Ustavni sud Republike Srpske
Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Odluke o proglašenju vanrednog stanja za teritoriju Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 31/20).
Odluka donesena 29. 04. 2021.
Predmeti (1)
U-24/20
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Rješenje
29. 04. 2021.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 3, člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (''Službeni glasnik Republike Srpske'' br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 29. aprila 2021. godine, donio je
RJEŠENjE
Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Odluke o proglašenju vanrednog stanja za teritoriju Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 31/20).
Obrazloženje
Dario Sandić iz Banje Luke dao je Ustavnom sudu Republike Srpske (u daljem tekstu: Sud) inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Odluke o proglašenju vanrednog stanja za teritoriju Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 31/20). U inicijativi se navodi da osporena odluka nije u saglasnosti sa članom 70. Ustava Republike Srpske, te sa čl. 44. i 50. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 90/17). Davalac inicijative, naime, smatra da nisu postojali propisani uslovi za proglašenje vanrednog stanja, posebno imajući u vidu činjenicu da je na snazi već bila vanredna situacija, zbog čega su bile preduzete mjere za zaštitu zdravlja građana. Ističe da prilikom donošenja predmetne odluke njen donosilac nije ponudio obrazloženje u čemu se ogleda ugrožavanje bezbjednosti koje je, prema Ustavu, uslov da se proglasi vanredno stanje, te da ova ustavna odredba ne poznaje termin „epidemiološka situacija“ na koju se poziva donosilac Odluke u tački I ovog akta. Pored toga, ukazuje na odredbu člana 44. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, prema kojoj JZU Institut za javno zdravstvo Republike Srpske treba da sačini procjenu o ugroženom i zaraženom području, te da predloži proglašenje epidemije ministru zdravlja, koji nakon toga donosi ovakvu odluku. Slijedom navedenog, predlaže da Sud utvrdi da je osporena odluka suprotna Ustavu i Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. U odgovoru koji je na inicijativu dostavila Narodna skupština Republike Srpske navodi se da je inicijativa neosnovana, te da sadrži pogrešno i proizvoljno tumačenje relevantnih ustavnih odredaba, kao i zakonskih normi na koje se davalac inicijative poziva. Donosilac predmetne odluke ističe da je Svjetska zdravstvena organizacija 11. marta 2020. godine proglasila globalnu pandemiju virusa COVID -19, čime je istovremeno pandemija proglašena i u Bosni i Hercegovini, odnosno Republici Srpskoj te se na osnovu toga u praksi i izvodi stručni termin „epidemiološka situacija“ u okviru pojma „pandemija“. Ovakva situacija je dovela do posebnih okolnosti u kojima se našao državnopravni poredak u cjelini, te je onemogućeno njegovo funkcionisanje, što je zahtijevalo vanredne aktivnosti republičkih organa u pravcu legislativnog djelovanja kako bi se omogućilo normalno funkcionisanje ustavnih organa Republike. Donošenjem osporene odluke je, kako se navodi, obezbijeđeno neometano djelovanje institucija i regulisanje društvenih odnosa u skladu sa novonastalim okolnostima, uz istovremeno poštovanje načela ustavnosti i zakonitosti. Isto tako, u odgovoru se iznosi stav da uslovi iz člana 70. stav 3. Ustava nisu postavljeni kumulativno, već taksativno, iz čega proizlazi da je za proglašenje vanrednog stanja dovoljno da samo jedan bude ispunjen, što i jeste bio slučaj u konkretnoj situaciji. Odluku o proglašenju vanrednog stanja za teritoriju Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 31/20) donijela je Narodna skupština Republike Srpske na osnovu Amandmana CVII kojim je zamijenjen stav 3. člana 70. Ustava Republike Srpske i člana 186. stav 1. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 31/11, 37/11 i 34/17). Ovom odlukom propisano je da se proglašava vanredno stanje za teritoriju Republike Srpske zbog epidemiološke situacije u Republici Srpskoj usljed korona virusa 2019-nCoV (tačka I) te da ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“ (tačka II).
U postupku ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti osporene odluke, Sud je imao u vidu odredbu Amandmana CVI, kojim je zamijenjena tačka 3. člana 68. Ustava Republike Srpske, kojim je utvrđeno da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, mjere za slučaj vanrednog stanja koje proglase institucije Republike Srpske. Pored toga, Amandmanom CVII, kojim je zamijenjen stav 3. člana 70. Ustava, utvrđeno je da Narodna skupština, u skladu s Ustavom i zakonom, proglašava vanredno stanje za Republiku ili dio Republike u slučaju ugrožavanja bezbjednosti, usljed elementarnih nepogoda (poplava, zemljotresa i požara), prirodnih katastrofa, epidemija, povreda ljudskih prava i sloboda i normalnog funkcionisanja ustavnih organa Republike.
Prema članu 38. Zakona o Vladi Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 118/08), kada je na teritoriji Republike ili dijelu Republike ugrožena bezbjednost usljed elementarnih nepogoda (poplava, zemljotres, požar i dr.), prirodnih katastrofa, epidemija, povreda ljudskih prava i sloboda i normalnog funkcionisanja ustavnih organa Republike, Vlada predlaže Narodnoj skupštini da proglasi vanredno stanje i sama predlaže akte za preduzimanje mjera u takvim okolnostima.
Odredbama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 90/17) u odnosu na koje davalac inicijative traži ocjenu zakonitosti osporene odluke propisano je postupanje Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite u slučaju pojave epidemije zarazne bolesti (član 44), te su utvrđeni uslovi za proglašenje vanredne situacije, kao i mjere koje se preduzimaju u tom slučaju (član 50).
Saglasno navedenim ustavnim odredbama, a na prijedlog Vlade Republike Srpske, shodno članu 38. Zakona o Vladi Republike Srpske, Narodna skupština Republike Srpske je, po ocjeni Suda, bila ovlašćena da donese osporenu odluku, kojom je, zbog nastale epidemiološke situacije usljed pojave korona virusa 2019-nCOV, proglasila vanredno stanje na teritoriji Republike Srpske. U vezi s tim, Sud je uzeo u obzir i činjenicu da je Savjet ministara Bosne i Hercegovine 17. marta 2020. godine donio Odluku o proglašenju stanja prirodne ili druge nesreće na području Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 18/20), zbog opasnosti od pojave epidemije zarazne bolesti prouzrokovane novim korona virusom, a kako bi se smanjio rizik od ubrzanog širenja infekcije na teritoriji Bosne i Hercegovine i omogućilo angažovanje dodatnih resursa za odgovor na ovu javnozdravstvenu prijetnju, što je, takođe, jedan od uslova za donošenje ovakve odluke predviđen Amandmanom CVII, kojim je zamijenjen stav 3. člana 70. Ustava Republike Srpske.
Nastala epidemiološka situacija je, bez dileme, dovela do visokog stepena ugroženosti zdravlja i života građana, što, samo po sebi, po ocjeni Suda, predstavlja ugrožavanje bezbjednosti iz Amandmana CVII, kojim je zamijenjen stav 3. člana 70. Ustava. Istovremeno, donošenje osporene odluke uslovljeno je, pored ostalog, i činjenicom da su novonastale okolnosti, zbog postojećeg zdravstvenog rizika, onemogućile sazivanje i održavanje sjednica Narodne skupštine Republike Srpske. Time je nastupio još jedan uslov za proglašenje vanrednog stanja predviđen Amandmanom CVII, kojim je zamijenjen stav 3. člana 70. Ustava, a to je nemogućnost normalnog funkcionisanja ustavnih organa Republike.
Sud smatra da je cilj ove ustavne norme da, ukoliko nastupe posebne i nepredviđene okolnosti, izazvane ljudskim ili prirodnim faktorom, višom silom i slično, a koje onemogućavaju obavljanje redovnih funkcija ustavnih organa i nameću potrebu za hitnim regulisanjem društvenih odnosa u skladu sa novonastalom situacijom, obezbijedi neometano funkcionisanje republičkih organa i institucija, uz poštovanje garancija koje sadrže načela ustavnosti i zakonitosti. U konkretnom slučaju, zakonodavac, koji je ujedno i ustavotvorac, je shodno svojoj cjelishodnoj procjeni situacije nastale pojavom pandemije korona virusom 2019-nCoV, donio je osporenu odluku rukovodeći se, pri tome, prevashodno opštim interesom cjelokupne društvene zajednice i potrebom preduzimanja neophodnih mjera sa ciljem zaštite ovog interesa, koji je u ovom slučaju sadržan u zaštiti javnog zdravlja. Zbog toga je, po ocjeni Suda, osporena odluka u cijelosti saglasna Ustavu, te je u funkciji zaštite Ustavom zaštićenih vrijednosti.
Sud je ocijenio neosnovanim navode inicijative o povredi odredaba čl. 44. i 50. Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, imajući u vidu da je institut vanrednog stanja ustavna kategorija te cijeneći da se proglašenje vanrednog stanja osporenom odlukom ne može dovesti u kontekst propisivanja iz navedenih odredaba ovog zakona, kojima je uređeno postupanje Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite u slučaju pojave epidemije zarazne bolesti te su utvrđeni uslovi za proglašenje vanredne situacije, kao i mjere koje se preduzimaju u tom slučaju.
Kako je stupanjem na snagu Odluke o ukidanju vanrednog stanja za teritoriju Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 48/20) osporena odluka faktički prestala da važi, Sud je, na osnovu člana 3. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, ovu odluku ocjenjivao u vrijeme njenog važenja.
S obzirom na to da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.
Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.
Broj: U-24/20 29. aprila 2021. godine
PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Mr Džerard Selman, s.r.