Ustavni sud Republike Srpske
Obustavlja se postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 8. Pravilnika o tehničkim karakteristikama računarskog sistema za nadzor nad priređivanjem igara na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 45/20). Utvrđuje se da član 12. Pravilnika o tehničkim karakteristikama računarskog sistema za nadzor nad priređivanjem igara na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 45/20 i 80/20) nije u saglasnosti s Ustavom Republike Srpske i Zakonom o igrama na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 22/19 i 131/20). Odbija se prijedlog za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti čl. 8. st. 1, st 3. t. 1. i 5, st. 7, st. 8. i čl. 9. st. 1. t. 3. i st. 2. Pravilnika o tehničkim karakteristikama računarskog sistema za nadzor nad priređivanjem igara na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 45/20 i 80/20).
Odluka donesena 29. 04. 2021.
Predmeti (1)
U-36/20
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Odluka
29. 04. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 57. tačka a) i člana 60. stav 1. tačke a), b) i d) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 29. aprila 2021. godine, donioje
ODLUKU
Obustavlja se postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 8. Pravilnika o tehničkim karakteristikama računarskog sistema za nadzor nad priređivanjem igara na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 45/20).
Utvrđuje se da član 12. Pravilnika o tehničkim karakteristikama računarskog sistema za nadzor nad priređivanjem igara na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 45/20 i 80/20) nije u saglasnosti s Ustavom Republike Srpske i Zakonom o igrama na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 22/19 i 131/20).
Odbija se prijedlog za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti čl. 8. st. 1, st 3. t. 1. i 5, st. 7, st. 8. i čl. 9. st. 1. t. 3. i st. 2. Pravilnika o tehničkim karakteristikama računarskog sistema za nadzor nad priređivanjem igara na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 45/20 i 80/20).
Obrazloženje
„Mozzart“ d.o.o. Banjaluka, koje zastupa punomoćnik Predrag Baroš, advokat iz Banjaluke, podnijelo je Ustavnom sudu Republike Srpske prijedlog za ocjenjivanje ustavnosti članova 8. st. 1. i st. 2. t. 1, člana 9. st. 2. i člana 12. Pravilnika o tehničkim karakteristikama računarskog sistema za nadzor nad priređivanjem igara na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 45/20). U prijedlogu se navodi da su osporene odredbe pomenutog pravilnika u suprotnosti sa članovima 5. al. 4 i 5, čl. 50, čl. 52, čl. 54, čl. 57. st. 3, čl. 66. st. 2, čl. 67. st. 1 i čl. 108. st. 2. Ustava Republike Srpske, kao i čl. 4 Zakona o stranim ulaganjima („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 21/18), čl. 63. st. 2 Zakona o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 115/18), čl. 105. Zakona o igrama na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 22/19) i članom 4. Zakona o poreskom sistemu Republike Srpske“ broj 62/17). Po mišljenju predlagača, propisujući kao u članu 8. stav 1, st. 2. t. 1. i čl. 12 osporenog pravilnika, ministar je izašao iz okvira ovlašćenja koja su mu data Zakonom o igrama na sreću, zbog čega su osporene odredbe u suprotnosti sa zakonom i sa članom 108. st. 2. Ustava Republike Srpske. Takođe, član 8 st. 1. i st. 2. t. 1. osporenog pravilnika u suprotnosti su s odredbama čl. 50, 52, 57. st. 3. i 66. st. 2. Ustava, jer se propisivanjem kao u ovim odredbama po mišljenju predlagača ograničava pravo priređivača igara na sreću da slobodno izaberu pravno lice sa kojim će sarađivati, a istovremeno se uvodi monopol proizvodnje i servisiranja računarskog sistema za nadzor nad priređivanjem igara na sreću (u daljem tekstu: RAS) koji će imati samo pravno lice koje je izabrano od strane Ministarstva. Na navedeni način u potpunosti se ograničava preduzetništvo u ovoj oblasti i omogućava izabranom pravnom licu da uspostavi monopol na deset godina. Takođe, strana pravna lica onemogućavaju se da učestvuju i pružaju usluge na tržištu, čime su ona stavljena u neravnopravan položaj u odnosu na pravna lica sa sjedištem u Republici Srpskoj. Navodi se da je propisivanje kao u čl. 9. st. 2. osporenog pravilnika u suprotnosti sa čl. 5. al. 4. i čl. 50. Ustava, jer se propisivanjem kao u osporenoj odredbi nalaže priređivačima da zaključe ugovor sa pravnim licem, pružaocem usluga koji je prethodno određen od strane Ministarstva, čime se direktno utiče na autonomiju volje priređivača igara na sreću. Takođe, propisivanje kao u čl. 12. osporenog pravilnika u suprotnosti je sa čl. 5. al. 4, čl. 67. i čl. 108. st. 2. Ustava, jer zakon ne propisuje plaćanje naknada iz navedene odredbe, niti daje ministru ovlašćenje za propisivanje novih naknada u oblasti igara na sreću. Navodi se da prema odredbi čl. 105. Zakona o igrama na sreću, nadzor nad priređivačima predstavlja redovnu aktivnost Ministarstva koja se finansira iz budžeta Republike Srpske, a propisivanjem kao u čl. 12. osporenog pravilnika evidentno je da Ministarstvo, finansiranje nadzora, odnosno obavezu plaćanja troškova obezbjeđivanja RAS-a prebacuje na priređivače igara na sreću, što nesporno predstavlja duplo oporezivanje, s obzirom, da oni već plaćaju naknade, odnosno poreze za priređivanje igara na sreću. Iz navedenih razloga, osporena odredba u suprotnosti je i sa čl. 4. Zakona o poreskom sistemu. Isto tako, činjenica da je iznos ovih naknada unaprijed određen dodatno produbljuje pravnu nesigurnost i predstavlja direktno miješanje ministarstva u formiranje cijena na tržištu. Sudu je naknadno, od strane „Mozzart“ d.o.o. Banjaluka dostavljena dopuna prijedloga, u kojoj se prijedlog precizira na čl. 8. st. 1, st. 3. t. 1. i 5, st. 7. i st. 8, čl. 9. st. 2. i čl. 12. Pravilnika o tehničkim karakteristikama računarskog sistema za nadzor nad priređivanjem igara na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 45/20 i 80/20), s obzirom na to da je nakon podnošenja prijedloga stupio na snagu Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o tehničkim karakteristikama računarskog sistema za nadzor nad priređivanjem igara na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 80/20). U dopuni prijedloga se navodi da je ministar kod donošenja osporenog pravilnika prekoračio ovlašćenja iz čl. 24. st. 3. Zakona o igrama na sreću, te osporenim pravilnikom uredio i druga pitanja, izvan okvira ovlaštenja datih navedenom zakonskom odredbom. Takođe se navodi da je propisivanjem kriterijuma kao u čl. 8. st. 3. t. 5, st. 7. i st. 8. Pravilnika, dodatno produbljen nejednak pravni položaj privrednih subjekata na tržištu, suprotno prihvaćenim odredbama međunarodnog prava i ustavnim odredbama o zabrani diskriminacije, te ističe da se citiranim odredbama Pravilnika donosilac propisa vraća na principe centralne planske privrede i ukida slobodu preduzetništva. Predlaže se da Sud utvrdi neustavnost i nezakonitost osporenih odredaba Pravilnika.
U prijedlogu koji su Sudu podnijeli „Dragičević kompany“ d.o.o Bijeljina, „Changepoints“ d.o.o. Banjaluka, „Europlay gaming“ d.o.o. Banjaluka, „World bet“ d.o.o. Nevesinje, „Delta technology“ d.o.o. Banjaluka, „Tabor“ d.o.o. Banjaluka, „WIN RS“ d.o.o. Banjaluka, „Bingo trade“ d.o.o. Šamac, „Games service“ d.o.o. Banjaluka, „Krijcos“ d.o.o. Bijeljina, „Williams“ d.o.o. Banjaluka, „Slot G“ d.o.o. Bijeljina, „Euro-eko pak“ d.o.o. Banjaluka, „Game queen“ d.o.o. Banjaluka, „Magic prom“ d.o.o. Doboj, „Peterac“ d.o.o. Banjaluka, koje zastupa Milan Matić, advokat iz Bijeljine, ističe se da je donošenjem Pravilnika o tehničkim karakteristikama računarskog sistema za nadzor nad priređivanjem igara na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 45/20) ministar prekoračio ovlašćenja iz čl. 24 Zakona o igrama na sreću, s obzirom na to da je zakonodavac navedenom zakonskom odredbom, ministru dao ovlašćenje za donošenje pravilnika o tehničkih karakteristikama računarskog sistema, dok osporeni pravilinik osim tehničkih karakteristika sadrži i konkursnu proceduru i uslove izbora ekskluzivnog proizvođača RAS-a. Navodi se da je sam način donošenja osporenog pravilnika suprotan članu 105. st. 2. Zakona o igrama na sreću, jer se osporenim pravilnikom definiše uvođenje privatnog pravnog lica u vršenju nadzora, slijedom čega ne postoji direktan nadzor Ministarstva, već je on indirektan preko posrednika, koji se bira putem konkursa. Iz navoda prijedloga proizlazi da predlagači u suštini osporavaju čl. 8, čl. 9. st. 1. t. 3. i čl. 12. osporenog pravilnika. Po mišljenju predlagača, propisivanje kao u osporenim odredbama, predstavlja ograničavanje konkurencije i narušavanje tržišne privrede, kao i jednakosti proizvođača RAS-a te stvaranje monopola jednog proizvođača, suprotno odredbama čl. 5. al. 4. i 5, čl. 50. u vezi sa čl. 52. Ustava Republike Srpske. Navodi se da je donosilac osporenog pravilnika u cijelosti zanemario princip tržišne privrede i ustavne ravnopravnosti propisujući kriterijume kao u čl. 8. osporenog pravilnika, kao i da su ovako postavljeni uslovi nedovoljno definisani, te finansijski, za tržište Republike Srpske krajnje limitirajući i ničim opravdani, dok je period zaključenja ugovora krajnje maksimalistički postavljen, suprotno principima tržišne privrede i tržišne ekonomije. Pored toga, navodi se da je čl. 8. stav 4. Pravilnika u suprotnosti sa Zakonom o igrama na sreću i Zakonom o Vladi Republike Srpske, jer prema ovim zakonima Vlada nema ovlašćenja da donosi odluke iz čl. 8. st. 4. osporenog pravilnika. Predlagači osporavaju čl. 12. Pravilnika, ističući da je Ministarstvo u ovom članu zapravo definisalo naknadu koju priređivači igara na sreću plaćaju trećem licu, privatnoj firmi izabranoj putem konkursa, za šta Ministarstvo nema ovlašćenja shodno članu 18. Zakona o republičkoj upravi. Ističe se da su propisani iznosi obezbjeđivanja RAS-a iz čl. 12. osporenog pravilnika enormno visoki i doneseni bez prethodnih tržišnih, tehničkih i kadrovskih analiza te da je postavljenim uslovima i određivanjem visine naknade donosilac osporenog pravilnika povrijedio ustavnopravni princip proporcionalnosti, suprotno odredbama čl. 63. Ustava Republike Srpske. S obzirom na činjenicu da je u konkretnim ustavnopravnim stvarima više subjekata posebnim prijedlogom pokrenulo postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti istog opšteg akta, Sud je na osnovu člana 9. st. 1. i 3. Poslovnika o radu Ustavnog suda Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 114/12, 29/13 i 90/14), rješenjem broj: U-36/20 od 30. septembra 2020. godine, spojio navedene prijedloge radi vođenja jedinstvenog postupka, pripajajući prijedlog koji je zaveden pod brojem U-53/20 prijedlogu koji je zaveden pod brojem: U-36/20.
U odgovoru koji je Sudu dostavilo Ministarstvo finansija osporavaju se navodi iz prijedloga i ističe da osporenim odredbama Pravilnika nisu povrijeđene odredbe Ustava i zakona, zbog čega se predlaže da Sud prijedlog odbije. Donosilac osporenog akta nije Sudu dostavio odgovor na navode iz dopune prijedloga.
Sud je utvrdio da je u toku postupka pred ovim sudom, stupio na snagu Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o tehničkim karakteristikama računarskog sistema za nadzor nad priređivanjem igara na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 80/20), kojim je u članu 2. izmijenjen, odnosno prestao da važi član 8. Pravilnika o tehničkim karakteristikama računarskog sistema za nadzor nad priređivanjem igara na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 45/20). S obzirom na to da je u toku postupka član 8. Pravilnika, čije su pojedine odredbe osporene, izmijenjen, odnosno prestao da važi, Sud je, na osnovu člana 57. tačka a) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 104/11 i 92/12) obustavio postupak, ocjenjujući pritom da nije potrebno donijeti odluku zbog toga što nisu otklonjene posljedice neustavnosti, odnosno nezakonitosti.
Pravilnik o tehničkim karakteristikama računarskog sistema za nadzor nad priređivanjem igara na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 45/20 i 80/20) donio je ministar finansija, na prijedlog direktora Republičke uprave za igre na sreću, na osnovu člana 24. stav 3. Zakona o igrama na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 22/19) i člana 76. stav 2. Zakona o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 115/18).
Osporenim članom 8. st. 1, st 3. t. 1. i 5, st. 7. i st. 8. Pravilnika o tehničkim karakteristikama računarskog sistema za nadzor nad priređivanjem igara na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 45/20 i 80/20) je propisano:
Da bi RAS dobio odobrenje od Ministarstva potrebno je da pravno lice koje je proizvođač RAS-a bude izabrano putem javnog konkursa za izbor pravnog lica za vršenje poslova izrade, održavanja, nadogradnje i razvoja RAS-a (čl. 8. st. 1); pravo prijavljivanja na javni konkurs iz stava 1. ovog člana ima pravno lice koje ispunjava sljedeće kriterijume: da je registrovano pravno lice sa sjedištem u Republici Srpskoj, da je ostvarilo promet od najmanje 10.000.000 KM u oblasti informacionih tehnologija u posljednjih godinu dana (čl. 8. st. 3. t. 1. i 5); u smislu stava 2. tačka 6) ovog člana potrebno je da je pravno lice uspješno realizovalo najmanje jedan ugovor u vrijednosti ne manjoj od 3.300.000 KM bez PDV-a, a koji je za predmet imao razvoj, implementaciju, održavanje i uvođenje novih funkcionalnosti poslovnog informacionog sistema u posljednje tri godine, računajući od dana predaje prijave ili od momenta registracije, odnosno početka poslovanja ako je podnosilac prijave registrovan, odnosno počeo da radi prije manje od tri godine (čl. 8. st. 7); izuzetno od stava 7. ovog člana, priznaće se iskustvo u realizaciji više ugovora čija je zbirna vrijednost, a koju čine najviše dva ugovora, 3.300.000 KM bez PDV-a, koji su za predmet nabavke imali razvoj i sprovođenje poslovnog informacionog sistema i održavanje i uvođenje novih funkcionalnosti poslovnog informacionog sistema (čl. 8. st. 8).
Osporenim članom 9. st. 1. t. 3. i st. 2. navedenog pravilnika je propisano: pravno lice iz člana 8. ovog pravilnika, izabrano putem javnog konkursa, obavlja sljedeće poslove: prikupljanje podataka iz RAS-a i njihova obrada (čl. 9. st. 1. t. 3); pravno lice iz člana 8. ovog pravilnika i priređivač igara na sreću ugovorom uređuju međusobna prava i obaveze u vezi sa povezivanjem, instaliranjem i korišćenjem RAS-a. Ugovor mora biti u skladu sa Zakonom o igrama na sreću i podzakonskim aktima donesenim na osnovu njega (čl. 9. st. 2).
Osporenim članom 12. navedenog pravilnika je propisano da su troškovi obezbjeđivanja RAS-a koje priređivači igara na sreću plaćaju utvrđeni za:
jednokratnu naknadu za priključenje: uplatno-isplatnog mjesta (kladionice) - 300 KM, automata - 50 KM, servera za internet igre – 5.000 KM, servera za elektronske igre -5.000 KM (tačka 1. podtačke 1, 2, 3, 4); mjesečnu naknadu za korišćenje: po uplatno-isplatnom mjestu (kladionica) – 100 KM, po aparatu – 40 KM, po svakom aktivnom igraču u internet igrama u toku mjeseca – 0,50 KM ( tačka 2. podtačke 1, 2, 3).
Sud je u postupku ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti osporenog pravilnika imao u vidu odredbe Ustava u odnosu na koje je osporena ustavnost i zakonitost Pravilnika, kao i odredbe koje su po ocjeni Suda od značaja za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti, a kojim je utvrđeno: da se ustavno uređenje Republike temelji, između ostalog, na vladavini prava i tržišnoj privredi (član 5. al. 4. i 5); da se ekonomsko i socijalno uređenje zasniva na ravnopravnosti svih oblika svojine i slobodnom privređivanju, samostalnosti preduzeća i drugih oblika privređivanja u sticanju i raspodjeli dobiti i slobodnom kretanju robe, rada i kapitala u Republici kao jedinstvenom privrednom prostoru (član 50); da se slobodno preduzetništvo može zakonom ograničiti radi zaštite interesa Republike, čovjekove okoline, zdravlja i bezbjednosti ljudi, kao i da su zabranjeni monopoli (član 52); da svi oblici svojine imaju jednaku pravnu zaštitu (član 54); da se jamči pravo stranom licu da obavlja privrednu ili drugu djelatnost i prava po osnovu poslovanja, pod uslovima koji se ne mogu mijenjati na njegovu štetu (član 57. st. 3); da su ljudska prava i slobode, jednakost pred zakonom, samostalnost i jednak položaj preduzeća i drugih organizacija, ustavni položaj preduzeća i drugih organizacija, ustavni položaj i prava jedinica lokalne samouprave, osnova i mjera ovlašćenja i odgovornosti republičkih organa (čl. 66 st. 2); da republički organi, u okviru Ustavom utvrđenih prava i dužnosti Republike, utvrđuju politiku, donose i izvršavaju zakone, druge propise i opšte akte, vrše zaštitu ustavnosti i zakonitosti (čl. 67. st. 1); da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, pravni položaj preduzeća i drugih organizacija, osnovne ciljeve i pravce privrednog razvoja, kao i druge odnose od interesa za Republiku (tač. 6, 8. i 18. Amandmana XXXII na Ustav, kojim je zamijenjen član 68. Ustava); kao i da zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti s Ustavom, da propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom (član 108). Pored navedenih odredaba Ustava, Sud je u postupku ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti predmetnog pravilnika imao u vidu relevantne odredbe Zakona o igrama na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 22/19 i 131/20), kojima je propisano: da je Ministarstvo finansija nadležno za izdavanje licenci za priređivanje igara na sreću i odobrenja računarskim sistemima za igre na sreću u skladu s ovim zakonom (član 3. st. 1); da je priređivač JP „Lutrija Republike Srpske“ a.d. Banjaluka, odnosno drugo pravno lice koje na osnovu licence i odobrenja ima pravo priređivanja igara na sreću (čl. 5. t. 4); da je računarski sistem elektronski sistem putem kojeg se priređuju igre na sreću, koji je u vlasništvu priređivača, a koji odgovara specifikacijama sistema koji je odobren od Ministarstva (član 5. t. 30); da je priređivanje igara na sreću djelatnost od javnog interesa i isključivo je pravo Republike Srpske, ako ovim zakonom nije drugačije određeno (član 7. st. 1); da su priređivači igara na sreću dužni, u svrhu nadzora, posjedovati odgovarajući računarski sistem kompatibilan sa dijelom sistema putem koga Ministarstvo vrši nadzor i koji je od njega odobren (čl. 24. st. 1); da računarski sistem iz stava 1. ovog člana koji posjeduju priređivači igara na sreću i sistem putem koga Ministarstvo vrši nadzor čine jedinstveni računarski sistem za nadzor (član 24. st. 2); da proizvođač računarskog sistema iz stava 2. ne može biti priređivač igara na sreću (član 24. st. 3); dio stručnih poslova u okviru redovnog tehničkog funkcionisanja računarskog sistema iz stava 2. ovog člana Ministarstvo može da prenese na odgovarajuće stručno pravno lice, na period ne duži od deset godina (čl. 24. st. 4); da ministar donosi pravilnik o tehničkim karakteristikama računarskog sistema za nadzor i o postupku, uslovima i kriterijumima koje je dužno da zadovolji ovlašćeno stručno pravno lice iz stava 4. ovog člana (član 24. st. 5); da Ministarstvo vrši direktan nadzor nad priređivačima igara na sreću putem računarskog sistema priređivača u realnom vremenu (član 105. st. 2). Sud je imao u vidu da je Zakonom o stranim ulaganjima („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 21/18) propisano: da se ovim zakonom uređuju prava, obaveze i status stranih ulagača, oblici stranih ulaganja, organi nadležni za odobrenje stranih ulaganja, rad Savjeta za strane investitore Republike Srpske i promocija i privlačenje stranih ulaganja u Republiku Srpsku (član 1); da je strano ulaganje –ulaganje stranog ulagača u novoosnovani poslovni subjekat ili ulaganje u postojeći poslovni subjekat, koje može biti u novcu, stvarima i pravima, a da je poslovni subjekat bilo koje domaće privredno društvo ili ustanova u koju je strani ulagač izvršio direktno strano ulaganje, uključujući i proširenje dijela ili cjeline domaćeg privrednog društva ili ustanove (član 2. t. 2. i 7); da, u skladu sa zakonima Republike Srpske i BiH, strani ulagači imaju ista prava i obaveze kao i domaći ulagači, a to podrazumijeva da se neće vršiti diskriminacija stranih ulagača po bilo kom osnovu, a naročito ne po osnovu državljanstva, mjesta boravka, vjerske pripadnosti ili države porijekla ulaganja (član 4); da strani ulagač može osnovati poslovni subjekat u Republici Srpskoj pod istim uslovima koji važe za domaće ulagače, a u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju privredna društva, kao i drugim pozitivnim zakonskim propisima, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno (član 5).
Odredbama člana 4. stav 1. Zakona o poreskom sistemu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 62/17) je propisano da se poreska i neporeska davanja koja se plaćaju na teritoriji Republike Srpske mogu uvoditi, ukidati i mijenjati isključivo zakonom.
Takođe, Sud je imao u vidu da je Zakonom o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 115/18) propisano da organi uprave donose, između ostalog, pravilnike, da se pravilnikom razrađuju pojedine odredbe zakona ili propisa Vlade (član 63. st. 1. i 2) te da ministar, pored ostalog, donosi propise iz člana 63. stav 1. ovog zakona (član 76. st. 2).
Sud konstatuje da je u toku ovog postupka stupio na snagu Zakon o izmjeni i dopunama Zakona o igrama na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 131/20) kojim je u članu 24. stav 5. propisano da ministar donosi pravilnik o tehničkim karakteristikama računarskog sistema za nadzor i o postupku, uslovima i kriterijumima koje je dužno da zadovolji ovlašćeno stručno pravno lice iz stava 4. ovog člana.
Na osnovu citiranih zakonskih odredaba, Sud je utvrdio da je ministar finansija bio ovlašćen da, s ciljem sprovođenja relevantnih odredaba Zakona o igrama na sreću, donese osporeni pravilnik, kojim su propisane tehničke karakteristike računarskog sistema za nadzor nad priređivanjem igara na sreću putem koga Ministarstvo finansija vrši nadzor nad priređivačima igara na sreću i o postupku, uslovima i kriterijumima koje je dužno da zadovolji ovlašteno stručno pravno lice iz stava 4. člana 24. Zakona o igrama na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 22/19 i 131/20).
Po ocjeni Suda propisivanje kao u osporenim odredbama čl. 8. st. 1, st 3. t. 1. i 5, st. 7. i st. 8. Pravilnika nije nesaglasno ustavnim i zakonskim odredbama na koje se ukazuje u prijedlogu. Naime, kako je čl. 7. st. 1. Zakona o igrama na sreću propisano da je priređivanje igara na sreću djelatnost od javnog interesa, da prema članu 105. st. 2. istog zakona Ministarstvo vrši direktan nadzor nad priređivačima igara na sreću putem računarskog sistema priređivača u realnom vremenu, kao i da dio stručnih poslova u okviru redovnog tehničkog funkcionisanja računarskog sistema Ministarstvo može da prenese na odgovarajuće stručno pravno lice, na period ne duži od 10 godina (čl. 24. st. 4), Sud je ocijenio da je donosilac osporenog akta, u skladu s ovlašćenjima iz člana 24. st. 5. Zakona o igrama na sreću, osporenim odredbama člana 8. st. 1, st 3. t. 1. i 5, st. 7. i st. 8. Pravilnika, propisao postupak za izbor pravnog lica za vršenje poslova izrade, održavanja, nadogradnje i razvoja RAS-a, kao i kriterijume koje je dužno da zadovoljava odgovarajuće stručno pravno lice, na koje Ministarstvo može da prenese dio stručnih poslova u okviru redovnog tehničkog funkcionisanja računarskog sistema za nadzor. Stoga je Sud ocijenio da ministar osporenim normiranjem nije prekoračio ovlašćenja koja su mu data zakonom, a ocjena opravdanosti i razloga cjelishodnosti kojima se rukovodio donosilac Pravilnika prilikom usvajanja osporenih normativnih rješenja, prema članu 115. Ustava Republike Srpske, nije u nadležnosti Ustavnog suda.
Takođe, Sud je ocijenio da normiranje kao u članu 9. st. 1. t. 3. i st. 2. osporenog pravilnika nije nesaglasno ustavnim i zakonskim odredbama koje se navode u prijedlogu. Kako odredba člana 24. stav 4. Zakona o igrama na sreću propisuje da dio stručnih poslova u okviru redovnog tehničkog funkcionisanja računarskog sistema za nadzor Ministarstvo može da prenese na odgovarajuće stručno pravno lice, na period ne duži od 10 godina, Sud je ocijenio da je normiranje kao u čl. 9. st. 1. t. 3. i st. 2. osporenog pravilnika u skladu sa Zakonom o igrama na sreću, a time i sa članom 108. st. 2. Ustava Republike Srpske. Imajući u vidu propisivanje iz člana 24. Zakona o igrama na sreću, Sud nalazi da je donosilac osporenog akta, između ostalog članom 9. osporenog pravilnika, konkretizovao navedenu zakonsku odredbu.
Po ocjeni Suda, neosnovani su navodi iz prijedloga da je donosilac osporenog akta propisivanjem kao u članu 8. st. 3. t. 1. osporenog pravilnika povrijedio prava i obaveze stranih ulagača iz člana 4. Zakona o stranim ulaganjima. Imajući u vidu da osporeno propisivanje ne diskriminiše, niti ograničava stranog ulagača da, u smislu člana 2. tačka 2. navedenog zakona, uloži u novoosnovani ili postojeći poslovni subjekat, tj. u bilo koje domaće privredno društvo ili ustanovu (član 2. tačka 7. istog zakona) te da strani ulagač u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, može osnovati poslovni subjekat u Republici Srpskoj pod istim uslovima koji važe za domaće ulagače (član 5. Zakona o stranim ulaganjima), Sud ne nalazi da propisivanjem kao u članu 8. st. 3. t. 1. osporenog pravilnika, postoje elementi koji bi uslovili diskriminaciju stranog ulagača te ograničili ili spriječili njegovo učešće u konkurenciji za obavljanje dijela stručnih poslova u okviru redovnog tehničkog funkcionisanja jedinstvenog računarskog sistema za nadzor.
S obzirom na izloženo, navodi predlagača koji se tiču neusaglašenosti osporenih odredaba Pravilnika sa čl. 50, 52, 54, 57. st. 3, 66. stav 2. i članom 108. stav 2. Ustava, prema ocjeni Suda, nisu osnovani.
Međutim, po ocjeni Suda normiranje kao u članu 12. osporenog pravilnika nije u saglasnosti s Ustavom i zakonom. Polazeći od sadržaja čl. 24. st. 4. i 5. Zakona o igrama sreću, koji propisuje da ministar donosi pravilnik o tehničkim karakteristikama računarskog sistema za nadzor i o postupku uslovima i kriterijumima koje je dužno da zadovolji ovlašteno stručno pravno lice iz stava 4. ovog člana, Sud je ocijenio da ministar nije imao ovlašćenje da u članu 12. osporenog pravilnika propiše troškove obezbjeđivanja RAS-a koje privređivači igara na sreću plaćaju u vidu jednokratne naknade za priključivanje i u vidu mjesečne naknade za korišćenje, u utvrđenim iznosima. S obzirom na to da navedena zakonska odredba, a niti druge odredbe Zakona o igrama na sreću, ne propisuju obavezu plaćanja ovih troškova, Sud je utvrdio da je ministar normirajuću kao u članu 12. osporenog pravilnika prekoračio granice ovlašćenja koja su mu data zakonom. S obzirom na navedeno, Sud je ocijenio da član 12. Pravilnika o tehničkim karakteristikama računarskog sistema za nadzor nad priređivanjem igara na sreću („Službeni glasnik Republike Srpske“ br.45/20 i 80/20) nije u skladu sa Zakonom o igrama na sreću, a time ni sa članom 108. stav 2. Ustava Republike Srpske.
Imajući u vidu navedenu odluku Suda u pogledu osporenog normiranja iz člana 12. Pravilnika, navodi predlagača o neusaglašenosti osporenog opšteg akta sa članom 67. Ustava i odredbama Zakona o poreskom sistemu nisu od značaja za odlučivanje u predmetnoj ustavnopravnoj stvari.
Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ove odluke.
Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.
Broj: U-36/20 29. aprila 2021. godine
PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Mr Džerard Selman, s.r.