Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Republike Srpske

Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 3. st. 2. i 3. Uredbe o boračkom dodatku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 52/13, 53/14 i 6/19). Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 3. stav 1. Uredbe o boračkom dodatku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 52/13, 53/14 i 6/19).

Odluka donesena 22. 12. 2021.

Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.org i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Predmeti (1)

U-3/21

Ocjena ustavnosti i zakonitosti

Rješenje

22. 12. 2021.

Tekst odluke

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 37. stav 1. tačka g), člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tač. g) i d) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 22. decembra 2021. godine, donioje

RJEŠENjE

Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 3. st. 2. i 3. Uredbe o boračkom dodatku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 52/13, 53/14 i 6/19).

Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 3. stav 1. Uredbe o boračkom dodatku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 52/13, 53/14 i 6/19).

Obrazloženje

Pero Daković iz Bileće, zastupan po punomoćniku Nebojši Rudanu, advokatu iz Trebinja, dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 3. Uredbe o boračkom dodatku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 52/13, 53/14 i 6/19). Iz sadržine inicijative koja je precizirana na zahtjev Suda, te naknadno dopunjena proizlazi da je osporeni član 3. Uredbe u nesaglasnosti s čl. 10, 69. i 108. Ustava Republike Srpske, te članom 31. stav 2. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 134/11, 9/12 i 40/12). Davalac inicijative ukazuje, prije svega, na Odluku ovog suda broj: U- 50/12 od 24. aprila 2014. godine i s tim u vezi navodi da je ovom odlukom utvrđeno da je članom 5. stav 2. Uredbe o boračkom dodatku kojim je Vlada Republike Srpske, pored dva Zakonom propisana kriterijuma za sticanje prava na mjesečni borački dodatak - starosna dob i kategorija borca, predvidjela i treći kriterijum, odnosno status korisnika lične penzije određene od garantovanog penzijskog osnova do 31. januara 2012. godine, povrijeđeno načelo podjele vlasti iz člana 69. Ustava, načelo zakonitosti iz člana 108. stav 2. Ustava, kao i princip ravnopravnosti građana iz člana 10. Ustava. Navedene ustavne odredbe je, kako se dalje navodi, Vlada povrijedila i osporenim propisivanjem iz člana 3. Uredbe s obzirom na to da je propisala novi kriterijum za sticanje određenih boračkih prava, dakle, kriterijum koji nije propisan u Zakonu o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske. Imajući u vidu da Vlada, kao nosilac izvršne vlasti, nije ovlašćena da uredbom, kao podzakonskim aktom, dodaje nove kriterijume za sticanje boračkih prava, na način kako je to propisano u osporenom članu Uredbe, davalac inicijative predlaže da Sud utvrdi da isti nije u saglasnosti s Ustavom Republike Srpske i Zakonom. Vlada Republike Srpske je u odgovoru na inicijativu, između ostalog, istakla da je osporeno propisivanje u funkciji izvršavanja dva zakona – zakona iz oblasti boračko-invalidske zaštite i zakona iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja, koji komplementarno uređuju ostvarivanje prava korisnika invalidske penzije kod kojeg je uzrok invalidnosti povreda zadobijena za vrijeme vršenja vojne dužnosti u okolnostima oružanih sukoba, odnosno bolest koja se uzročno-posljedično odnosi na te sukobe. S tim u vezi, u odgovoru se ukazuje na odredbe čl. 157. i 158. stav 1. tačka e), te člana 172. stav 5. tačka a) Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 134/11, 82/13 i 103/15) i naglašava da se osporenim normiranjem sprečava da se po osnovu istog svojstva – pripadnika oružanih snaga (borca), istovremeno ostvaruju novčana primanja kroz propis iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja – u vidu uvećanja invalidske penzije koja se određuje od garantovanog penzijskog osnova za tu kategoriju korisnika i kroz propise iz oblasti boračko-invalidske zaštite - u vidu boračkog dodatka, jer bi to značilo dvostruko korištenje prava po istom osnovu (statusu borca). Takođe, u odgovoru se ističe da osporeni član Uredbe ne ugrožava prava po osnovu statusa borca, jer se ne može smatrati da se ostvarivanjem prava na invalidsku penziju kad je uzrok invalidnosti povreda zadobijena za vrijeme vršenja vojne dužnosti u okolnostima oružanih sukoba, odnosno bolest koja se uzročno-posljedično odnosi na te sukobe korisnicima invalidske penzije, neopravdano uskraćuje ostvarivanje prava na borački dodatak jer novčani iznos invalidske penzije koji je utvrđen od garantovanog penzijskog osnova za navedenu kategoriju, a ne od ličnog penzijskog osnova osiguranika, predstavlja primanje po osnovu statusa borca. Ukoliko bi, kako se dalje ističe, navedena kategorija korisnika invalidskih penzija ostvarivala i borački dodatak, bila bi u povoljnijem položaju u odnosu na ostale borce koji po osnovu statusa borca ostvaruju samo borački dodatak. S obzirom na izloženo, u odgovoru se zaključuje da je osporenim propisivanjem Vlada bliže razradila zakonske odredbe radi adekvatne i pravične primjene u praksi, pri čemu nije izašla izvan okvira svojih zakonskih ovlašćenja i narušila načelo podjele vlasti iz člana 69. Ustava, kao ni načelo ravnopravnosti građana iz člana 10. Ustava, te predlaže da Sud inicijativu ne prihvati. Uredbu o boračkom dodatku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 52/13, 53/14 i 6/19) donijela je Vlada Republike Srpske na osnovu člana 31. stav 4. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 134/11, 9/12 i 40/12) i člana 43. stav 2. Zakona o Vladi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 118/08), po prethodno pribavljenoj saglasnosti Boračke organizacije Republike Srpske. Ovom uredbom uređuju se uslovi i postupak za ostvarivanje prava na borački dodatak (član 1). Osporenim odredbama člana 3. Uredbe je propisano da pravo na borački dodatak po ovoj uredbi ne može ostvariti borac - korisnik prava na invalidsku penziju kod kojeg je uzrok invalidnosti povreda zadobijena za vrijeme vršenja vojne dužnosti u okolnostima oružanih sukoba, odnosno bolest koja se uzročno-posljedično odnosi na te sukobe (stav 1), da će se izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana borački dodatak priznati korisniku invalidske penzije kod kojeg je za povrede zadobijene za vrijeme vršenja vojne dužnosti u okolnostima oružanih sukoba, odnosno za bolest koja se uzročno-posljedično odnosi na te sukobe, invaliditet utvrđen samo djelimično u odnosu na ukupan invaliditet, a najviše 50% (stav 2) i da će opštinski, odnosno gradski organ uprave nadležan za poslove boračko-invalidske zaštite (u daljem tekstu: prvostepeni organ) za svaki prethodni mjesec, po službenoj dužnosti, pribaviti podatke od nadležne filijale Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske o korisnicima prava na invalidsku penziju iz st. 1. i 2. ovog člana (stav 3). U postupku ocjenjivanja osporenih odredaba člana 3. Uredbe o boračkom dodatku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 52/13, 53/14 i 6/19) Sud je, prije svega, utvrdio da Ustavni sud Republike Srpske Rješenjem broj: U-109/19 od 23. decembra 2020. godine ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 1/21) nije prihvatio inicijativu za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 3. stav 1. ove uredbe. Naime, Sud je u ovom predmetu ocijenio da odredbom člana 3. stav 1. Uredbe, kojom je isključena mogućnost ostvarivanja prava na borački dodatak licu kome je invalidska penzija priznata po osnovu tjelesnog oštećenja po kome je priznat vojni invaliditet, Vlada nije izašla iz okvira ovlašćenja koja su joj data odredbom člana 31. stav 4. Zakona.

S obzirom na navedeno, Sud je utvrdio da se u pogledu ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti osporenog člana 3. stav 1. Uredbe o boračkom dodatku radi o stvari o kojoj je već odlučivano, te na osnovu člana 37. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 104/11 i 92/12), u ovom dijelu, inicijativu nije prihvatio.

U postupku ocjenjivanja ostalih odredaba člana 3. Uredbe o boračkom dodatku Sud je imao u vidu odredbe Ustava kojim je utvrđeno: da su građani Republike ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki su pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo (član 10), da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, boračku i invalidsku zaštitu (tačka 12. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava), da Vlada obezbjeđuje sprovođenje i izvršava zakone, druge propise i opšte akte, donosi uredbe, odluke i druge akte za izvršavanje zakona (član 90. tač. 3. i 4), te da zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom, odnosno da propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom (član 108).

Pored navedenih ustavnih odredaba Sud je imao u vidu da je Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske propisano da se ovim zakonom uređuju uslovi, način i postupak za utvrđivanje statusa i prava boraca, vojnih invalida i članova porodica poginulih boraca i umrlih vojnih invalida i članova porodica lica stradalih u vršenju vojne službe ili u vršenju aktivnosti u vezi sa tom službom, način obezbjeđivanja novčanih sredstava, te druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava propisanih ovim zakonom (član 1); da su mjesečna primanja po ovom zakonu: borački dodatak, lična invalidnina, dodatak za njegu i pomoć, ortopedski dodatak, dopunsko materijalno obezbjeđenje, porodična invalidnina, povećana porodična invalidnina kao stečeno pravo, uvećana porodična invalidnina i posebno mjesečno primanje, godišnja borački dodatak i naknada za odlikovanje (član 16), da je borački dodatak mjesečno, odnosno godišnje novčano primanje koje borci iz člana 2. st. 1. i 2. ovog zakona mogu da ostvare po osnovu angažovanja u ratu u zoni borbenih dejstava, kao i da pravo na borački dodatak kao mjesečno novčano primanje mogu da ostvare borci s obzirom na starosnu dob, a da borci koji ne mogu ostvariti pravo na borački dodatak iz stava 2. ovog člana ostvaruju pravo na borački dodatak kao godišnje novčano primanje, u skladu sa propisanim uslovima, te da će Vlada donijeti uredbu kojom se uređuju uslovi i postupak za ostvarivanje prava na borački dodatak, uz prethodno pribavljenu saglasnost Boračke organizacije (član 31).

Sud je, takođe, imao u vidu Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 134/11, 82/13 i 103/15) kojim je, između ostalog, propisano: da Republika iz budžeta obezbjeđuje Fondu sredstva za pokriće obaveza nastalih po osnovu prava ostvarenih po povoljnijim uslovima, po osnovu većeg obima prava određenih kategorija osiguranika u odnosu na obim prava ostalih osiguranika, kao i po osnovu posebnog staža (u daljem tekstu: sredstva po osnovu obaveza Republike) (član 157), da se sredstva po osnovu obaveza Republike obezbjeđuju, pored ostalog, i za invalidsku penziju – u kompletnom iznosu ako je uzrok invalidnosti povreda zadobijena za vrijeme vršenja vojne dužnosti u okolnostima oružanih sukoba ili bolest koja je uzročno-posljedično vezana za te okolnosti, trajno (član 158. stav 1. tačka e)) i da se izuzetno od stava 4. člana 172. neće ponovo određivati penzija korisniku penzije kod koga je uzrok invalidnosti povreda zadobijena za vrijeme vršenja vojne dužnosti u okolnostima oružanih sukoba, kao i bolest tog lica koja je uzročno-posljedično vezana za te okolnosti (član 172. stav 5. tačka a)).

Uz to, Sud je imao u vidu Zakon o Vladi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 118/08), kojim je, između ostalog, propisano da izvršnu vlast u Republici Srpskoj, u skladu sa Ustavom, vrši Vlada Republike Srpske (član 1), da u vršenju vlasti iz člana 1. ovog zakona Vlada sprovodi politiku, izvršava zakone i druge propise Narodne skupštine i odgovorna je za stanje u Republici u svim oblastima iz svoje nadležnosti (član 2. stav 1), da u pitanjima iz svoje nadležnosti Vlada donosi: uredbe, odluke, smjernice, instrukcije, rješenja, zaključke i druge akte, u skladu sa zakonom, te da se uredbom bliže uređuju odnosi od značaja za izvršavanje zakona (član 43. st. 1. i 2).

Polazeći od izloženog, a imajući pritom u vidu da davalac inicijative nije naveo posebne razloge zbog kojih osporava odredbe člana 3. st. 2. i 3. Uredbe, već da su razlozi dati u kontekstu razloga zbog kojih se osporava odredba člana 3. stav 1. Uredbe, Sud je utvrdio da je Vlada Republike Srpske na osnovu člana 31. stav 4. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske bila ovlašćena da uredi bliže uslove i postupak za ostvarivanje prava na borački dodatak. Osporenim propisivanjem, po ocjeni Suda, Vlada nije izašla iz okvira ovlašćenja koja su joj data Zakonom, odnosno da je osporeno propisivanje kao norma sprovedbenog podzakonskog akta u funkciji izvršavanja odredaba Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske. Pri tome, osporenim odredbama se ne povređuje princip ravnopravnosti iz člana 10. Ustava, budući da odredba člana 3. stav 2. Uredbe podjednako važi za sve korisnike invalidske penzije kod kojih je za povrede zadobijene za vrijeme vršenja vojne dužnosti u okolnostima oružanih sukoba, odnosno za bolest koja se uzročno-posljedično odnosi na te sukobe, invaliditet utvrđen samo djelimično u odnosu na ukupan invaliditet, a najviše 50%. Takođe je u okviru zakona obavezivanje opštinskog, odnosno gradskog organa uprave nadležnog za poslove boračko-invalidske zaštite da za svaki prethodni mjesec, po službenoj dužnosti, pribavi podatke od nadležne filijale Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske o korisnicima prava na invalidsku penziju iz st. 1. i 2. ovog člana, kako je to utvrđeno članom 3. stav 3. Uredbe. Iz navedenog, po ocjeni Suda, proizlazi i da su osporene odredbe člana 3. st. 2. i 3. Uredbe saglasne sa ustavnim principom saglasnosti propisa i drugih opštih akata sa zakonom, koji je utvrđen članom 108. stav 2. Ustava.

Cijeneći da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i da prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sudu je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.

Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Duško Medić, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-3/21 22. decembra 2021. godine

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 3… | Sudska praksa | Aktio