Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Republike Srpske

Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti članova 8. i 9. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu ostvarivanja nadzora u oblasti deviznog i spoljnotrgovinskog poslovanja (“Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 95/07).

Odluka donesena 29. 11. 2017.

Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.org i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Predmeti (1)

U-111/16

Ocjena ustavnosti i zakonitosti

Rješenje

29. 11. 2017.

Tekst odluke

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 29. novembra 2017. godine, donioje

RJEŠENjE

Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti članova 8. i 9. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu ostvarivanja nadzora u oblasti deviznog i spoljnotrgovinskog poslovanja (“Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 95/07).

Obrazloženje

Radovan Lončar iz Banje Luke dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti članova 8. i 9. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu ostvarivanja nadzora u oblasti deviznog i spoljnotrgovinskog poslovanja (“Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 95/07), navodeći da osporene odredbe Pravilnika nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o deviznom poslovanju ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 96/03 i 123/06). Obrazlažući razloge osporavanja davalac inicijative navodi da su osporenim odredbama Pravilnika grubo narušena i uskraćena osnovna prava i dužnosti republičkih deviznih inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora i to, prije svega, pravo i dužnost izdavanja (potpisivanja) prekršajnog naloga za učinjeni devizni prekršaj, kao i pravo i dužnost podnošenja (potpisivanja) zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, i s tim u vezi naglašava da se radi o pravima i dužnostima koja imaju inspektori Inspektorata Republike Srpske, poreski inspektori, upravni inspektori i dr. Prema mišljenju davaoca inicijative, prava i dužnosti inspektora koji vrše inspekcijski nadzor ne mogu se regulisati podzakonskim aktima već moraju biti propisana zakonom, te ukazuje na ranije važeći Zakon o državnoj upravi ("Službeni glasnik Republike Srpske" 11/94) kojim su, na jedinstven način, bila propisana prava i dužnosti svih inspektora u vršenju inspekcijskog nadzora. S obzirom na izloženo predlaže da Sud utvrdi da osporene odredbe Pravilnika nisu u saglasnosti sa Ustavom i zakonom.

U odgovoru Republičkog deviznog inspektorata navodi se da je Pravilnik čije odredbe su osporene donesen u okviru ovlašćenja koja su ovoj upravi, u sastavu Ministarstva finansija Republike Srpske, data Zakonom o deviznom poslovanju ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 96/03 i 123/06), Zakonom o administrativnoj službi u upravi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 16/02, 62/02, 38/03, 42/04, 49/06 i 20/07), kao i Zakonom o ministarstvima ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 70/02), koji je bio na snazi u vrijeme donošenja osnovnog teksta ovog pravilnika. Detaljno obrazlažući razloge osporenog normiranja u odgovoru se, između ostalog, navode odredbe čl. 50, 51. i 52. Zakona o deviznom poslovanju, kojim su propisana prava i dužnosti inspektora Republičkog deviznog inspektorata u vršenju devizne kontrole i koja su, kako se navodi, osporenim pravilnikom samo razrađena radi njihove lakše primjene. U odgovoru se, takođe, ukazuje na Zakon o prekršajima Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 34/06), koji je bio na snazi u vrijeme donošenja osporenih izmjena Pravilnika, kao i sada važeći Zakon o prekršajima Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 63/14), kojim je regulisano pokretanje i vođenje prekršajnog postupka, kao i organi koji su ovlašćeni za pokretanje prekršajnog postupka. U odgovoru su, takođe, detaljno osporeni navodi davaoca inicijative kojim se pravi komparacija ovlašćenja inspektora ovog inspektorata sa inspektorima Poreske uprave Republike Srpske i Republičke uprave za inspekcijske poslove (Inspektorata), i s tim u vezi ukazuje na način rada inspektora Republičkog deviznog inspektorata odnosno naglašava da isti ne sačinjavaju zapisnik na licu mjesta, nego u prostorijama ovog inspektorata koji se, nakon toga, poštom dostavlja kontrolisanom subjektu tako da se tek po isteku roka za primjedbe i eventualnih dopuna zapisnika može pokrenuti prekršajni postupak, kao i da bi drugačije normiranje dovelo u pitanje izvođenje dokaza u prekršajnom postupku odnosno saslušanje inspektora ovog inspektorata kao svjedoka u prekršajnom postupku, budući da je to najvažniji dokaz koji koristi Republički devizni inspektorat kao organ ovlašćen za pokretanje prekršajnog postupka.

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu ostvarivanja nadzora u oblasti deviznog i spoljnotrgovinskog poslovanja (“Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 95/07) donio je direktor Republičkog deviznog inspektorata, na osnovu člana 46. stav 3. Zakona o deviznom poslovanju ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 96/03 i 123/06) i člana 112. Zakona o administrativnoj službi u upravi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 16/02, 62/02, 38/03, 42/04, 49/06 i 20/07). Ovim pravilnikom izvršene su izmjene i dopune Pravilnika o načinu ostvarivanja nadzora u oblasti deviznog i spoljnotrgovinskog poslovanja (“Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 28/04).

Osporenim članom 8. ovog pravilnika kojim je izmijenjen član 20. osnovnog Pravilnika propisano je: da nakon što su ovlašćena službena lica Inspektorata sačinila zapisnik kojim su konstatovane povrede zakona, drugog propisa, odnosno opšteg akta, Inspektorat će postupiti u skladu sa Zakonom o prekršajima Republike Srpske i protiv rezidenta ili nerezidenta koji je učinio povredu pokrenuti prekršajni postupak, u roku od 15 dana od dana završene kontrole, na jedan od sljedećih načina: izdavanjem prekršajnog naloga koji izrađuju ovlašćena lica potpisnici zapisnika na osnovu kojeg se izdaje prekršajni nalog, uz koordinaciju sa Odjeljenjem za pravne i opšte poslove, a potpisuje ga direktor Inspektorata (tačka 1), ukoliko nema uslova za izdavanje prekršajnog naloga, podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu. Zahtjev sačinjava Odjeljenje za pravne i opšte poslove Inspektorata, nakon što mu spis proslijedi vršilac kontrole, a potpisuje ga direktor Inspektorata (tačka 2). Članom 9. ovog pravilnika propisano je da se u članu 21. riječ: "inspektor" zamjenjuje riječju: "Inspektorat".

Prilikom razmatranja navoda iz inicijative Sud je imao u vidu da davalac inicijative nije naveo odredbe Ustava u odnosu na koje osporava ustavnost ovih odredaba Pravilnika. Međutim, polazeći od razloga osporavanja navedenih u inicijativi Sud je ocijenio da se ustavnost navedenih odredaba Pravilnika osporava sa stanovišta člana 108. stav 2. Ustava kojim je utvrđeno da propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom.

Sud je, takođe, imao u vidu da je ocjena zakonitosti osporenih odredbi Pravilnika tražena u odnosu na Zakon o deviznom poslovanju (“Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 96/03, 123/06, 92/09 i 20/14) kojim se uređuje plaćanje i naplaćivanje između rezidenata i nerezidenata i prenos sredstava plaćanja, plaćanje i naplaćivanje između rezidenata u stranim sredstvima plaćanja, kupovina i prodaja sredstava plaćanja, fizički prenos sredstava plaćanja, računi rezidenata i nerezidenata i drugo devizno poslovanje u Republici Srpskoj (član 1. stav 1). S tim u vezi Sud je imao u vidu da je ovim zakonom, članom 44. propisano da kontrolu deviznog poslovanja koje je uređeno ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona vrše Republički devizni inspektorat (u daljem tekstu: Inspektorat), Agencija za bankarstvo Republike Srpske (u daljem tekstu: Agencija) i carinski organi, a članom 46. da kontrolu deviznog poslovanja rezidenata i nereizedenata vrši Inspektorat (stav 1), da Inspektorat vrši kontrolu deviznog poslovanja lica iz člana 45. ovog zakona ako su povezana imovinskim, upravljačkim i poslovnim odnosima sa licima iz stava 1. ovog člana (stav 2), te da nadležni državni organ propisuje način vršenja kontrole deviznog poslovanja iz stava 1. ovog člana (stav 3), dok je članom 51. propisano da će inspektor, ako vršenjem devizne kontrole utvrdi nezakonitost ili nepravilnost u vršenju deviznih ili spoljnotrgovinskih poslova, donijeti rješenje kojim naređuje da se otklone utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti, odnosno da se naređene mjere izvrše, odrediti rok u kome se to mora izvršiti i preduzeti druge mjere predviđene zakonom (stav 1), kao i da se u postupku i preduzimanju radnji u vršenju devizne kontrole primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak, ako zakonom nije drugačije određeno (stav 4). Prema članu 52. ovog zakona ako je propisima predviđena zaštitna mjera, odnosno mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta u vezi s izvršenim krivičnim djelom ili prekršajem, ovlašćeno lice može u vršenju devizne kontrole privremeno oduzeti predmete ako postoji osnovana sumnja da su njima izvršeni krivično djelo ili prekršaj, da su bili namijenjeni za izvršenje, ili da su nastali izvršenjem krivičnog djela, odnosno prekršaja. O oduzetim predmetima inspektor, odnosno ovlašćeno lice izdaje potvrdu (član 52). Uz to, ovim zakonom je i to članom 53. propisano da se prekršajni postupak pokreće i vodi u skladu sa propisima kojima se uređuje prekršajni postupak, a članom 54. da Inspektorat prati izvršenje novčanih kazni i drugih mjera izrečenih prekršajnim nalogom ili putem sporazuma o sankciji (stav 1), da će ako utvrdi da kažnjena osoba izbjegava da plati novčanu kaznu, prekršajni nalog dostaviti na izvršenje nadležnom organu ili organizaciji (stav 2), te da su nadležni organ ili organizacija dužni da obavijeste Inspektorat o izvršenju prekršajnog naloga iz stava 2. ovog člana, kao i o izvršenju rješenja donesenog po zahtjevu Inspektorata za pokretanje prekršajnog postupka (stav 3). Pored toga, Sud je imao u vidu da je članom 112. Zakona o administrativnoj službi u upravi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 16/02, 62/02, 38/03, 42/04, 49/06 i 20/07) koji je naveden kao pravni osnov za donošenje osporenog pravilnika, bilo propisano da pravilnike, naredbe i uputstva donosi starješina koji rukovodi organom državne uprave (stav 1). Isto tako, Sud je imao u vidu da je navedeni zakon prestao da važi stupanjem na snagu Zakona o republičkoj upravi ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 118/08, 11/09, 74/10, 86/10, 24/12, 121/12, 15/16 i 57/16), te da je ovim zakonom, između ostalog, propisano da poslove uprave obavljaju ministarstva, republičke uprave i republičke upravne organizacije (član 12), da je Republički devizni inspektorat republička uprava u sastavu Ministarstva finansija, koja obavlja upravne i druge stručne poslove koji se, između ostalog, odnose na inspekcijsku kontrolu, odnosno nadzor deviznog i spoljnotrgovinskog poslovanja i kreditnih i drugih poslovnih odnosa sa inostranstvom, te pokretanje prekršajnog postupka izdavanjem prekršajnog naloga i podnošenjem zahtjeva za pokretanje postupka pred nadležnim sudom (čl. 32. i 37), da su poslovi uprave, pored ostalih, postupanje u prekršajnom postupku (član 65. tačka e), da organi uprave donose pravilnike, naredbe, uputstva i druge opšte akte (član 69. stav 1), da se pravilnikom razrađuju pojedine odredbe zakona ili propisa Vlade (član 70. stav 2), te da postupanje u prekršajnom postupku obuhvata podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i druge radnje u toku prekršajnog postupka (član 77).

Pored navedenih odredaba Zakona o deviznom poslovanju i Zakona o republičkoj upravi koje su, po ocjeni Suda, relevantne za ocjenu zakonitosti osporenih odredbi Pravilnika, Sud je imao u vidu i Zakon o prekršajima Republike Srpske i to kako važeći objavljen u "Službenom glasniku Republike Srpske" br. 63/14 i 110/16, tako i prethodni koji je bio na snazi u vrijeme donošenja osporenog pravilnika, a koji je objavljen u "Službenom glasniku Republike Srpske" br. 34/06, 1/09, 29/10 i 109/11.

Zakonom o prekršajima Republike Srpske koji je bio na snazi u vrijeme donošenja osporenog pravilnika bilo je propisano da je ovlašćeni organ za pokretanje prekršajnog postupka, pored ostalog, nadležni inspekcijski organ (član 2. stav 1. tačka a) alineja 2), da se prekršajni postupak pokreće: izdavanjem prekršajnog naloga ili podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka sudu koji je nadležan prema članu 4. stav 2. ovog zakona (član 31. stav 1), da će ovlašćeni organ izdati prekršajni nalog ukoliko ustanovi da je prekršaj iz njegove nadležnosti utvrđen na jedan od načina koji su taksativno navedeni u tač. a) do d) (član 32. stav 1), da se prekršajni nalog donosi u pisanoj formi i mora sadržavati, između ostalog, naziv ovlašćenog organa koji ga je izdao; ime i svojstvo službenog lica koje ga je izdalo, utvrđena sankcija, uključujući novčanu kaznu i/ili zaštitnu mjeru, te potpis ovlašćenog predstavnika ovlašćenog organa (član 33. stav 1. tač. b, c, n), da će u slučajevima kada nije moguće izdati prekršajni nalog, ovlašćeni organ pokrenuti postupak protiv okrivljenog podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu (član 39), da obrazac za pokretanje prekršajnog postupka propisuje Ministarstvo pravde Republike Srpske i sadrži, između ostalog, sljedeće podatke: naziv podnosioca zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i njegovu adresu, odnosno lično ime lica koje podnosi zahtjev, kao i potpis o pečat podnosioca zahtjeva (član 40. stav 1. tač. a) i h), dok je sada važećim Zakonom o prekršajim Republike Srpske propisano da su, između ostalih, ovlašćeni organi za pokretanje prekršajnog postupka: Ministarstvo unutrašnjih poslova, druga ministarstva i inspekcijski organi, te privredna društva i druga pravna lica koja imaju javna ovlašćenja, a u čiju nadležnost spada neposredno izvršenje ili nadzor nad izvršenjem zakona ili propisa kojima su propisani prekršaji (član 11. stav 2. tač. 2 i 4), da su ovlašćeni podnosioci zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka ovlašćeni organi iz člana 11. ovog zakona (član 121. stav 1), da ovlašćeni organ izdaje prekršajni nalog ako je prekršaj iz njegove nadležnosti utvrđen na način propisan u tačk. 1) do 4) (član 148. stav 1), da se prekršajni nalog izdaje u pisanoj formi i sadrži, pored ostalog, naziv ovlašćenog organa koji ga je izdao; lično ime i svojstvo službenog lica koje ga je izdalo i potpis i pečat službenog lica ovlašćenog organa (član 149. stav 1. tač. 2, 3. i 15), da će, kada nije moguće izdati prekršajni nalog, u skladu sa članom 148. ovog zakona, ovlašćeni podnosilac zahtjeva podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu (član 157. stav 1), da zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sadrži, između ostalih, naziv i sjedište podnosioca, odnosno lično ime podnosioca zahtjeva i njegovu adresu, kao i potpis i pečat podnosioca zahtjeva (član 158. stav 1. tač. 1. i 9). Polazeći od izloženog, a posebno imajući u vidu odredbu člana 46. stav 3. Zakona o deviznom poslovanju, Sud je utvrdio da je direktor Republičkog deviznog inspektorata bio zakonom ovlašćen da podzakonskim aktom, u ovom slučaju pravilnikom, propiše način vršenja kontrole deviznog poslovanja rezidenata i nerezidenata. Ustavni sud je, takođe, utvrdio da je donosilac predmetnog akta bio ovlašćen da, u okviru unutrašnjeg djelokruga rada ovog organa, utvrdi način postupanja ovog organa nakon obavljene devizne kontrole u kojoj su ovlašćena službena lica utvrdila nezakonitosti ili nepravilnosti u vršenju deviznih ili spoljnotrgovinskih poslova. Prilikom ovakve ocjene Sud je imao u vidu da Zakonom o deviznom poslovanju nisu uređena pitanja koja se odnose na ovlašćenja inspektora koji vrše deviznu kontrolu a koja se odnose na postupanje u prekršajnom postupku, već da ovaj zakon upućuje na primjenu Zakona o prekršajima Republike Srpske, kojim je na sistemski način uređen, između ostalog, način pokretanja prekršajnog postupka te organi nadležni za izdavanje prekršajnog naloga odnosno podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka u slučaju kada nisu ispunjeni uslovi za izdavanje prekršajnog naloga za učinjeni prekršaj. Imajući u vidu navedeno Sud je utvrdio da ne postoji zakonska smetnja da Inspektorat osporenim odredbama Pravilnika reguliše pitanja koja se tiču unutrašnjeg rada ovog organa u vezi sa načinom izrade prekršajnog naloga odnosno zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, u cilju efikasnog funkcionisanja ovog organa u vezi sa obavljanjem poslova koji se odnose na pokretanje prekršajnog postupka izdavanjem prekršajnog naloga ili podnošenjem zahtjeva za pokretanje postupka pred nadležnim sudom.

U pogledu navoda davaoca inicijative da su osporene odredbe Pravilnika nezakonite iz razloga što su na taj način inspektorima ovog inspektorata koji vrše deviznu kontrolu rezidenata i nerezidenata uskraćena ovlašćenja koja se odnose na pravo izdavanja (potpisivanja) prekršajnog naloga, te pravo i dužnost podnošenja (potpisivanja) zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka Sud je ocijenio da su izneseni navodi neosnovani, s obzirom na to da je, i to prije svega Zakonom o republičkoj upravi, kojim je određen djelokrug rada ove uprave koja je u sastavu Ministarstva finansija, propisano da ova uprava obavlja poslove koji se odnose na pokretanje prekršajnog postupka izdavanjem prekršajnog naloga i podnošenjem zahtjeva za pokretanje postupka pred nadležnim sudom, ali i Zakonom o prekršajima Republike Srpske, kojim su propisani organi nadležni za izdavanje prekršajnog naloga odnosno podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, čija sadržina je propisana Zakonom.

Dakle, imajući u vidu da je Zakonom o republičkoj upravi određeno da ova uprava obavlja poslove koji se odnose na pokretanje prekršajnog postupka izdavanjem prekršajnog naloga ili podnošenjem zahtjeva, te da je Zakon o prekršajima Republike Srpske propisao strogu pisanu formu sa svim elementima odnosno podacima koje mora da sadrži prekršajni nalog odnosno zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka (organ koji izdaje prekršajni nalog i ko ga potpisuje, odnosno koji organ podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i ko potpisuje taj zahtjev), Sud je ocijenio da su osporene odredbe Pravilnika donijete u funkciji izvršavanja navedenih zakona, te da osporeno propisivanje nije u nesaglasnosti sa navedenim zakonima, a sami tim nije u nesaglasnosti ni sa članom 108. stav 2. Ustava.

Kako je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.

Na osnovu izloženog odlučeno je kao u dispozitivu ovog rješenja.

Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-111/16 29.novembra 2017. g.

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti članova 8… | Sudska praksa | Aktio