Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Republike Srpske

Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 25. Pravilnika o postupanju u zemljišnoknjižnim stvarima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 105/03 i 23/07).

Odluka donesena 27. 10. 2021.

Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.org i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Predmeti (1)

U-75/20

Ocjena ustavnosti i zakonitosti

Rješenje

27. 10. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5, člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj dana 27. oktobra 2021. godine, donio je

RJEŠENjE

Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 25. Pravilnika o postupanju u zemljišnoknjižnim stvarima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 105/03 i 23/07).

Obrazloženje

Arsenije Baltić iz Banjaluke dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 25. Pravilnika o postupanju u zemljišnoknjižnim stvarima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 105/03 i 23/07), koji je donio ministar pravde. U inicijativi se navodi da je propisivanjem kao u osporenoj odredbi donosilac osporenog akta prekoračio ovlašćenja koja su mu data zakonom, jer zakonske odredbe koje su navedene kao pravni osnov za donošenje osporenog pravilnika ne daju ministru ovlašćenje da podzakonskim aktom uređuje pitanje izdavanja spisa iz zbirke isprava trećim licima. Takođe se navodi da je osporenim normiranjem suprotno članu 2. stav 1. Zakona o zemljišnim knjigama ograničena javnost zbirke isprava, kao dijela zemljišne knjige, jer je njime isključena mogućnost građana da dobiju kopije spisa iz zbirke isprava. Zbog navedenog, po mišljenju davaoca inicijative, osporena odredba u suprotnosti je i sa članom 4. i članom 14. stav 2. Zakona o slobodi pristupa informacijama („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 20/01). U inicijativi se predlaže da Sud utvrdi da je osporena odredba u suprotnosti sa članom 108. stav 2. Ustava Republike Srpske i zakonom.

Donosilac osporenog akta nije Sudu dostavio odgovor na inicijativu. U spis Suda zaprimljen je akt Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske označen kao „odgovor na inicijativu“, u kojem se, između ostalog, navodi da je taj organ, stupanjem na snagu Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 6/12, 110/16 i 62/18) preuzeo nadležnost nad vođenjem i održavanjem zemljišnih knjiga, te se osporavaju navodi inicijative u cijelosti.

Pravilnik o postupanju u zemljišnoknjižnim stvarima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 105/03 i 23/07) donio je ministar pravde na osnovu člana 27. stav 2. i člana 34. Zakona o zemljišnim knjigama („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 67/03, 46/04 i 109/05) i člana 58. Zakona o ministarstvima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 70/02, 33/04, 118/05 i 33/06). Ovim pravilnikom bliže se propisuju pitanja u vezi sa radom zemljišnoknjižnih kancelarija sudova, i to: izgledom i čuvanjem zemljišnih knjiga, postupkom upisa, izlaganja i utvrđivanja prava, podacima o nosiocu prava, međusobnom saradnjom zemljišnoknjižnih kancelarija i službi nadležnih za poslove katastra i dr. (član 1).

Osporenim članom 25. navedenog pravilnika je propisano: Spisi iz zbirke isprava ne mogu se izdavati (stav 1); izuzetno od zabrane iz stava 1. ovog člana, spisi iz zbirke isprava mogu se izdavati državnim organima radi vođenja krivičnog postupka, u ostalim slučajevima državnim organima mogu se izdati kopije spisa iz zbirke isprava (stav 2); u slučaju ustupanja spisa, zemljišnoknjižni sud će voditi računa o vraćanju spisa (stav 3).

U postupku ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti osporene odredbe Pravilnika Sud je imao u vidu da je Ustavom Republike Srpske utvrđeno da Republika Srpska uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, te organizaciju, nadležnost i rad državnih organa (tač. 6. i 10. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske kojim je mijenjan član 68. Ustava), kao i da zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom, da propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom (član 108. Ustava Republike Srpske).

Prilikom razmatranja predmetne inicijative Sud je imao u vidu da je članom 198. Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 6/12, 110/16 i 62/18) propisano da stupanjem na snagu ovog zakona odredbe Zakona o održavanju premjera i katastra zemljišta (“Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 19/96 i 15/10), Zakona o premjeru i katastru nepokretnosti (“Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 34/06, 110/08 i 15/10) i Zakona o zemljišnim knjigama Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08) prestaju da važe, osim odredaba tih zakona koje se odnose na korišćenje i održavanje evidencija iz člana 189. ovog zakona. Članom 189. navedenog zakona je propisano da će se do dana osnivanja katastra nepokretnosti koristiti i održavati, pored ostalih evidencija o nekretninama, i zemljišna knjiga u skladu sa odredbama Zakona o zemljišnim knjigama Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08). Odredbama čl. 191. st. 2. navedenog zakona propisano je da korišćenje i održavanje evidencije u preuzetim zemljišnim knjigama vrše službena lica područnih organizacionih jedinica Uprave primjenom odredaba Zakona o zemljišnim knjigama koje se odnose na korišćenje i održavanje evidencije u zemljišnim knjigama, a odredbama čl. 192. ovog zakona je propisano da se po uspostavljanju katastra nepokretnosti za odgovarajuću katastarsku opštinu, odnosno dio katastarske opštine ili jednu parcelu u skladu sa članom 76. stav 3. ovog zakona, ne mogu vršiti promjene niti održavanje evidencije u zemljišnim knjigama za područje za koje je uspostavljen katastar nepokretnosti. Zemljišne knjige, tehnička dokumentacija, sudska rješenja i ugovori na osnovu kojih se uspostavlja katastar nepokretnosti treba trajno da se čuvaju i adekvatno arhiviraju zbog eventualnih sporova predviđenih zakonom. Relevantnim odredbama Zakona o zemljišnim knjigama Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08) je propisano: Zemljišna knjiga, u smislu ovog zakona, je javna knjiga i javni registar stvarnih prava na nekretninama i drugih prava, koja su zakonom predviđena za upis, kao i ostalih zakonom predviđenih činjenica od značaja za pravni promet (član 2. st. 1); postupak upisa u zemljišnu knjigu pokreće se podnošenjem zahtjeva za upis, uz zahtjev za upis treba priložiti i dokaznu dokumentaciju na kojoj se zahtjev zasniva (član 3. st. 1. i 2); zemljišna knjiga se sastoji od glavne zemljišne knjige, zbirke isprava i pomoćnih registara, glavna zemljišna knjiga se sastoji od zemljišnoknjižnih uložaka, glavna knjiga se vodi za jednu katastarsku opštinu (član 15); zemljišne knjige trajno se čuvaju u arhivu suda, zabranjeno ih je premještati na drugo mjesto ukoliko zakon drugačije ne propisuje, način vođenja arhiva i uslove koje arhiv mora da ispuni propisuje ministar pravde (član 27. stav 1. i 2); zahtjev za upis koji je prispio u zemljišnoknjižnu kancelariju se neodložno registruje u dnevnu knjigu i numeriše na osnovu vremena prispijeća zahtjeva, u upisu se navodi podnosilac zahtjeva, ministar pravde donosi uputstvo o postupku prijema i registrovanja zahtjeva za upis (član 34); uvid u zemljišne knjige, pripadajuće akte, isprave i pomoćne isprave je slobodan, uz prisustvo službenog lica iz zemljišnoknjižne kancelarije, ako posebnim zakonom za pojedinačne podatke nije drugačije određeno (član 77); ministar pravde propisaće postupak iz člana 27. stav 2. i člana 34. ovog zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona (član 92. stav 2). Odredbama Zakona o slobodi pristupa informacijama („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 20/01), na koji ukazuje inicijativa, propisano je da svako fizičko i pravno lice ima pravo pristupa informacijama koje su pod kontrolom javnog organa, a svaki javni organ ima odgovarajuću obavezu da objavi takve informacije. Ovo pravo pristupa podliježe samo formalnim radnjama i ograničenjima kako je to utvrđeno u ovom zakonu (član 4); ako se odobri pristup informaciji, bilo djelimičnoj ili cijeloj informaciji, nadležni javni organ dopisom o tome obavještava podnosioca zahtjeva. Dopisom se: obavještava podnosilac zahtjeva o mogućnosti ličnog pristupa informacijama u prostorijama nadležnog javnog organa (a), obavještava podnosilac zahtjeva o mogućnosti umnožavanja, procijenjenim troškovima umnožavanja, te da se umnožavanje podnosiocu zahtjeva obezbjeđuje nakon izvršene uplate. Kad je umnožavanje informacije veoma složeno ili dugotrajno, umnožavanje se obezbjeđuje podnosiocu zahtjeva u vrijeme koje je prihvatljivo i za podnosioca zahtjeva i za nadležni javni organ; i/ili prilaže kopija tražene informacije kada se ona obezbjeđuje besplatno u smislu člana 16. ovog zakona (b) (član 14. stav 2).

Ocjenjujući osporeni član 25. Pravilnika o postupanju u zemljišnoknjižnim stvarima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 105/03 i 23/07), sa stanovišta navoda i razloga osporavanja iznijetih u inicijativi, Sud je ocijenio da je normiranjem kao u osporenom članu donosilac osporenog akta postupio u skladu sa ovlašćenjima iz člana 27. st. 2. i čl. 92. Zakona o zemljišnim knjigama. Po ocjeni Suda, navodi davaoca inicijative da ministar nije imao zakonsko ovlašćenje da osporenom članu 25. propisuje izdavanje spisa iz zbirke isprava nisu osnovani i izraz su pogrešnog tumačenja osporene odredbe. Polazeći od sadržaja citiranog člana 27. Zakona o zemljišnim knjigama, koji između ostalog propisuje da se zemljišne knjige trajno čuvaju, pa prema tome i zbirka isprava, kao dio zemljišne knjige, kako je to propisano članom 15. navedenog zakona, Sud je ocijenio da je donosilac osporenog akta normirajući kao u osporenoj odredbi postupio u skladu sa zakonskim ovlašćenjima. Po ocjeni Suda davalac inicijative očigledno pogrešno izjednačava pojam spisa sa pojmom akata (pismena) i drugih priloga koji se obuhvataju jednim omotom spisa predmeta, jer je opštepoznato da se spis predmeta ne izdaje iz službenih prostorija, osim propisanih izuzetaka. Osporena odredba ne uređuje pitanje izdavanja kopije akata i drugih dokumenata iz zbirke isprava, već izdavanje spisa iz zbirke isprava, a pojam akta, predmeta, arhiviranih predmeta i arhive, kao i pojam spisa i postupanja sa spisima razjašnjeni su relevantnim propisima kojima je uređena oblast kancelarijskog poslovanja. S obzirom na navedeno, Sud je ocijenio da su neosnovani navodi inicijative da je osporenim propisivanjem ograničena javnost zbirke isprava kao dijela zemljišne knjige suprotno odredbama čl. 2. stav 1. Zakona o zemljišnim knjigama i čl. 4. i 14. st. 2. Zakona o slobodi pristupa informacijama, naročito kada se ima u vidu da je članom 77. Zakona o zemljišnim knjigama Republike Srpske propisano da je uvid u zemljišne knjige, pripadajuće akte, isprave i pomoćne isprave slobodan, uz prisustvo službenog lica iz zemljišnoknjižne kancelarije, ako posebnim zakonom za pojedinačne podatke nije drugačije određeno. Imajući u vidu izloženo, Sud je utvrdio da su neosnovani i navodi davaoca inicijative prema kojima je osporeno propisivanje u suprotnosti sa članom 108. stav 2. Ustava Republike Srpske.

S obzirom na to da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i da prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12) odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.

Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-75/20 27. oktobra 2021. godine

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 25… | Sudska praksa | Aktio