Ustavni sud Republike Srpske
Utvrđuje se da čl. 1. i 7. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu osnivanja i održavanja katastra nepokretnosti Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 25/14) nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 6/12).
Odluka donesena 25. 11. 2015.
Predmeti (1)
U-69/14
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Odluka
25. 11. 2015.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske i člana 60. stav 1. tačke a) i b) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (''Službeni glasnik Republike Srpske'' br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 25. novembra 2015. godine, donio je
ODLUKU
Utvrđuje se da čl. 1. i 7. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu osnivanja i održavanja katastra nepokretnosti Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 25/14) nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 6/12).
Obrazloženje
Drago Višnjić, advokat iz Bijeljine, dao je Ustavnom sudu Republike Srpske (u daljem tekstu: Sud) inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu osnivanja i održavanja katastra nepokretnosti Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 25/14), (u daljem tekstu: Pravilnik), koji je donio v.d. direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove. U inicijativi se navodi da osporena odredba predmetnog pravilnika nije u saglasnosti sa članom 71. stav 3. Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 6/12). Davalac inicijative, naime, ističe da navedenom zakonskom odredbom nije isključena mogućnost da se za područje za koje postoji zemljišna knjiga podnese zahtjev za osnivanje katastra nepokretnosti za dio katastarske opštine ili za jednu parcelu na osnovu odluke Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, dok prema osporenom članu 1. Pravilnika ova mogućnost ne postoji. Način na koji je Zakonom uređeno ovo pitanje je, po mišljenju davaoca inicijative, u funkciji formiranja brže i preciznije evidencije o nepokretnostima, jer u velikom broju slučajeva nisu registrovane promjene vlasnika koji su evidentirani u zemljišnoj knjizi, a koje su nastale različitim pravnim poslovima ili na osnovu zakona. Ovakvo zakonsko rješenje je, kako se navodi, donosilac Pravilnika izmijenio osporenim propisivanjem na štetu nosilaca prava na nepokretnostima. Naknadno, Miroslava Drinić, advokat iz Gradiške, dala je ovom sudu inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 2. stav 3. i člana 87a. Pravilnika o načinu osnivanja i održavanja katastra nepokretnosti Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 11/14 i 25/14), koje odredbe su, po svom sadržaju, član 1. i član 7. Pravilnika. U ovoj inicijativi se takođe navodi da je osporenim članom 1. predmetnog pravilnika izmijenjen Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske, te je građanima suženo pravo koje je garantovano ovim zakonom. S obzirom na to da je član 7. Pravilnika, kojim je dopunjen član 87. osnovnog teksta pravilnika, u direktnoj vezi sa osporenim članom 1. ovog akta, u ovoj inicijativi se traži ocjena ustavnosti i zakonitosti i ove odredbe iz istih razloga. Shodno navedenom, davaoci inicijativa predlažu da Sud utvrdi da osporene odredbe Pravilnika nisu u saglasnosti sa Ustavom i Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske. Pored toga, Miroslava Drinić u svojoj inicijativi traži da Sud obustavi primjenu osporenih odredaba Pravilnika do konačne odluke o njihovoj ustavnosti i zakonitosti, kako bi se spriječilo narušavanje jednakosti građana u postupcima u kojima se odlučuje o uspostavljanju katastra nepokretnosti. Razmatrajući prvoprispjelu inicijativu, Sud je, rješenjem broj U-69/14 od 24. septembra 2014. godine, odlučio da pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 1. Pravilnika, jer smatra da postoje razlozi da se u postupku pred Sudom ocijeni da li je predmetna odredba ovog pravilnika u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o katastru i premjeru Republike Srpske.
S obzirom na činjenicu da je u konkretnim ustavnopravnim stvarima više davalaca inicijativa posebnim inicijativama tražilo pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti istog pravilnika, Sud je, na osnovu člana 9. st. 2. i 3. Poslovnika o radu Ustavnog suda Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 114/12 i 29/13), rješenjem broj U-69/14 od 28. januara 2015. godine odlučio da spoji ove inicijative radi vođenja jedinstvenog postupka, pripajajući inicijativu Miroslave Drinić, koja je zavedena pod brojem U-100/14, prvoprispjeloj inicijativi koju je podnio Drago Višnjić, evidentiranoj pod brojem U-69/14.
U odgovoru koji je na rješenje o pokretanju postupka dostavila Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove navodi se da je Pravilnik donesen od strane ovlašćenog lica, uz propisanu saglasnost Vlade Republike Srpske, te da se osporenim odredbama ovog opšteg akta razrađuje odredba člana 71. stav 2. Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske. Donosilac Pravilnika smatra da je ova zakonska odredba uopštena, da propisuje mogućnost da se samo u izuzetnim slučajevima katastar nepokretnosti osniva i za dio katastarske opštine, a ne za cijelu katastarsku opštinu, te da istom pri tome nije utvrđeno koji su to izuzeci, zbog čega je Pravilnikom ova zakonska norma detaljnije razrađena. U odgovoru se takođe ukazuje na to da su ranije važeći propisi predviđali da se uspostavljanje zemljišnoknjižnog uloška može izvršiti kada ne postoji zemljišna knjiga kao evidencija, ili je ista uništena ili oštećena, sa ciljem davanja mogućnosti fizičkim i pravnim licima da svoja stvarna prava upišu u javne evidencije. U slučaju da postoji zemljišna knjiga, ne postoje razlozi hitnosti postupka, tako da je, po mišljenju donosioca Pravilnika, osnivanje katastra nepokretnosti ekonomičnije i efikasnije u postupku izlaganja za cijelu katastarsku opštinu.
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu osnivanja i održavanja katastra nepokretnosti Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 25/14) donio je v.d. direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, uz saglasnost Vlade Republike Srpske, na osnovu člana 179. tačka ž) Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 6/12) i člana 89. stav 2. Zakona o Republičkoj upravi ("Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 118/08, 11/09, 74/10, 86/10, 24/12 i 121/12). Osporenim članom 1. Pravilnika propisano je da se u Pravilniku o načinu osnivanja i održavanja katastra nepokretnosti Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 11/14) u članu 2. dodaje novi stav 3, koji glasi: "Odluku o osnivanju katastra nepokretnosti za dio katastarske opštine, a najmanje za jednu parcelu, u skladu sa članom 71. stav 3. Zakona, Uprava donosi po zahtjevu stranke samo kada za te nepokretnosti ne postoji zemljišna knjiga. Prema osporenom članu 7. Pravilnika, poslije člana 87. osnovnog teksta dodaje se novi član 87a, koji glasi: "Katastar nepokretnosti za dio katastarske opštine, a najmanje za jednu parcelu, osnovaće se i u slučaju kada za te nepokretnosti postoji zemljišna knjiga, ukoliko je postupak osnivanja u skladu sa članom 71. stav 3. Zakona pokrenut prije stupanja na snagu ovog pravilnika."
U postupku ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti osporenih odredaba predmetnog pravilnika, Sud je imao u vidu da je članom 108. Ustava utvrđeno da zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom, a propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom. Pored toga, članom 69. st. 1. i 2. i članom 70. stav 1. Zakona o republičkoj upravi ("Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 118/08, 11/09, 74/10, 86/10, 24/12 i 121/12) propisano je da organi uprave donose pravilnike, naredbe i uputstva, da se pravilnikom razrađuju pojedine odrebe zakona ili propisa Vlade, te da organi uprave mogu donositi propise iz člana 69. ovog zakona samo kada su za to izričito ovlašćeni zakonom ili propisom Vlade. U konkretnom slučaju Sud je uzeo u obzir i relevantne odredbe Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 6/12), prije svega člana 4. stav 1, kojim je definisano da je katastar nepokretnosti osnovni i javni registar o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima, kao i člana 38. stav 1, prema kojem je katastarska opština teritorijalna jedinica koja obuhvata područje jednog naseljenog mjesta, za koju se zakonom utvrđuje naziv i koja predstavlja osnovnu jedinicu za koju se vrši katastarski premjer i osniva, obnavlja i održava katastar nepokrentosti. Osim toga, ovim zakonom je propisano da se katastar nepokretnosti osniva u katastarskim opštinama u kojima je na snazi popisni katastar, katastar zemljišta uspostavljen na osnovu premjera u stereografskoj projekciji, katastar zemljišta i katastar nepokretnosti sa utvrđenim korisnikom uspostavljeni na osnovu premjera u Gaus-Krigerovoj projekciji i zemljišna knjiga (član 71. stav 1.), zatim da se katastar nepokretnosti osniva za cijelu katastarsku opštinu (član 71. stav 2.), te da se izuzetno od stava 2. ovog člana, katastar nepokrentosti može da osnuje za dio katastarske opštine, a najmanje za jednu parcelu, na osnovu odluke Uprave (član 71. stav 3.). Pored navedenog, odredbom člana 179. tačka ž) Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske dato je ovlašćenje direktoru Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske da propisuje tehničke normative, metode i način rada kod osnivanja, obnove i održavanja katastra nepokretnosti i drugih katastarskih evidencija o nepokretnostima. Saglasno navedenim zakonskim odredbama, direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove je, po ocjeni Suda, bio ovlašćen da donese Pravilnik o načinu osnivanja i održavanja katastra nepokretnosti Republike Srpske kojim su, s ciljem provođenja Zakona o katastru i premjeru Republike Srpske, razrađene odredbe ovog zakona koje se odnose na način i metode osnivanja, obnove i održavanja katastra nepokrenosti. Tako je, pored ostalog, članom 2. ovog pravilnika pobliže regulisano pitanje načina osnivanja katastra nepokretnosti, odnosno propisano je da se katastar nepokretosti, u skladu sa članom 71. Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske osniva u postupku izlaganja na javni uvid podataka o nepokretnostima i utvrđivanjem prava na nepokretnostima, te je određeno da Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove donosi odluku o osnivanju katastra nepokretnosti u skladu sa čl. 71. i 72. ovog zakona i formira Komisiju za izlaganje na javni uvid podataka o nepokretostima i utvrđivanje prava na nepokretnostima.
Imajući u vidu navedene zakonske odredbe, Sud je ocijenio da propisivanje kao u osporenom članu 1. Pravilnika nije u saglasnosti sa Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske. Naime, donosilac ovog pravilnika je regulisao osnivanje katastra nepokretnosti za jednu katastarsku opštinu, odnosno za jednu parcelu, proširujući uslove koje je zakonodavac propisao u odredbi člana 71. stav 3. ovog zakona. Propisujući da odluku o osnivanju katastra nepokretnosti za dio katastarske opštine, a najmanje za jednu parcelu, Uprava donosi po zahtjevu stranke samo kada za te nepokretnosti ne postoji zemljišna knjiga, donosilac osporenog pravilnika je izašao iz okvira svojih ovlašćenja, jer je odredio uslov koji nije predviđen Zakonom. Činjenica da je, kako se to u odgovoru navodi, odredba člana 71. stav 3. Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske eventualno nedorečena ili neprecizna, ne ostavlja mogućnost direktoru republičke uprave da podzakonskim aktom određuje uslove za osnivanje katastra nepokretnosti koji nisu predviđeni ovim zakonom, jer Zakon ne pravi razliku da li za konkretne nepokretnosti postoji zemljišna knjiga ili ne. Iako je ovom zakonskom odredbom propisano da se samo izuzetno katastar nepokretnosti može osnovati za dio katastarske opštine, a najmanje za jednu parcelu, te nije definisano koji su to izuzeci, Sud smatra da se radi o isključivo zakonskoj materiji, tako da samo zakonodavac može propisati izuzetke od pravila da se katastar nepokretnosti osniva za cijelu katastarsku opštinu. Dakle, osporena norma člana 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu osnivanja i održavanja katastra nepokretnosti Republike Srpske ne predstavlja razrađivanje člana 71. stav 3. Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske, kako to tvrdi donosilac ovog akta, već suprotno ovom zakonu, uvodi novi uslov za osnivanje katastra nepokretnosti za dio katastarske opštine ili jednu parcelu. Shodno navedenom, Sud je utvrdio da je ovakvim propisivanjem došlo do povrede principa zakonitosti iz člana 108. stav 2. Ustava, kao i načela podjela vlasti iz člana 69. Ustava. U pogledu osporenog člana 7. Pravilnika Sud je ocijenio da ni ova odredba nije u saglasnosti sa Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske. Naime, član 7. Pravilnika je u direktnoj vezi sa članom 1. istog i takođe se odnosi na osnivanje katastra nepokretnosti za dio katastarske opštine ili za jednu parcelu, tako što dozvoljava uspostavljanje katastra nepokretnosti i slučaju kada za konkretne nepokretnosti postoji zemljišna knjiga, uz dodatni uslov da je postupak osnivanja pokrenut prije stupanja na snagu ovog pravilnika. U ovoj odredbi donosilac Pravilnika i dalje određuje uslove za osnivanje katastra nepokretnosti koje ne poznaje Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske, jer ovaj zakon, ni odredbom člana 71. stav 3, niti bilo kojom drugom odredbom ne propisuje ovakve uslove koji su predviđeni osporenim članom 7. Pravilnika.
S obzirom na činjenicu da je ovom odlukom meritorno riješeno pitanje ustavnosti i zakonitosti osporenih čl. 1. i 7. Pravilnika, bespredmetan je, po ocjeni Suda, zahtjev jednog od davalaca inicijative da Sud obustavi od primjene osporene odredbe ovog pravilnika do konačne odluke o njihovoj ustavnosti i zakonitosti.
Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ove odluke.
Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.
Broj: U-69/14 25. novembar 2015. godine
PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Džerard Selman s.r.