Ustavni sud Republike Srpske
Utvrđuje se da član 67. u dijelu koji glasi: „..., koja su to zvanje stekla prije reforme visokog obrazovanja u Republici Srpskoj ili Bosni i Hercegovini,..“ Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 57/16, 110/16, 58/19 i 82/19) nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske. Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje saglasnosti člana 67. Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 57/16, 110/16, 58/19 i 82/19) s članom 2. Zakona o zabrani diskriminacije ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 59/09 i 66/16), članom 22. Zakona o radu ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 1/16 i 66/18) i članom 22. Zakona o visokom obrazovanju ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 67/20).
Odluka donesena 23. 02. 2022.
Citirani propisi
Predmeti (1)
U-26/21
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Odluka
23. 02. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5, člana 37. stav 1. tačka a), člana 60. stav 1. tačka a) i člana 61. stav 1. tačka d) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 23. februara 2022. godine, donioje
ODLUKU
Utvrđuje se da član 67. u dijelu koji glasi: „..., koja su to zvanje stekla prije reforme visokog obrazovanja u Republici Srpskoj ili Bosni i Hercegovini,..“ Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 57/16, 110/16, 58/19 i 82/19) nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.
Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje saglasnosti člana 67. Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 57/16, 110/16, 58/19 i 82/19) s članom 2. Zakona o zabrani diskriminacije ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 59/09 i 66/16), članom 22. Zakona o radu ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 1/16 i 66/18) i članom 22. Zakona o visokom obrazovanju ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 67/20).
Obrazloženje
Mehdin Čivić iz Capardi, opština Osmaci, dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za ocjenjivanje ustavnosti člana 67. Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 57/16, 110/16, 58/19 i 82/19). Citirajući odredbe čl. 10. i 108. Ustava Republike Srpske, kao i odredbe člana 2. Zakona o zabrani diskriminacije ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 59/09 i 66/16), člana 22. Zakona o radu ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 1/16 i 66/18) i člana 22. Zakona o visokom obrazovanju ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 67/20), davalac inicijative ističe da osporena zakonska odredba pravi diskriminirajuću razliku po osnovu obrazovanja između doktora pravnih nauka i magistara koji su to zvanje stekli prije reforme visokog obrazovanja u Republici Srpskoj ili Bosni i Hercegovini i doktora pravnih nauka i magistara koji su to obrazovanje stekli poslije reforme visokog obrazovanja u Republici Srpskoj ili Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu da osporeno zakonsko rješenje pravi razliku među istim naučnim zvanjima, te omogućava da se jedni u odnosu na druge stave u povoljniji položaj u istoj pravnoj situaciji, davalac inicijative predlaže da Sud utvrdi da osporena odredba Zakona nije u saglasnosti sa Ustavom i navedenim zakonima. Narodna skupština Republike Srpske nije dostavila odgovor na navode inicijative.
Prema osporenom članu 67. Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 57/16, 110/16, 58/19 i 82/19), stručni ispit iz člana 66. stav 5. ovog zakona ne polažu lica koja imaju naučno zvanje doktor pravnih nauka, kao i lica koja imaju naučno zvanje magistar pravnih nauka, koja su to zvanje stekla prije reforme visokog obrazovanja u Republici Srpskoj ili Bosni i Hercegovini, lica sa položenim pravosudnim ispitom i radnici zatečeni na radu u Ministarstvu koji na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju više od 20 godina efektivnog radnog staža na poslovima stručne spreme za koju se traži oslobađanje od polaganja stručnog ispita.
Odredbama Ustava Republike Srpske na koje ukazuje davalac inicijative utvrđeno je da su građani Republike ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki su pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo (član 10), te da zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom, a propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom (član 108).
U drugim odredbama Ustav utvrđuje da Republika uređuje i obezbjeđuje bezbjednost, te organizaciju, nadležnost i rad državnih organa (tač. 2. i 10. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je mijenjan član 68. Ustava), te da Narodna skupština donosi zakone, druge propise i opšte akte (član 70. stav 1. tačka 2).
Pored navedenih odredaba Ustava, u postupku ocjenjivanja ustavnosti osporenog člana 67. Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Sud je imao u vidu i odredbe ovog zakona kojim je propisano, i to člana 1. da se ovim zakonom uređuju nadležnost, djelokrug, osnovi organizacije i rukovođenja u Ministarstvu unutrašnjih poslova (u daljem tekstu: Ministarstvo), policijski i drugi unutrašnji poslovi iz nadležnosti Ministarstva, osnovni principi u primjeni policijskih ovlašćenja, policijska ovlašćenja, dužnosti i prava iz radnih odnosa, prijem u radni odnos u Ministarstvo policijskih službenika, državnih službenika i namještenika, činovi i unapređenje policijskih službenika, radni uslovi policijskih službenika, disciplinska i materijalna odgovornost policijskih službenika, obrada ličnih podataka i zaštita tajnih podataka, policijska i stručna obuka, kontrola i javnost rada Ministarstva i druga pitanja, te člana 66. da se zasnivanje radnog odnosa u Ministarstvu vrši u skladu sa ovim zakonom i Zakonom o državnim službenicima (stav 1), da se pripravnikom smatra lice koje prvi put zasniva radni odnos u određenom stepenu stručne spreme (stav 2), da se za vrijeme pripravničkog staža pripravnik osposobljava za obavljanje poslova kroz obuku i praktičan rad i po isteku pripravničkog staža polaže stručni ispit (stav 5), da ukoliko u roku od šest mjeseci po isteku pripravničkog staža ni u ponovljenom pokušaju ne položi stručni ispit, pripravnik ne može zasnovati radni odnos niti obnavljati pripravnički staž u Ministarstvu (stav 6). Polazeći od izloženog Sud je ocijenio da osporena odredba Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima u dijelu kojim je pravo na oslobađanje od polaganja stručnog ispita priznato licima koja su naučno zvanje doktor pravnih nauka, kao i magistar pravnih nauka stekla prije reforme visokog obrazovanja u Republici Srpskoj ili Bosni i Hercegovini nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske. Naime, na ovaj način se, po ocjeni Suda, Zakonom isključuje mogućnost da lica koja su naučno zvanje doktor pravnih nauka, kao i magistar pravnih nauka stekla poslije reforme visokog obrazovanja u Republici Srpskoj ili Bosni i Hercegovini budu oslobođena od polaganja stručnog ispita. Po ocjeni Suda, lica koja imaju naučno zvanje doktor pravnih nauka, kao i lica koja imaju naučno zvanje magistar pravnih nauka nalaze se u istoj pravnoj situaciji, bez obzira na to da li su to naučno zvanje stekla prije ili poslije reforme visokog obrazovanja u Republici Srpskoj ili Bosni i Hercegovini, te se i pravila o polaganju stručnog ispita na sve njih moraju jednako primjenjivati. Stoga, po ocjeni Suda, osporena odredba Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima u dijelu koji glasi: „... koja su to zvanje stekla prije reforme visokog obrazovanja u Republici Srpskoj ili Bosni i Hercegovini,...“ Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 57/16, 110/16, 58/19 i 82/19) nije u saglasnosti sa odredbom člana 10. Ustava, kojom se garantuju jednakost i ravnopravnost građana bez obzira na bilo kakvu posebnost ili drugo lično svojstvo. Ovakvo propisivanje, po ocjeni Suda, nije u saglasnosti ni sa članom 108. stav 1. Ustava, prema kojem zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom. Prema članu 115. Ustava Ustavni sud nije nadležan da odlučuje o međusobnoj saglasnosti odredaba propisa iste pravne snage, u ovom slučaju osporenog člana 67. Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima s odredbama člana 22. Zakona o radu ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 1/16, 66/18 i 119/21) i člana 22. Zakona o visokom obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske" broj 67/20), niti sa zakonima koje je usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine pa tako ni sa Zakonom o zabrani diskriminacije ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 59/09 i 66/16).
Kako je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 104/11 i 92/12), u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.
Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ove odluke.
Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.
Broj: U-26/21 23. februara 2022. godine
PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Mr Džerard Selman, s.r.