Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Republike Srpske

Utvrđuje se da član 22. tačka a) podtačke 1) i 3) Pravilnika o načinu osnivanja i održavanja katastra nepokretnosti Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 11/14 i 25/14 i 31/15) nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 6/12, 110/16 i 62/18) i Zakonom o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 115/18 i 111/21).

Odluka donesena 25. 05. 2022.

Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.org i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Predmeti (1)

U-9/22

Ocjena ustavnosti i zakonitosti

Odluka

25. 05. 2022.

Tekst odluke

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske i člana 40. stav 5, člana 42. stav 1. i člana 60. stav 1. tačke a) i b) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (''Službeni glasnik Republike Srpske'' br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 25. maja 2022. godine, donio je

ODLUKU

Utvrđuje se da član 22. tačka a) podtačke 1) i 3) Pravilnika o načinu osnivanja i održavanja katastra nepokretnosti Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 11/14 i 25/14 i 31/15) nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 6/12, 110/16 i 62/18) i Zakonom o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 115/18 i 111/21).

Obrazloženje

Mile Golijan iz Han Pijeska dao je Ustavnom sudu Republike Srpske (u daljem tekstu: Sud) inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 22. tačka a) podtačka 1) Pravilnika o načinu osnivanja i održavanja katastra nepokretnosti Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 11/14, 25/14 i 31/15), koji je donio v.d. direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, smatrajući da osporeno propisivanje nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske (u daljem tekstu: Ustav), Zakonom o javnim putevima („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 89/13), Zakonom o šumama („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 75/08, 60/13 i 70/20), Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 6/12 i 110/16) i Zakonom o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 115/18 i 111/21).

Ukazujući na propisivanje iz člana 3. stav 1, član 4. stav 2, član 9. i član 11. Zakona o javnim putevima davalac inicijative ističe: da je normiranje prema kojem u javne puteve spadaju i nekategorisani putevi i trgovi u direktnoj suprotnosti sa članom 9. ovog zakona, da iz odredbe člana 3. stav 1. tog zakona, u vezi sa njegovim članom 9, proizlazi da su javni putevi, među kojima su lokalni putevi i ulice u naselju, u svojini Republike Srpske, a da prema članu 4. stav 1. istog zakona oni ne mogu biti predmet svojine i drugih stvarnih prava, niti se mogu otuđiti iz svojine Republike, zbog čega je propisivanje na način kao u alineji 1. tačke a) podtačke 1) osporene odredbe Pravilnika u suprotnosti sa navedenim članovima ovog zakona, da je iz istih razloga nezakonita i odredba alineje 2. tačke a) podtačke 1) osporene odredbe Pravilnika koja propisuje da se za lokalne, nekategorisane puteve, ulice u naseljima i trgove kao nosilac prava upisuje jedinica lokalne samouprave, jer lokalni putevi i ulice u naselju, prema članu 9. Zakona o javnim putevima, predstavljaju javne puteve, koji su, prema članu 3. stav 1. ovog zakona, u svojini Republike Srpske, da navedeni zakon, a ni neki drugi zakon, ne propisuju da su nekategorisani putevi u svojini jedinice lokalne samouprave, zbog čega, imajući u vidu odredbu člana 11. istog zakona, vlasnici nekategorisanih puteva mogu biti različita pravna i fizička lica, da je, kada je riječ o nekategorisanim putevima, u svakom konkretnom slučaju potrebno utvrditi nosioca prava, a shodno odredbama Zakona o stvarnim pravima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 75/08, 60/13 i 70/20), da jedinica lokalne samouprave ne može biti upisani nosilac prava na svim nekategorisanim putevima, već samo na onima na kojima se, u skladu sa zakonom, utvrdi predmetno pravo. Davalac inicijative smatra da iz propisivanja člana 3. stav 1, člana 8, člana 78, člana 80. stav 2, člana 81. st. 1. i 2. i člana 82. st. 1, 2, 3, 4, 5. i 8. Zakona o šumama („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 75/08, 60/13 i 70/20), proizlazi da se svi šumski tj. nekategorisani putevi (član 2. stav 1. tačka k) Zakona o javnim putevima) ne mogu upisati kao svojina jedinice lokalne samouprave, a kako je to predviđeno Pravilnikom. Nadalje se navodi da su, prema članu 3. stav 1. Zakona o šumama, šume i šumsko zemljište na teritoriji Republike Srpske u svojini Republike i drugih pravnih i fizičkih lica, zbog čega šumski putevi mogu biti u svojini vlasnika šuma, tj. pravnih i fizičkih lica; da jedinica lokalne samouprave može biti vlasnik šumskog puta samo na zemljištu pod šumom u njenom vlasništvu; da jedinica lokalne samouprave ne može biti upisani nosilac prava na šumskim putevima koje je izgradio korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike Srpske; da upisivanje svih šumskih puteva kao svojine jedinica lokalne samouprave dovodi korisnike šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike do nepremostivih problema, jer oni više nisu u mogućnosti da održavaju šumske puteve, što im je dužnost shodno članu 82. stav 2. Zakona o šumama, ni da vrše njihovu rekonstrukciju, dok jedinice lokalne samouprave nemaju interes, niti finansijska sredstva za njihovo održavanje.

Davalac inicijative smatra da član 179. tačka ž) Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske ne daje ovlašćenje donosiocu Pravilnika da uredi pitanja koja se tiču svojine, te da osporena odredba Pravilnika, suprotno članu 63. stav 2. Zakona o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 115/18 i 111/21), ne razrađuje pojedine odredbe zakona.

Davalac inicijative ističe ranije zauzeto stanovište Suda prema kojem je uređenje svih segmenata svojine, prema Ustavu, u isključivoj nadležnosti zakonodavca, da sva temeljna, statusna pitanja svojine, kao i drugih stvarnih prava na nekretninama predstavljaju zakonsku materiju, te ukazuje da je Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske, između ostalog, uređeno izlaganje na javni uvid podataka o nepokretnostima i utvrđivanje prava na nepokretnostima (čl. 75. do 89. Zakona), upis u katastar nepokretnosti (čl. 90. do 108. Zakona), te upis prava svojine (član 93. stav 1. tačka a) Zakona), kao i da se prava na nepokretnostima uspostavljaju na način i u postupku regulisanom tim zakonom (član 94. Zakona).

S obzirom na izloženo davalac inicijative smatra da je osporeno propisivanje u suprotnosti sa načelima iz člana 5. stav 1. al. 4. i 7. Ustava, članom 69. stav 2. i članom 108. Ustava.

U odgovoru na inicijativu koji je u ime Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove dostavio v.d. direktora se navodi: da su navodi iz inicijative neosnovani; da je članom 22. Pravilnika regulisan upis prava na javnim dobrima koja su u evidencijama upisana na Republiku Srpsku, odnosno jedinicu lokalne samouprave u skladu sa Zakonom o premjeru i katastru; da je tim zakonom propisan postupak izlaganja; da je navedeni postupak transparentan; da na kraju ovog postupka komisija koju imenuje Uprava donosi rješenje koje sadrži podatke o nepokretnostima, označenje prava na nepokretnostima i nosilaca tih prava, ograničenje vezano za raspolaganje nepokretnostima, te nalog za upis podataka o nepokretnostima i nosiocima prava na nepokretnostima; da se protiv tog rješenja može izreći žalba, odnosno pokrenuti spor kod nadležnog suda; da je navedena zakonska odredba usaglašena sa članom 7. stav 2. Zakona o stvarnim pravima prema kojem su javna dobra stvari koje su po zakonu namijenjene da služe svim pod jednakim uslovima, kao što su: javni putevi, ulice, trgovi i drugo; da se osporena zakonska odredba ne odnosi na upis prava svojine na nekategorisanim putevima koji su upisani kao svojina fizičkih i pravnih lica; da je osporena zakonska odredba u skladu sa Zakonom o javnim putevima, a imajući u vidu odredbu člana 5. stav 1. ovog zakona kojom je propisano da, kada je trajno prestala potreba korišćenja javnog puta ili njegovog dijela kao javnog puta, može mu se ukinuti status javnog dobra u opštoj upotrebi, a nepokretnost kojoj prestaje status javnog dobra ostaje u svojini Republike, odnosno svojini jedinice lokalne samouprave kada se radi o lokalnim putevima, ulicama u naselju i nekategorisanim putevima; da se s obzirom na navedenu odredbu, na lokalnim putevima, ulicama u naselju i nekategorisanim putevima (koji nisu u svojini fizičkih i pravnih lica) upisuje svojina jedinice lokalne samouprave; da je v.d. direktora Republičke uprave za geodetske i imovinso-pravne poslove bio ovlašćen da, uz saglasnost Vlade, donese osporeni pravilnik; da je Pravilnik u skladu sa Ustavom, jer je prema mišljenju Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo isti usaglašen sa Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske, sa pravnim sistemom Republike Srpske, te Pravilima za izradu zakona i drugih propisa Republike Srpske; da su neosnovani navodi da je Pravilnikom regulisana zakonska materija, jer je istim razrađen postupak osnivanja, obnove i održavanja katastra nepokretnosti. S obzirom na navedeno, predlaže se da Sud, kako se navodi, odbije predmetnu inicijativu. Pravilnik o načinu osnivanja i održavanja katastra nepokretnosti Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 11/14, 25/14 i 31/14) donio je v.d. direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, uz saglasnost Vlade, na osnovu člana 179. tačka ž) Zakona o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske” broj 6/12) i člana 89. stav 2. Zakona o republičkoj upravi ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 118/08, 11/09, 74/10, 86/10, 24/12 i 121/12).

Osporenim članom 22. tačka a) podtačka 1) ovog pravilnika je propisano: da su javna dobra za koja se vodi katastar nepokretnosti javni putevi (auto-putevi, brzi putevi, magistralni putevi, regionalni putevi, lokalni putevi, nekategorisani putevi, ulice u naselju i trgovi), te da će se u prostor za upis nosioca prava u gornji dio horizontalnog reda upisati, u skladu sa zakonom, za auto-puteve, brze puteve, magistralne i regionalne puteve, Republika Srpska (alineja 1), a za lokalne, nekategorisane puteve, ulice u naseljima i trgove, jedinica lokalne samouprave (alineja 2).

Razmatrajući osporeni akt, Sud je odlučio da, u skladu da članom 42. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 104/11 i 92/12), proširi ocjenu ustavnosti i zakonitosti i na odredbu člana 22. tačka a) podtačka 3) Pravilnika kojim je propisano da će se u prostor za upis vrste prava upisati svojina Republike Srpske, odnosno svojina jedinice lokalne samouprave.

U postupku ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti osporene odrezbe Pravilnika Sud je imao u vidu odredbe Ustava Republike Srpske kojima je utvrđeno: da se ustavno uređenje Republike temelji, između ostalog, na vladavini prava, te na parlamentarnoj demokratiji i podjeli vlasti (član 5. stav 1. alineje 4. i 7), da Republika uređuje i obezbjeđuje, pored ostalog, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, korišćenje prostora i politiku i mjere za usmjeravanje razvoja, kao i druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom (tač. 6, 8. i 18. Amandmana XXXII na Ustav, kojim je zamijenjen član 68. Ustava), da se državna vlast u Republici organizuje na načelu podjele vlasti (član 69. stav 1), da zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom, odnosno da propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom (član 108).

Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 6/12, 110/16 i 62/18) je propisano: da se ovim zakonom uređuju upravni i stručni poslovi koji se, između ostalog, odnose na katastar nepokretnosti, kao javni registar o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima (član 1), da je „imalac prava“ pravno ili fizičko lice koje ima pravo svojine ili pravo raspolaganja na stvarima u državnoj svojini ili uže stvarno ili obligaciono pravo na određenoj nepokretnosti (član 2. tačka nj)), da je katastar nepokretnosti osnovni i javni registar o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima (član 4. stav 1), da se za rješavanje pojedinih pitanja upisa stvarnih prava koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju svojina i druga stvarna prava (član 7), da se upisom u katastar nepokretnosti stiču, prenose, ograničavaju i prestaju prava na nepokretnostima, osim ako zakonom nije drugačije određeno (član 54. stav 1), da se iz baze podataka katastra nepokretnosti izdaje list nepokretnosti u propisanom obliku i sadržaju za nepokretnost i imaoca prava (član 70. stav 1). Ovim zakonom je, pored ostalog, uređeno izlaganje na javni uvid podataka o nepokretnostima i utvrđivanje prava na nepokretnostima (čl. 75. do 89), kao i upis u katastar nepokretnosti (čl. 90. do 108). Tako je ovim zakonom, između ostalog, propisano: da se na nepokretnostima upisuje pravo svojine, založno pravo, stvarne služnosti, plodouživanje, realni tereti, pravo građenja, koncesije i pravo zakupa zaključeno na period ne kraći od pet godina (član 93. stav 1), da se prava na nepokretnostima iz člana 93. uspostavljaju na način i u postupku regulisanim ovim zakonom (član 94), da su opšti uslovi za upis stvarnih prava, predbilježbe i zabilježbe u katastar nepokretnosti postojanje upisane nepokretnosti, upisanog prethodnika i isprave za upis, kao i da opšti uslovi uvijek moraju biti ispunjeni, osim ako je zakonom drugačije uređen uslov i osnov upisa (član 100). Uređujući pitanje donošenja podzakonskih akata za sprovođenje ovog zakona, zakonodavac je dao ovlašćenje direktoru Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove da propisuje tehničke normative, metode i način rada kod osnivanja, obnove i održavanja katastra nepokretnosti i drugih katastarskih evidencija o nepokretnostima (član 179. tačka ž)), koji je i označen kao pravni osnov za donošenje osporenog pravilnika. Pored toga, Sud je u konkretnom slučaju uzeo u obzir i Zakon o stvarnim pravima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 124/08, 3/09, 58/09, 95/11, 60/15 i 107/19), kojim je propisano: da se ovim zakonom uređuje sticanje, korišćenje, raspolaganje, zaštita i prestanak prava svojine, drugih stvarnih prava i državine (član 1. stav 1), da su javna dobra stvari koje su po zakonu namijenjene da služe svima pod jednakim uslovima, kao što su: javni putevi, ulice, trgovi i drugo, a posebnim zakonom se uređuje korišćenje i upravljanje opštim i javnim dobrima (član 7. st. 2. i 5), da Republika, jedinica lokalne samouprave, javno preduzeće, javna ustanova i druge javne službe koje su nosioci prava svojine javnog prava imaju kao vlasnici u pravnim odnosima isti položaj kao i drugi vlasnici, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno (član 22. stav 1), da se pravo svojine stiče na osnovu pravnog posla, zakona, odluke suda ili drugog organa i nasljeđivanjem, uz ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom (član 23. stav 1).

Zakon o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 118/08, 11/09, 74/10, 86/10, 24/12, 121/12, 15/16, 57/16 i 31/18), koji je poslužio kao pravni osnov za donošenje osporenog pravilnika, prestao je da važi stupanjem na snagu Zakona o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 115/18 i 111/21). Članom 69. st. 1. i 2. ranijeg, odnosno članom 63. st. 1. i 2. važećeg zakona, propisano je da organi uprave donose pravilnike, naredbe, uputstva i druge opšte akte, a da se pravilnikom razrađuju pojedine odredbe zakona ili propisa Vlade. Prema članu 89. stav 2. ranijeg, odnosno članu 83. stav 2. važećeg zakona, direktor samostalne uprave donosi propise iz njenog djelokruga uz saglasnost Vlade.

Uzimajući u obzir navedene zakonske odredbe Sud je utvrdio da je v.d. direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove bio ovlašćen da donese osporeni pravilnik kojim su, sa ciljem sprovođenja Zakona o katastru i premjeru Republike Srpske, razrađene odredbe ovog zakona koje se odnose na način i metode osnivanja, obnove i održavanja katastra nepokretnosti kao osnovnog i javnog registra o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima.

Propisujući, međutim, u osporenom članu 22. tačka a) podtačke 1) i 3) ovog pravilnika da je Republika Srpska nosilac prava na auto-putevima, brzim putevima, magistralnim i regionalnim putevima, kao i da je jedinica lokalne samouprave nosilac prava na lokalnim i nekategorisanim putevima, te ulicama, naseljima i trgovima, te da će se na predmetnim nepokretnostima upisati pravo svojine Republike Srpske, odnosno jedinice lokalne samouprave, v.d. direktora ove uprave je, po ocjeni Suda, uredio šire od ovlašćenja koja su mu povjerena članom 179. tačka ž) Zakona o premjeru i katastru nepokretnosti Republike Srpske, a koja podrazumijevaju propisivanje tehničkih normativa, metoda i načina rada kod osnivanja, obnove i održavanja katastra nepokretnosti i drugih katastarskih evidencija o nepokretnostima.

Kako se prava na nepokretnostima koja je predvidio Zakon o premjeru i katastru nepokretnosti Republike Srpske (član 93. tog zakona) uspostavljaju u postupku regulisanim tim zakonom (član 94. istog zakona), te se stiču, prenose, ograničavaju i prestaju upisom u katastar nepokretnosti, osim ako zakonom nije drugačije određeno (član 54. stav 1) i to na osnovu opštih uslova za upis stvarnih prava, osim ako je zakonom drugačije uređen uslov i osnov upisa (član 100. istog zakona), kao i imajući u vidu član 23. stav 1. Zakona o stvarnim pravima prema kojem se pravo svojine stiče na osnovu pravnog posla, zakona, odluke suda ili drugog organa i nasljeđivanjem, a uz ispunjenje pretpostavki propisanih zakonom, a da Republika i jedinica lokalne samouprave, kao nosioci prava svojine javnog prava, imaju isti položaj kao i drugi vlasnici, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno (član 22. stav 1. istog zakona), donosilac Pravilnika je propisujući na osporeni način, prema ocjeni Suda, regulisao u zakonodavnoj oblasti, jer je osporene odredbe ovog podzakonskog akta stavio u funkciju osnova za upis prava svojine Republike Srpske i jedinica lokalne samouprave.

Imajući u vidu stanovište Suda prema kome je uređivanje svih segmenata prava svojine, prema Ustavu Republike Srpske, u isključivoj nadležnosti zakonodavca, kao i da sva temeljna, statusna pitanja svojine ‒ sadržaj, sticanje, ograničenja, zaštita i prestanak prava svojine, kao i drugih stvarnih prava na nekretninama, predstavljaju zakonsku materiju (Odluke ovog suda br. U-48/15 („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 3/16) i U-3/17 („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 12/18), donosilac osporenog pravilnika je propisujući na osporeni način, postupao u okviru ovlašćenja Republike iz tačke 6. Amandmana XXXII na Ustav kojim je zamijenjen član 68. Ustava, prema kojoj Republika, između ostalog, uređuje i obezbjeđuje svojinske odnose i zaštitu svih oblika svojine.

Uzimajući u obzir izloženo, Sud je utvrdio da odredbe člana 22. tačka a) podtačke 1) i 3) Pravilnika, suprotno članu 63. stav 2. Zakona o republičkoj upravi, nisu u funkciji sprovođenja zakona, zbog čega je, prema stanovištu Suda, propisujući na osporeni način, v.d. direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove postupao suprotno zajemčenom načelu vladavine prava iz člana 5. stav 1. alineja 4. Ustava, načelu podjele vlasti iz člana 5. stav 1. alineja 7. Ustava i člana 69. Ustava, kao i načelu ustavnosti i zakonitosti iz člana 108. Ustava.

S obzirom na ranije utvrđene razloge neustavnosti i nezakonitosti osporenih odredaba Pravilnika, razmatranje navoda davaoca inicijative o nesaglasnosti člana 22. tačka a) podtačke 1) istog sa odredbama Zakona o javnim putevima i Zakona o šumama, prema ocjeni Suda, nije od značaja za odlučivanje u ovoj ustavnopravnoj stvari.

S obzirom na to da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno, te da prikupljene informacije pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), u ovom predmetu donio odluku bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.

Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ove odluke.

Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, Irena Mojović, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-9/22 25. maja 2022. godine

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

Utvrđuje se da član 22. tačka a) podtačke 1) i 3) Pravilnika o načinu… | Sudska praksa | Aktio