Ustavni sud Republike Srpske
Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 3. stav 1. Uredbe o boračkom dodatku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 52/13, 53/14 i 6/19).
Predmeti (1)
U-109/19
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Rješenje
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 61. tačka. g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 23. deecembra 2020. godine, donioje
RJEŠENjE
Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 3. stav 1. Uredbe o boračkom dodatku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 52/13, 53/14 i 6/19).
Obrazloženje
Momir Paprica iz Foče dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 3. stav 1. Uredbe o boračkom dodatku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 52/13, 53/14 i 6/19) u odnosu na odredbe člana 5. stav 1. alineja 4. i člana 10. Ustava Republike Srpske, te člana 31. st. 1. i 2. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 134/11, 9/12 i 40/12). Davalac inicijative navodi da je ostvario pravo na invalidsku penziju zbog bolesti koju je zadobio u ratu, ali da zbog primjene osporene odredbe Uredbe ne može da ostvari pravo na mjesečni borački dodatak iako ima utvrđen status borca prve kategorije i navršenih 60 godina života. Imajući u vidu da se osporenim propisivanjem na drugačiji način u odnosu na Zakon o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske reguliše pitanje koje se odnosi na borački dodatak, davalac inicijative predlaže da Sud utvrdi da osporena odredba Uredbe nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom. Vlada Republike Srpske je dostavila odgovor u kome navodi da je odredbom člana 31. st. 1. i 2. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske dato ovlašćenje Vladi da uredbom, kao podzakonskim aktom, preciznije uredi uslove za ostvarivanje prava na borački dodatak. Pored toga, u odgovoru se navodi da je osporena odredba Uredbe, kojom je propisan uslov koji ograničava ostvarivanje prava na borački dodatak borcima - korisnicima prava na invalidsku penziju kod kojih je uzrok invalidnosti povreda zadobijena za vrijeme vršenja vojne dužnosti u okolnostima oružanih sukoba, odnosno bolest koja se uzročno-posljedično odnosi na te sukobe, kompatibilna sa odredbama propisa iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja kojim je napravljen izuzetak kada su u pitanju korisnici invalidskih penzija kod kojih je uzrok invalidnosti u vezi sa vršenjem vojne dužnosti, odnosno vojni invaliditet, jer je toj grupaciji boraca-korisnika invalidskih penzija, u skladu sa ranijim propisima iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja, penzija određivana od garantovanog penzijskog osnova. S tim u vezi, u odgovoru se ukazuje na odredbu člana 172. stav 5. tačka a) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 134/11, 82/13 u 103/15) i zaključuje da osporena odredba Uredbe ne ugrožava prava po osnovu statusa borca, budući da kategorija korisnika invalidskih penzija koja je definisana osporenom odredbom Uredbe, ostvaruje pravo na invalidsku penziju koja je po osnovu statusa borca određena od garantovanog penzijskog osnova, što znači u većem iznosu u odnosu na lica-korisnike invalidske penzije koji nemaju status borca. Dakle, kako se navodi u odgovoru, novčani iznos invalidske penzije koji je utvrđen od garantovanog penzijskog osnova za navedenu kategoriju, a ne od ličnog penzijskog osnova osiguranika, predstavlja primanje po osnovu statusa borca zbog čega je osporenim članom Uredbe i predviđeno ograničenje u pogledu korišćenja boračkog dodatka jer bi, u suprotnom, značilo da se po istom osnovu (statusu borca), novčano primanje ostvaruje i uvećanjem iznosa invalidske penzije i boračkim dodatkom. Donosilac akta, takođe, navodi, da se osporeno propisivanje ne može smatrati diskriminatorskim jer obezbjeđuje jednak položaj svih boraca-korisnika prava na invalidsku penziju koji su pravo na invalidsku penziju ostvarili pod istim uslovima i u većem iznosu u odnosu na lica koja nemaju status borca, zbog čega im je osporenom odredbom i onemogućeno ostvarivanje prava na borački dodatak. Imajući u vidu da se osporenom odredbom Uredbe sprečava da se po osnovu istog svojstva, pripadnika oružanih snaga (boraca), ostvaruju novčana primanja prema propisima iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja i prema propisima iz oblasti boračko-invalidske zaštite, odnosno dvostruko korišćenje prava po istom osnovu (status borca), donosilac akta predlaže da se inicijativa ne prihvati. Uredbu o boračkom dodatku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 52/13, 53/14 i 6/19) donijela je Vlada Republike Srpske na osnovu člana 31. stav 4. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 134/11, 9/12 i 40/12) i člana 43. stav 2. Zakona o Vladi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 118/08), po prethodno pribavljenoj saglasnosti Boračke organizacije Republike Srpske. Ovom uredbom uređuju se uslovi i postupak za ostvarivanje prava na borački dodatak (član 1). Osporenom odredbom člana 3. stav 1. Uredbe propisano je da pravo na borački dodatak po ovoj uredbi ne može ostvariti borac – korisnik prava na invalidsku penziju kod kojeg je uzrok invalidnosti povreda zadobijena za vrijeme vršenja vojne dužnosti u okolnostima oružanih sukoba, odnosno bolest koja se uzročno-posljedično odnosi na te sukobe. Prilikom razmatranja navoda iz inicijatve Sud je, prije svega, imao u vidu da je odredbama Ustava Republike Srpske u odnosu na koje je osporena ustavnost člana 3. stav 1. Uredbe o boračkom dodatku utvrđeno da se ustavno uređenje Republike temelji na vladavini prava (član 5. stav 1. alineja 4), te da su građani Republike ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki su pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo (član 10).
Ustav u drugim odredbama koje su, po ocjeni Suda, od značaja za ocjenu ustavnosti osporene odredbe Uredbe utvrđuje: da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, boračku i invalidsku zaštitu (tačka 12. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava), da Vlada obezbjeđuje provođenje i izvršava zakone, druge propise i opšte akte, donosi uredbe, odluke i druga akta za izvršavanje zakona (član 90. tač. 3. i 4), te da zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom, odnosno da propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom (član 108).
Pored navedenih odredaba Ustava, Sud je imao u vidu da je odredbama Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 134/11, 9/12 i 40/12) na koje ukazuje davalac inicijative, ali i odredbama koje su, po ocjeni Suda, od značaja za ocjenu zakonitosti osporene odredbe Uredbe, propisano: članom 1. da se zakonom uređuju uslovi, način i postupak za utvrđivanje statusa i prava boraca, vojnih invalida i članova porodica poginulih boraca i umrlih vojnih invalida i članova porodica lica stradalih u vršenju vojne službe ili u vršenju aktivnosti u vezi sa tom službom, način obezbjeđivanja novčanih sredstava, te druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava propisanih ovim zakonom (član 1); članom 2. da je borac, u smislu ovog zakona, lice koje je učestvovalo u oružanim akcijama, odnosno oružanoj borbi na teritoriji bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (u daljem tekstu: SFRJ) u sastavu oružanih snaga i snaga državne bezbjednosti SFRJ i vojnih formacija pod komandom tih snaga, u periodu od 17. avgusta 1990. do 18. maja 1992. godine, za odbranu SFRJ, odnosno Republike Srpske , te u ratu u bivšoj SFRJ, odnosno Bosni i Hercegovini u periodu od 19. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine, kao pripadnik oružanih snaga Republike Srpske, vršilo vojne i druge dužnosti za odbranu Republike Srpske (stav 1. tač. a) i b), lice koje je kao dobrovoljac poslije 18. maja 1992. godine bilo pripadnik oružanih snaga Republike Srpske i kao takvo vršilo vojne i druge dužnosti za odbranu Republike Srpske (stav 2), lice koje je vršilo vojne i druge dužnosti u vezi sa učestvovanjem u oružanoj akciji preduzetoj za vrijeme mira za odbranu Republike Srpske (stav 3), kao i lice koje je učestvovalo u antifašističkoj i oslobodilačkoj borbi tokom 20. vijeka kao pripadnik Srpske, Crnogorske ili Jugoslovenske vojske ili kao borac Narodnooslobodilačkog rata (stav 4); članom 4. da je vojni invalid lice koje je kao pripadnik oružanih snaga SFRJ i oružanih snaga Republike Srpske u vršenju vojnih i drugih dužnosti u ratu (ratni vojni invalid) ili miru (mirnodopski vojni invalid), bez svoje krivice zadobilo ranu, povredu, ozljedu ili bolest zbog koje je nastupilo oštećenje njegovog organizma (stav 1); članom 16. da su mjesečna primanja po ovom zakonu: borački dodatak, lična invalidnina, dodatak za njegu i pomoć, ortopedski dodatak, dopunsko materijalno obezbjeđenje, porodična invalidnina, povećana porodična invalidnina kao stečeno pravo, uvećana porodična invalidnina i posebno mjesečno primanje (stav 1), a godišnja borački dodatak i naknada za odlikovanje (stav 2); članom 30. da je borački dodatak jedno od prava boraca (tačka a) ; članom 31. da je borački dodatak mjesečno, odnosno godišnje novčano primanje koje borci iz člana 2. st. 1. i 2. ovog zakona mogu da ostvare po osnovu angažovanja u ratu u zoni borbenih dejstava (stav 1), da pravo na borački dodatak kao mjesečno novčano primanje mogu da ostvare borci s obzirom na starosnu dob (stav 2), da borci koji ne mogu ostvariti pravo na borački dodatak iz stava 2. ovog člana ostvaruju pravo na borački dodatak kao godišnje novčano primanje, u skladu sa propisanim uslovima (stav 3), te da će Vlada donijeti uredbu kojom se uređuju uslovi i postupak za ostvarivanje prava na borački dodatak, uz prethodno pribavljenu saglasnost Boračke organizacije (stav 4) i članom 39. da su prava vojnih invalida: lična invalidnina (tačka a), dodatak za njegu i pomoć (tačka b), ortopedski dodatak (tačka v), dopunsko materijalno obezbjeđenje (tačka g), zdravstvena zaštita i druga prava u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite (tačka d), ortopedska i druga pomagala (tačka đ), banjsko i klimatsko liječenje (tačka e), prednost u zapošljavanju (tačka ž), prednost u stambenom zbrinjavanju (tačka z), poreske i carinske olakšice (tačka i), otklanjanje arhitektonskih barijera (tačka j), obezbjeđivanje prostora za parkiranje (tačka k), prednost u korišćenju usluga republičkih organa, javnih ustanova i ostalih pravnih subjekata prilikom rješavanja svojih prava i interesa (tačka l) i prednost pri upisu djece u obrazovne ustanove, dodjeljivanju stipendije za školovanje i smještaja u studentske domove (tačka lj). Uz to, Sud je imao u vidu Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 134/11,82/13 i 103/15) kojim je, između ostalog, propisano: da Republika iz budžeta obezbjeđuje Fondu sredstva za pokriće obaveza nastalih po osnovu prava ostvarenih pod povoljnijim uslovima, po osnovu većeg obima prava određenih kategorija osiguranika u odnosu na obim prava ostalih osiguranika, kao i po osnovu posebnog staža (u daljem tekstu: sredstva po osnovu obaveza Republike) (član 157), da se sredstva po osnovu obaveza Republike obezbjeđuju, pored ostalog, i za invalidsku penziju – u kompletnom iznosu ako je uzrok invalidnosti povreda zadobijena za vrijeme vršenja vojne dužnosti u okolnostima oružanih sukoba ili bolest koja je uzročno-posljedično vezana za te okolnosti, trajno (član 158. stav 1. tačka e) i da se izuzetno od stava 4. člana 172. neće ponovo određivati penzija korisniku penzije kod koga je uzrok invalidnosti povreda zadobijena za vrijeme vršenja vojne dužnosti u okolnostima oružanih sukoba, kao i bolest tog lica koja je uzročno-posljedično vezana za te okolnosti (član 172. stav 5. tačka a). Sud je, takođe, imao u vidu i Zakon o Vladi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 118/08), kojim je, između ostalog, propisano da izvršnu vlast u Republici Srpskoj, u skladu sa Ustavom, vrši Vlada Republike Srpske (član 1), da u vršenju vlasti iz člana 1. ovog zakona, Vlada sprovodi politiku, izvršava zakone i druge propise Narodne skupštine i odgovorna je za stanje u Republici u svim oblastima iz svoje nadležnosti (član 2. stav 1), da u pitanjima iz svoje nadležnosti Vlada donosi: uredbe, odluke, smjernice, instrukcije, rješenja, zaključke i druga akta, u skladu sa zakonom, te da se uredbom bliže uređuju odnosi od značaja za izvršavanje zakona, utvrđuju načela unutrašnje organizacije ministarstava i drugih republičkih organa uprave i formiraju stručne službe Vlade (član 43. st. 1. i 2).
Na osnovu izloženog Sud je ocijenio da osporena odredba člana 3. stav 1. Uredbe o boračkom dodatku nije u nesaglasnosti sa odredbama Ustava i Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, na koje ukazuje davalac inicijative. Prilikom ovakve ocjene Sud je imao u vidu da je Vlada bila ovlašćena da, sa ciljem provođenja relevantih odredaba Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, donese uredbu kojom se uređuju uslovi i postupak za ostvarivanje prava na borački dodatak. Pored toga, Sud je imao u vidu i to da se ovim zakonom, između ostalog, uređuju uslovi, način i postupak za utvrđivanje statusa boraca, vojnih invalida i članova porodica poginulih boraca i umrlih vojnih invalida i članova porodica lica stradalih u vršenju vojne službe ili u vršenju aktivnosti u vezi sa tom službom, i to na način da je definisano ko se smatra borcem, a ko vojnim invalidom, zatim da su decidirano određena njihova prava, te da je borački dodatak mjesečno odnosno godišnje novčano primanje koje borci iz člana 2. st. 1. i 2. ovog zakona mogu da ostvare po osnovu angažovanja u ratu u zoni borbenih dejstava. Imajući u vidu navedeno, po ocjeni Suda, osporenim propisivanjem iz člana 3. stav 1. Uredbe, kojom je isključena mogućnost ostvarivanja prava na borački dodatak licu kome je invalidska penzija priznata po osnovu tjelesnog oštećenja po kome je priznat vojni invaliditet, Vlada nije izašla iz okvira ovlašćenja koja su joj data odredbom člana 31. stav 4. Zakona, odnosno da je osporeno propisivanje, kao norma sprovedbenog podzakonskog akta, u funkciji izvršavanja odredaba više zakona (Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju), koji komplemetarno uređuju pitanja koja se tiču ostvarivanja prava korisnika invalidske penzije kod kojeg je uzrok invalidnosti povoreda zadobijena za vrijeme vršenja vojne dužnosti u okolnostima oružanih sukoba, odnosno bolest koja se uzročno-posljedično odnosi na te sukobe. Navodi davaoca inicijative da osporeno propisivanje dovodi u pitanje načelo vladavine prava iz člana 5. stav 4. Ustava, te princip ravnopravnosti građana iz člana 10. Ustava nisu, takođe, osnovani iz razloga što Vlada prilikom donošenja osporene odredbe Uredbe nije izašla izvan okvira svojih zakonskih ovlašćenja, odnosno osporenim propisivanjem nije mijenjala zakonska rješenja u ovoj oblasti, već ih je samo bliže razradila radi adekvatne primjene u praksi, pri čemu se ta odredba Uredbe jednako odnosi na sva lica koja se nalaze u istoj pravnoj situaciji propisanoj osporenom odredbom i ne stvara nejednakost građana s obzirom na njihova lična svojstva.
S obzirom na to da u konkretnom slučaju nije došlo do povrede navedenih odredaba Ustava, te da je osporena odredba člana 3. stav 1. Uredbe u saglasnosti sa navedenim odredbama Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, Sud navedenu inicijativu nije prihvatio.
Cijeneći da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i da prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.
Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović i prof. dr Marko Rajčević.
Broj: U-109/19 23. decembra 2020. godine
PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Mr Džerard Selman, s.r.
IRENA MOJOVIĆ
sudija Ustavnog suda Republike Srpske
IZDVOJENO MIŠLJENJE
na Rješenje Ustavnog suda broj: U-109/19 Saglasno odredbama člana 14. stav 2. Zakona o Ustavnom sudu ( („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 104/11 i 92/12) i člana 31. stav 5. i 6. Poslovnika Ustavnog suda (Službeni glasnik Republike Srpske broj 114/12, 29/13 i 90/14), nakon glasanja protiv Rješenja Ustavnog suda broj: U- 109/19, donijetog na redovnoj sjednici Suda održanoj dana 23.decembra 2020. godine, izdvajam svoje mišljenje, kako sljedi:
Nisam saglasna sa Rješenjem kojim Sud nije prihvatio inicijativu za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 3. stav 1. Uredbe o boračkom dodatku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 52/13, 53/14 i 6/19) (u daljnjem tekstu: Uredba). Mišljenja sam da su se u ovom predmetu stekli uslovi za donošenje odluke kojom je Ustavni sud trebao utvrditi da osporena odredba Uredbe, nije u saglasnosti sa Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 134/11, 9/12 i 40/12) i Ustavom Republike Srpske. Razlozi su sljedeći:
Osporenom odredbom člana 3. stav 1. Uredbe propisano je da pravo na borački dodatak po ovoj uredbi ne može ostvariti borac - korisnik prava na invalidsku penziju kod kojeg je uzrok invalidnosti povreda zadobijena za vrijeme vršenja vojne dužnosti u okolnostima oružanih sukoba, odnosno bolest koja se uzročno-posljedično odnosi na te sukobe.
Vlada Republike Srpske pri donošenju Uredbe pozvala se na član 31. stav 4. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 134/11, 9/12 i 40/12) i član 43. stav 2. Zakona o Vladi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 118/08).
Prema članu 31. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske borački dodatak je mjesečno, odnosno godišnje novčano primanje koje borci iz člana 2. st. 1. i 2. ovog zakona mogu da ostvare po osnovu angažovanja u ratu u zoni borbenih dejstava (stav 1), te je propisano da će Vlada donijeti uredbu kojom se uređuju uslovi i postupak za ostvarivanje prava na borački dodatak, uz prethodno pribavljenu saglasnost Boračke organizacije (stav 4).
Treba imati u vidu da se Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, između ostalog, uređuju uslovi, način i postupak za utvrđivanje statusa boraca, vojnih invalida i članova porodica poginulih boraca i umrlih vojnih invalida i članova porodica lica stradalih u vršenju vojne službe ili u vršenju aktivnosti u vezi sa tom službom, način obezbjeđivanja novčanih sredstava, te druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava propisanih ovim zakonom.
Odredbama članova 158. i 172. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju propisano je pravo na invalidsku penziju ako je uzrok invalidnosti povreda zadobijena za vrijeme vršenja vojne dužnosti u okolnostima oružanih sukoba ili bolest koja je uzročno-posljedično vezana za te okolnosti.
Osporeni član Uredbe nije u funkciji izvršavanja više zakona (Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju). Takođe, odredbe dva navedena zakona utvrđuju prava iz različitih osnova, pa se ne može govoriti o komplementarnosti. Podzakonskim aktom ova dva prava se ne mogu dovoditi u vezu na način da se ostvarivanje jednog prava – prava na borački dodatak, uskraćuje ukoliko je realizovano pravo na invalidsku penziju kad je uzrok invalidnosti povreda zadobijena za vrijeme vršenja vojne dužnosti u okolnostima oružanih sukoba, odnosno bolest koja se uzročno-posljedično odnosi na te sukobe.
Osporenim propisivanjem iz člana 3. stav 1. Uredbe, kojim je isključena mogućnost ostvarivanja prava na borački dodatak borcu - invalidu koji je ostvario pravo iz penzijsko-invalidskog osiguranja, Vlada je izašla izvan okvira svojih ovlašćenja iz člana 31. stav 4. Zakona. Navedena ograničenja i uslovljavanje prilikom ostvarivanja prava na borački dodatak Zakon ne predviđa ( što, ne bi ni bilo saglasno Ustavu), pa je narušeno načelo zakonitosti iz člana 108. Ustava Republike Srpske, a time i načelo vladavine prava iz člana 5. stav 1. tačka 4. Ustava, kao jedno od načela na kojima se temelji ustavno uređenje Republike Srpske.
Banja Luka, 23.12.2020. IRENA MOJOVIĆ, sudija s.r.