiologije uzimaju u obzir i okolnosti kao što su izloženost specifičnim ekspozicijama (uslovi vojnog angažovanja), dužina vojnog angažovanja do pojave bolesti, te godine starosti za vrijeme vojnog angažovanja. Imajući u vidu navedeno Sud je ocijenio da, u ovom dijelu, osporeni član 1. Pravilnika nije u saglasnosti sa pomenutim članom 40. stav 3. Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske Kako su osporene odredbe člana 1. u dijelu koji se odnosi na stavove 1. i 3. novog člana 10. predmetnog pravilnika u pravnoj i logičkoj vezi, Sud je, kao nezakonitu, ocijenio i ovu odredbu, dakle odredbu člana 1. osporenog pravilnika, kojom je izmijenjen član 10. stav 3. Pravilnika o utvđivanju procenta vojnog invaliditeta („Službeni glasnik RS“ br. 100/12 i 116/12).
Po ocjeni Suda, donosilac akta prekoračio je zakonom utvrđena ovlašćenja i kada je osporenim članom 3. ovog pravilnika, propisujući način postupanja prilikom vještačenja radi utvrđivanja uzročno-posljedične veze između vršenja vojne službe i bolesti čija etiologija je nepoznata i smrti vojnog invalida, radi ostvarivanja prava članova njegove porodice na porodičnu invalidninu, propisao uslove koji moraju biti ispunjeni da bi se smatralo da ta veza postoji. Ovakva ocjena proizlazi, prije svega, iz navedenih odredaba Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, kojima je utvrđen krug korisnika čija se prava uređuju ovim zakonom, zatim bliže okolnosti relevantne za definisanje pojma borca i vojnog invalida, rokovi trajanja okolnosti sa stanovišta uslova za ostvarivanje prava predviđenih zakonom, kao i uslovi pod kojima članovi porodice umrlog vojnog invalida mogu ostvariti porodičnu invalidninu, ali isto tako i iz odredbe člana 40. stav 4. ovog zakona, kojom je određen predmet regulisanja Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta, te odredbe člana 69. stav 2. Zakona o republičkoj upravi, prema kojoj se pravilnikom razrađuju pojedine odredbe zakona ili propisa Vlade. Polazeći od navedenog Sud je ocijenio da je donosilac akta bio ovlašćen da konkretizuje postojeće zakonske odredbe u pogledu uslova i načina ostvarivanja prava članova porodice umrlog vojnog invalida na porodičnu invalidninu, kao zakonom priznatog prava koje se ostvaruje pod uslovima propisanim zakonom, ali ne i da propisuje dodatne uslove, pa kako uslovi iz osporenog člana 3. Pravilnika predstavljaju uslove koji nisu predviđeni Zakonom, donosilac akta je prekoračio ovlašćenja iz zakona.
Kako Ustav Republike Srpske odredbama člana 108. stav 2. utvrđuje princip da svi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom, to navedene odredbe člana 1. u dijelu kako je to navedeno u tački 1. izreke ove odluke i člana 3. Pravilnika koje nisu saglasne zakonu, nisu saglasne ni ustavu.
U odnosu na osporene odredbe članova 1. i 2. Pravilnika o izmjenama Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta, kojima su izmijenjeni član 10. stav 2. i član 11. Pravilnika o utvrđivanju procenta vojnog invaliditeta, kojima se bliže određuju bolesti nepoznate ili multifaktorijalne etiologije odnosno za neke bolesti propisuje princip analogije, po ocjeni Suda, Zakonom utvrđeno ovlašćenje ministru rada i boračko-invalidske zaštite, da uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra zdravlja i socijalne zaštite propiše, između ostalog, listu procenata vojnog invaliditeta te druga pitanja od značaja za utvrđivanje procenta vojnog invaliditeta, u odsustvu kakvih drugih ograničenja ovog ovlašćenja, pretpostavlja i ovlašćenje donosioca akta da definiše i bliže odredi najčešće bolesti nepoznate ili multifaktorijalne etiologije, i to u skladu sa važećom Međunarodnom klasifikacijom bolesti koju izdaje Svjetska zdravstvena organizacija. U tom smislu definisanje i bliže određivanje tih bolesti stvar je procjene cjelishodnosti donosioca akta, a o ispravnosti i opravdanosti tih rješenja Ustavni sud nije nadležan da odlučuje, u smislu odredaba člana 115. Ustava.
Cijeneći da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i da prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, u ovom predmetu donio odluku bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.
Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ove odluke.
Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.
SUDIJA IZVJESTILAC PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Zlatko Kulenović Džerard Selman Broj: U-71/14 30. septembar 2015. godine