Ustavni sud Republike Srpske
Odbija se prijedlog za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti člana 45. Pravilnika o radu broj: 11-022-89/17 („Službeni glasnik Grada Trebinja“ broj 7/17).
Odluka donesena 28. 11. 2018.
Predmeti (1)
U-105/17
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Odluka
28. 11. 2018.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske i člana 60. stav 1. tačka d) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 28. novembra 2018. godine, donioje
ODLUKU
Odbija se prijedlog za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti člana 45. Pravilnika o radu broj: 11-022-89/17 („Službeni glasnik Grada Trebinja“ broj 7/17).
Obrazloženje
Sindikalna organizacija „Gradska uprava Grada Trebinja“ podnijela je Ustavnom sudu Republike Srpske prijedlog za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 45. Pravilnika o radu broj: 11-022-89/17 („Službeni glasnik Grada Trebinja“ broj 7/17), koji je, 6. jula 2017. godine, donio gradonačelnik Grada Trebinja. Predlagač smatra da je propisivanje iz člana 45. osporenog akta suprotno članu 39. stav 5. Ustava i članu 13. Zakona o službenicima i namještenicima u organima jedinica lokalne samouprave prema kojima se pravo na zaradu, odnosno platu ostvaruje saglasano Zakonu i kolektivnom ugovoru. Navodi se, takođe, da kolektivni ugovor za zaposlene u Gradskoj upravi Grada Trebinja nije zaključen, kao i da plate zaposlenih ne mogu biti određene Pravilnikom o radu.
U odgovoru koji je Sudu dostavio gradonačelnik Grada Trebinja se navodi da je osporeni pravilnik donesen saglasno člana 3. Zakona o radu prema kome je poslodavac u obavezi da uredi prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, imajući u vidu da nije postignuta saglasnost za zaključivanje kolektivnog ugovora u roku od 60 dana od početka pregovora između Sindikalne organizacija Gradske uprave i poslodavca. Takođe, donosilac osporenog pravilnika ističe da je, u skladu sa članom 253. Zakona o radu, jednostrano otkazao raniji Kolektivani ugovor i to nakon što u postupku pregovaranja nije moglo doći do sporazuma sa Sindikalnom organizacijom, a usljed finansijske preopterećenosti gradskog budžeta. U odgovoru se ističe da su osporenim pravilnikom propisani koeficijenti za obračun plata u identičnim vrijednostima kao u Posebnom kolektivnom ugovoru za zaposlene u oblasti lokalne samouprave u Republici Srpskoj („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 20/17). Navodi se da je prilikom donošenja ovog pravilnika mišljenje Sindikalne organizacije uzeto u obzir. U kontekstu izloženog, donosilac osporenog akta smatra da propisivanjem iz osporenog pravilnika nisu prekršene odredbe Ustava i Zakona o radu, te da su tvrdnje predlagača neosnovane.
Pravilnik o radu broj: 11-022-89/17 („Službeni glasnik Grada Trebinja“ broj 7/17), donio je, 6. jula 2017. godine, gradonačenik Grada Trebinja na osnovu člana 3. Zakona o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/16), Zakona o službenicima i namještenicima u organima jedinica lokalne samouprave („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 97/16), člana 59. Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 97/16), odredaba Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u oblasti lokalne samouprave Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 20/17), člana 58. i člana 73. Statuta Grada Trebinja („Službeni glasnik Grada Trebinja“ br. 2/13, 5/14, 6/15, 3/16 i 6/17), a nakon zatraženog, dostavljenog i razmotrenog mišljenja Sindikalne organizacije Gradske uprave Grada Trebinja.
Osporeni član 45. ovog pravilnika propisuje: da se koeficijenti za obračun plata zaposlenih utvrđuju u rasponima i razvrstavaju u platne grupe u zavisnosti od potrebnog stručnog znanja, složenosti poslova, samostalnosti u radu i stepenu odgovornosti. (stav 1), da se poslovi se razvrstavaju u platne grupe sa sljedećim koeficijentima za obračun plate: prva platna grupa – poslovi na kojima se zahtijeva stručnost nekvalifikovanog radnika .... 4,00, druga platna grupa – poslovi na kojima se zahtijeva stručnost koja se stiče srednjim obrazovanjem u trajanju od tri godine ... 4,30 – 5,00, treća platna grupa – poslovi na kojima se zahtijeva stručnost koja se stiče srednjim obrazovanjem u trajanju od četiri godine ... 5,10 – 6,50, četvrta platna grupa – poslovi na kojima se zahtijeva stručnost koja se stiče specijalizacijom na osnovu stručnosti srednjeg obrazovanja.... 6,60 – 7,50, peta platna grupa – poslovi na kojima se zahtijeva stručnost koja se stiče višim obrazovanjem ili visokim obrazovanjem sa ostvarenih 180 ECTS bodova, ili ekvivalent ... 7,60 – 8,50, šesta platna grupa – poslovi na izvršilačkim radnim mjestima na kojima se zahtijeva stručnost koja se stiče visokim obrazovanjem u trajanju od četiri godine ili visokim obrazovanjem sa ostvarenih 240 ECTS bodova, ili ekvivalent ... 8,60 – 13,00 i sedma platna grupa – poslovi na rukovodećim radnim mjestima na kojima se zahtijeva stručnost koja se stiče visokim obrazovanjem u trajanju od četiri godine ili visokim obrazovanjem sa ostvarenih 240 ECTS bodova, ili ekvivalent ... 13,10 – 19,00 (stav 2. tač. 1-7), da se za obračun plate zaposlenih u kabinetu gradonačelnika koji nemaju status službenika ili namještenika primjenjuje koeficijent sedme platne grupe, ukoliko imaju stručnost koja se stiče visokim obrazovanjem u trajanju od četiri godine ili visokim obrazovanjem sa ostvarenih 240 ECTS bodova, ili ekvivalent (stav 3), da ukoliko zaposleni iz stava 3. ovog člana nemaju stručnost sedme platne grupe, za obračun plate se primjenjuje koeficijent platne grupe u zavisnosti od zahtijevanog stepena stručne spreme (stav 4), da se osnovna plata zaposlenih može uvećati po osnovu: vršenja visokosloženih, najsloženijih i izuzetno značajnih poslova maksimalno do 15%, posebnih rezultata rada maksimalno do 15% (stav 5. tač. 1. i 2), da ako radnik koji je raspoređen na radno mjesto ne ispunjava uslove u pogledu stručne spreme propisane za radno mjesto, ili nema položen stručni ispit ili drugi odgovarajući ispit, određuje mu se koeficijent tog radnog mjesta umanjen za 20% (stav 6). Sud je imao u vidu da je Ustavom utvrđeno: da svako po osnovu rada ima pravo na zaradu, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom (član 39. stav 5), da je zajemčena sloboda sindikalnog organizovanja i djelovanja (član 41), da Republika, između ostalog, uređuje i obezbjeđuje radne odnose i zapošljavanje (tačka 12. Amandmana XXXII na Ustav kojim je zamjenjen član 68. Ustava), da Opština preko svojih organa u skladu sa zakonom: izvršava zakone, druge propise i opšte akte Republike čije izvršavanje je povereno opštini, obezbeđuje izvršavanje propisa i opštih akata opštine (član 102. stav 1. tačka 6), kao i da zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom, dok propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom (član 108).
U postupku ocjene ustavnosti i zakonitosti osporenog pravilnika Sud je uzeo u obzir da je Zakonom o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 97/16) uređen sistem lokalne samouprave, a u okviru toga i akti organa jedinice lokalne samouprave (član 1). Prema članu 54. stav 3. gradonačelnik, odnosno načelnik opštine, rukovodi gradskom, odnosno opštinskom upravom i odgovoran je za njen rad, a u skladu sa članom 59. stav 1. tačka 21. ovog zakona obavlja druge poslove utvrđene zakonom i statutom. Takođe, Sud je uzeo u obzir da je članom 82. stav 3. Zakona propisano da gradonačelnik, odnosno načelnik opštine donosi odluke, pravilnike, naredbe, uputstva, rješenja, zaključke, planove i programe.
Sud je, isto tako, uzeo u obzir da je Zakonom o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 97/16) propisano: da je službenik zaposleno lice koje profesionalno obavlja poslove u gradskoj, odnosno opštinskoj upravi jedinice lokalne samouprave i stručnoj službi skupštine jedinice lokalne samouprave iz samostalnih nadležnosti i prenesenih poslova republičke uprave na jedinice lokalne samouprave, a naročito: normativno-pravne poslove, izvršava zakone i druge propise, vodi upravni postupak, obavlja poslove interne revizije, vrši inspekcijski i komunalno-inspekcijski nadzor, obavlja računovodstveno-finansijske poslove, administrativne poslove i druge stručne poslove iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave (član 5. stav 1), da prava iz radnog odnosa uređena ovim zakonom službenik i namještenik ostvaruje kod poslodavca, kao i da je poslodavac službenika i namještenika u smislu stava 1. ovog člana jedinica lokalne samouprave, dok prava i dužnosti u ime poslodavca vrši gradonačelnik, odnosno načelnik opštine (član 6), da se na prava i dužnosti službenika koje nisu uređene ovim ili posebnim zakonom ili drugim propisom primjenjuju Zakon o radu, Opšti kolektivni ugovor i Posebni kolektivni ugovor za zaposlene u oblasti lokalne samouprave Republike Srpske (član 7. stav 1), da službenik ima pravo na platu koja odgovara njegovom radnom mjestu, složenosti poslova koje obavlja, vremenu provedenom na radu i rezultatima rada, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom (član 13).
Takođe, Sud je imao u vidu da je Zakonom o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 1/16 i 66/18) propisano: da se ovim zakonom uređuju radni odnosi, prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa i drugi odnosi po osnovu rada u Republici Srpskoj, ako posebnim zakonima nije drugačije određeno, te da se prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa uređuju i kolektivnim ugovorom, a pravilnikom o radu i ugovorom o radu, samo kada je to ovim zakonom određeno (član 1. st. 1. i 4), da se odredbe ovog zakona primjenjuju i na zaposlene u republičkim organima, organima lokalne samouprave i javnim službama ako posebnim zakonom nije drugačije određeno (član 2. stav 2), da se kolektivnim ugovorom zaključenim između sindikata i poslodavca, u skladu sa zakonom, uređuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, način i postupak njihovog ostvarivanja i međusobni odnosi učesnika kolektivnog ugovora, dok se Pravilnikom o radu, u skladu sa zakonom, uređuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa ako učesnici kolektivnog ugovora ne postignu saglasnost za zaključivanje kolektivnog ugovora u roku od 60 dana od dana počinjanja pregovora, kao i da je prije utvrđivanja konačnog teksta pravilnika o radu, poslodavac dužan da o pravilnku zatraži mišljenje sindikata ili savjeta radnika, ako su organizovani, i mišljenje razmotri (član 3. st. 1. i 2. tačka 3. i stav 5), da je sindikat, u smislu ovog zakona, samostalna, demokratska i nezavisna organizacija radnika u koju se oni dobrovoljno udružuju radi zastupanja, predstavljanja, unapređivanja i zaštite svojih profesionalnih, radnih, ekonomskih, socijalnih, kulturnih i drugih pojedinačnih i kolektivnih prava i interesa (član 6. stav 1), da se pravilnikom o radu, u smislu ovog zakona, smatra pravilnik o radu koji je donio poslodavac, u skladu sa članom 3. ovog zakona (član 7. stav 3), da kolektivni ugovor i pravilnik o radu (u daljem tekstu: opšti akti) i ugovor o radu ne mogu da sadrže odredbe kojima se radniku daju manja prava ili utvrđuju nepovoljniji uslovi rada od prava i uslova koji su utvrđeni zakonom (član 9. stav 1), da radnik ima pravo na: platu, naknadu plate i druga primanja u skladu sa zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu (član 12. stav 1. tačka 1), da radnik ostvaruje pravo na platu u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu (član 120. stav 1), da se osnovna plata određuje na osnovu uslova potrebnih za rad na poslovima za koje je radnik zaključio ugovor o radu utvrđenih opštim aktom i vremena provedenog na radu, dok su elementi za određivanje plate iz stava 1. ovog člana koeficijenti složenosti posla i cijena rada, ukoliko zakonom i kolektivnim ugovorom nije drukčije uređeno (član 123. st. 1. i 2), da se kolektivni ugovor zaključuje kao opšti, posebni i kolektivni ugovor kod poslodavca (član 239. stav 1), da kolektivni ugovor kod poslodavca zaključuju poslodavac i reprezentativni sindikati kod poslodavca (član 240. stav 4), da se kolektivni ugovori zaključuju na period od tri godine, a po isteku roka iz stava 1. ovog člana kolektivni ugovori prestaju da važe, ako se učesnice kolektivnog ugovora drugačije ne dogovore najkasnije 60 dana prije isteka važenja kolektivnog ugovora (član 252), da važenje kolektivnog ugovora iz člana 252. člana ovog zakona može prestati sporazumom svih učesnika ili otkazom na način utvrđen tim ugovorom, te da se, u slučaju otkaza, kolektivni ugovor primjenjuje najduže 60 dana od dana podnošenja otkaza s tim što su učesnici dužni da postupak pregovaranja započnu najkasnije u roku od 15 dana od dana otkazivanja kolektivnog ugovora (član 253). Sud je na osnovu dokumentacije kao i navoda iz odgovora donosioca akta utvrdio da je Grad Trebinje, koji zastupa gradonačelnik, donio, 28. aprila 2017. godine, Odluku o otkazivanju Kolektivnog ugovora za zaposlene u Gradskoj upravi Grada Trebinja broj: 11-12-1/16 od 17. avgusta 2016. godine („Službeni glasnik Grada Trebinja“ broj 8/16), te da je ova odluka objavljena u „Službenom glasniku Grada Trebinja“ broj 5/17). Gradska uprava Grada Trebinja uputila je prijedlog novog kolektivnog ugovora Sindikalnoj organizaciji „Gradska uprava Grada Trebinja“, te da su 7. marta 2017. i 24. aprila 2017. godine održani pregovori između ovih subjekata na kojima je razmatrano zaključenje novog kolektivnog ugovora, međutim, zbog odsustva saglasnosti pregovarača kolektivni ugovor nije zaključen.
Imajući u vidu da je Opština, u konkretnom slučaju Grad, obavezan da, između ostalog, izvršava zakone, druge propise i opšte akte Republike (član 102. stav 1. tačka 6. Ustava), Sud je utvrdio da je gradonačelnik, donoseći osporeni pravilnik, postupao u okviru ovlašćenja da vrši prava i dužnosti u ime poslodavca tj. jedinice lokalne samouprave (član 6. st. 2. i 3. Zakona o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave).
Budući da predlagač osporava Pravilnik o radu u pogledu prava službenika iz člana 13. Zakona o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave, Sud je imao u vidu da se, u skladu sa članom 7. stav 1. ovog zakona, na prava i dužnosti službenika koje nisu uređene tim ili posebnim zakonom ili drugim propisom primjenjuju odredbe Zakona o radu, ali i da se, u skladu sa članom 2. stav 2. Zakona o radu, odredbe istog primjenjuju i na zaposlene u organima lokalne samouprave, zbog čega je ocijenio da su se konkretnom slučaju stekli neophodni uslovi za primjenu člana 3. stav 2. tačka 3. Zakona o radu.
S obzirom na to da Ustav garantuje da svako po osnovu rada ima pravo na zaradu, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom (član 39. stav 5. Ustava), a da je Zakonom o radu i Zakonom o službenicima i namještenicima u organima jedinice lokalne samouprave, između ostalog, uređen način na koji se ostvaruju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, podrazumijevajući ovdje i pravo na zaradu, te budući da ni po proteku roka od 60 dana pregovarači nisu zaključili kolektivni ugovor, tj. opšti akt u smislu Zakona o radu, gradonačelnik je, u ime poslodavca, tj. jedinice lokalne samouprave, bio u obavezi da saglasno članu 1. stav 4. i članu 3. stav 2. tačka 3. Zakona o radu, uredi obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa za ovu kategoriju zaposlenih. Imajući u vidu navedeno, donosilac osporenog pravilnika je, prema ocjeni Suda, uređujući članom 45. plate službenika postupio u granicama svojih zakonskih ovlašćenja. Pri tome Sud ukazuje na zakonsku obavezu gradonačelnika, koji vrši prava i obaveze u ime jedinice lokalne samouprave, tj. poslodavca, i sindikata da pregovaraju i zaključe kolektivni ugovor u smislu navedenih odredaba Zakona o radu.
Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ove odluke.
Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.
Broj: U-105/17 28. novembra 2018. godine
PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Mr Džerard Selman, s.r.