Ustavni sud Republike Srpske
Utvrđuje se da član 37. stav 1. Pravilnika o utvrđivanju složenosti poslova i radnih zadataka i određivanju koeficijenata za obračun plata radnika Javne zdravstvene ustanove „Apoteka Foča“ Foča broj: 01-62/14 od 08. avgusta 2014. godine nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.
Odluka donesena 28. 12. 2016.
Predmeti (1)
U-32/15
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Odluka
28. 12. 2016.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 60. stav 1. tačka a) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 28. decembra 2016. godine, donio je
ODLUKU
Utvrđuje se da član 37. stav 1. Pravilnika o utvrđivanju složenosti poslova i radnih zadataka i određivanju koeficijenata za obračun plata radnika Javne zdravstvene ustanove „Apoteka Foča“ Foča broj: 01-62/14 od 08. avgusta 2014. godine nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.
Obrazloženje
Čajević Mile, advokat iz Foče, dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 37. Pravilnika o utvrđivanju složenosti poslova i radnih zadataka i određivanju koeficijenata za obračun plata radnika Javne zdravstvene ustanove „Apoteka Foča“ Foča broj: 01-62/14 od 08. avgusta 2014. godine, koji je donio Upravni odbor ove ustanove. U inicijativi je navedeno da osporena odredba ovog pravilnika, kojom je propisano da Pravilnik stupa na snagu danom donošenja i da će se objaviti na oglasnoj tabli Apoteke u skladu sa Statutom i odredbama o donošenju i objavljivanju opštih akata, nije u saglasnosti sa članom 109. Ustava Republike Srpske. Naime, davalac inicijative ističe da je očigledno da je ovakvim normiranjem došlo do povrede navedene ustavne odredbe, jer opšti akti moraju, prije svega, biti javno objavljeni kako bi se, u Ustavom propisanom roku, sa njihovim sadržajem upoznali subjekti na koje se odnosi i da bi isti, tek protokom tog vremenskog perioda, stupili na pravnu snagu i postali sastavni dio pozitivnog pravnog poretka. Odgovor na navode iz inicijative dostavila je Javna zdravstvena ustanova „Apoteka Foča“ Foča, u kome je, pored konstatacije da se opšti akti organa Javne zdravstvene ustanove ne objavljuju u službenom glasilu Opštine Foča jer se ovi organi ne tretiraju kao državni organi u smislu člana 109. stav 2. Ustava, navedeno da Upravni odbor, kao donosilac osporenog pravilnika, smatra da u postupku donošenja Pravilnika nisu izvršene povrede navedene ustavne odredbe. Naime, ukazujući na aktivnosti koje je Upravni odbor u saradnji sa direktorom ove ustanove organizovao i sproveo radi, kako je navedeno, postizanja javnosti rada organa, transparentnosti i potpunog informisanja radnika, u odgovoru je naglašeno da se ove okolnosti mogu tretirati kao naročito opravdani razlozi za ustavni i zakonski predviđeni izuzetak o mogućnosti stupanja na snagu osporenog pravilnika prije predviđenog pravila. Takođe, navode da u slučaju da Sud navedene naročito opravdane razloge tretira na drugačiji način, primjena osporene odredbe Pravilnika nije, niti je mogla proizvesti štetu po bilo kojeg subjekta. Osporenom odredbom člana 37. Pravilnika o utvrđivanju složenosti poslova i radnih zadataka i određivanju koeficijenata za obračun plata radnika Javne zdravstvene ustanove „Apoteka Foča“ Foča broj: 01-62/14 od 08. avgusta 2014. godine propisano je da Pravilnik stupa na snagu danom donošenja (stav 1) i da će se objaviti na oglasnoj tabli Apoteke, u skladu sa Statutom i odredbama o donošenju i objavljivanju opštih akata (stav 2).
U postupku ocjenjivanja osporene odredbe ovog pravilnika Sud je imao u vidu član 109. Ustava Republike Srpske kojim je utvrđeno da zakoni, drugi propisi i opšti akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja, osim ako iz naročito opravdanih razloga nije predviđeno da ranije stupe na snagu (stav 1) i da se prije stupanja na snagu, zakoni, drugi propisi i opšti akti državnih organa objavljuju u odgovarajućem službenom glasilu (stav 2).
S obzirom na to da je osporenom odredbom člana 37. stav 1. Pravilnika o utvrđivanju složenosti poslova i radnih zadataka i određivanju koeficijenata za obračun plata radnika Javne zdravstvene ustanove „Apoteka Foča“ propisano da Pravilnik stupa na snagu danom donošenja, Sud je utvrdio da takvo propisivanje nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.
Cijeneći da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.
Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ove odluke.
Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda, mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.
Broj: U-32/15 28. decembra 2016. godine
PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Mr Džerard Selman, s.r.
Aneks Izdvojeno mišljenje sudije akademika prof. dr Snežane Savić na Odluku Ustavnog suda Republike Srpske broj U-32/15 U skladu sa članom 31. stav. 5 . i 6. Poslovnika o radu Ustavnog suda Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 114/12, 29/13 i 90/14), s obzirom na glasanje suprotno većinskom, izdvajam mišljenje jer smatram da osporeni akt, u cjelini, sa formalno - pravnog aspekta, nije u skladu sa Ustavom.
Većinskom odlukom Ustavnog suda Republike Srpske utvrđeno je da član 37. stav 1. Pravilnika o utvrđivanju složenosti poslova i radnih zadataka i određivanju koeficijenata za obračun plata radnika Javne zdravstvene ustanove „Apoteka Foča“ Foča br. 01-62/14 od 8. avgusta 2014. godine nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.
Za razliku od ranijeg stava Suda, gdje se u obrazloženju ovakvih odluka navodilo da su akti doneseni suprotno odredbama člana 109. Ustava, sa formalno - pravnog aspekta, u cjelini neustavni, u obrazloženju navedene odluke se konstatuje da „s obzirom da je osporenom odredbom člana 37. stav 1. Pravilnika o utvrđivanju složenosti poslova i radnih zadataka i određivanju koeficijenata za obračun plata radnika Javne zdravstvene ustanove „Apoteka Foča“ propisano da Pravilnik stupa na snagu danom donošenja, Sud je utvrdio da takvo propisivanje nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske“.
U navedenom predmetu podnosilac inicijative osporava član 37. predmetnog Pravilnika jer je istim, kako se navodi, propisano da Pravilnik stupa na snagu danom donošenja i da će se objaviti na oglasnoj tabli Apoteke u skladu sa Statutom i odredbama o donošenju i objavljivanju opštih akata te stoga isti nije u saglasnosti sa članom 109. Ustava Republike Srpske. Takođe, ističe se da je očigledno da je ovakvim normiranjem došlo do povrede navedene ustavne odredbe, jer opšti akti moraju, prije svega biti javno objavljeni kako bi se, u Ustavom propisanom roku, sa njihovim sadržajem upoznali subjekti na koje se odnosi i da bi isti, tek protekom tog vremenskog perioda, stupili na snagu i postali sastavni dio pozitivnog pravnog poretka. Dosadašnji stav Ustavnog suda u pogledu ovakvih povreda Ustava, do promjene stava Suda do koje je došlo na sjednici održanoj 28.11. 2016. godine, kako je već navedeno, bio je da se radi o aktima koji su, u pogledu svoje forme, u cjelini neustavni, što je, po mom mišljenju, bio ispravan stav Suda. Odluka Ustavnog suda u navedenom predmetu, bazirana na promjeni stava Suda u odnosu na dosadašnju praksu, nema pravne posljedice jer utvrđivanjem neustavnosti samo ovog člana osporenog akta, on, iako neustavan, bez te konkretne norme, koja prestaje važiti objavljivanjem odluke Ustavnog suda, ostaje u pravnom životu, odnosno u pravnom poretku Republike Srpske, dakle uprkos povredi odredaba člana 109. Ustava. Ovakva povreda Ustava ne može se otkloniti samo kasacijom te norme niti se takvom odlukom pravni akt može učiniti ustavnim. Naime, pravni akt je zakonit (ustavan) ako su mu i oblik (forma) i sadržina (materija) u skladu sa višim pravnim aktom, u ovom slučaju Ustavom. Formalno nezakonitim se smatra pravni akt: a) donesen od nenadležnog organa, b) povredom postupka za njegovo donošenje i v) s neodgovarajućim spoljnim izrazom (materijalizacijom). Obrnuto, ako je pravni akt donesen od nadležnog organa, po propisanoj proceduri i materijalizovan na propisan način, taj pravni akt je formalno zakonit, odnosno ustavan. Materijalizacija pravnog akta sastoji se u preduzimanju materijalnih, tj. tjelesnih radnji ili upotrebi drugih sredstava kojima se akt izražava i čini trajnijim. Najčešće se ispoljava jezikom, ali to mogu biti i drugi materijalni znaci podesni za čulno opažanje i razumijevanje njegove sadržine. Saopštavanje prava znači da se ono u pisanom obliku objavljuje u službenim izdanjima u autentičnom tekstu, štampom ili drugim informativnim načinima. Dakle, bitno sredstvo za upoznavanje svih subjekata (adresata) sa pravnim normama koje se na njih odnose jeste praksa civilizovanih pravnih poredaka da svi opšti akti stupaju na snagu tek nakon objavljivanja i nakon proteka određenog broja dana od dana objavljivanja (vacatio legis). Izuzetke od te prakse - a to znači stupanje na snagu pravnih akata (i normi u njima) samog dana objavljivanja ili čak retroaktivno, a dakako i stupanje na snagu normi koje nisu objavljene, može biti dozvoljeno samo iz posebno opravdanih razloga. I etički i logički zahtjev je da se od nekoga može nešto zahtijevati samo ako se prethodno upozna sa određenim zahtijevom. U pravnoj teoriji se smatra da akt objavljivanja u sebi sadrži više pravno relevantnih momenata. Prije svega, putem objavljivanja, subjekti na koje se opšti pravni akt odnosi saznaju njegovu sadržinu i pravni režim koji on donosi. Sa druge strane, pravni poredak poznaje i primjenjuje opšte pravilo po kome neznanje zakona (prava) nikoga ne opravdava, jer kada bi bilo drugačije pravo ne bi bilo efikasno u svojoj primjeni.
Dakle, neobjavljivanje opštih pravnih akata kao i stupanje na snagu na drugačiji način, u odnosu na ustavom i zakonom propisan način, povlači njihovu neustavnost, odnosno nezakonitost. S obzirom na činjenicu da je ovaj čin sastavni dio materijalizacije pravnog akta, kao elementa njegove forme, to je i logično. Stoga, Ustavni sud mora biti taj koji će svojom odlukom utvrditi ovakvu povredu načela ustavnosti i zakonitosti te na taj način takve pravne akte eliminisati iz pravnog poretka. Kao što je neustavan odnosno nezakonit onaj pravni akt koji je donio nenadležan državni ili neki drugi organ, onaj pravni akt koji nije donesen prema pravilima postupka, unaprijed propisanim, tako je neustavan i onaj pravni akt koji nije objavljen i nije stupio na snagu na način propisan ustavom odnosno zakonom. Proglašavanje neustavnom samo odredbe o stupanju na snagu, kao u ovom slučaju, ostavlja na snazi defektan pravni akt, a ova odluka Ustavnog suda ima samo utvrđujući karakter iako ona treba da, iz ovih razloga, izričito eliminiše neustavni pravni akt iz pravnog poretka, tako da se ovaj više ne može primjeniti. Kasacija neustavnih pravnih akata zbog formalnih nedostataka obavezno vodi stavljanju van snage akta u cjelini, dok kasacija iz materijalnih razloga obuhvata ili može da obuhvati samo osporene odredbe, što je opšti stav pravne teorije i nauke ustavnog prava.
Povreda ustavnih odredaba o objavljivanju i stupanju na snagu opštih pravnih akata može da dovede do različitih situacija, npr.:
1. Situacija u kojoj opšti pravni akt nije objavljen i ne sadrži odredbe o objavljivanju i stupanju na snagu,
2. Situacija u kojoj opšti pravni akt nije objavljen, a sadrži odredbe o objavljivanju i stupanju na snagu,
3. Situacija u kojoj je opšti pravni akt primijenjen prije objavljivanja ili stupanja na snagu, a sadrži odredbe o ovim pravnim institutima, 4 Situacija u kojoj je opšti pravni akt objavljen, a sadrži odredbu o stupanju na snagu danom donošenja ili pak danom objavljivanja i
5. Situacija u kojoj je opšti pravni akt objavljen, a ne sadrži odredbu o stupanju na snagu.
Sve ove situacije, po mom mišljenju, dovode do neustavnosti čitavog pravnog akta, sa formalnog aspekta. Drugačije odluke Suda će, po promijenjenom stavu Suda, u ovim situacijama imati različita dejstva i dovesti u pitanje ostvarivanje načela ustavnosti iz člana 109. Ustava.
Banjaluka, 28. 12. 2016. godine SUDIJA Akademik prof. dr Snežana Savić