Ustavni sud Republike Srpske
Utvrđuje se da Pravilnik o dopunama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja vojnih evidencija ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 1/17) nije u saglasnosti s Ustavom Republike Srpske i Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 134/11, 9/12 i 40/12).
Odluka donesena 12. 10. 2022.
Predmeti (1)
U-67/21
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Odluka
12. 10. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 60. stav 1. tač. a) i b) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 12. oktobra 2022. godine, donioje
ODLUKU
Utvrđuje se da Pravilnik o dopunama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja vojnih evidencija ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 1/17) nije u saglasnosti s Ustavom Republike Srpske i Zakonom o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 134/11, 9/12 i 40/12).
Obrazloženje
Ilija Vranjković iz Banje Luke dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za ocjenjivanje zakonitosti čl. 1. i 2. Pravilnika o dopunama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja vojnih evidencija ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 1/17). Davalac inicijative je osporio zakonitost navedenih odredaba Pravilnika u odnosu na član 127. stav 1. i član 128. stav 6. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 134/11, 9/12 i 40/12) i član 25, član 69. stav 2. i član 70. Zakona o republičkoj upravi ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 118/08, 11/09, 74/10, 86/10, 24/12 i 57/16). Obrazlažući navedeno davalac inicijative citira navedene zakonske odredbe, kao i odredbe člana 10. stav 2. Zakona o odbrani ("Službeni glasnik srpskog naroda u Bosni i Hercegovini" broj 7/92), člana 4. st. 1. i 2. Zakona o odbrani ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 21/96) i čl. 42. i 63. Zakona o unutrašnjim poslovima ("Službeni glasnik srpskog naroda u Bosni i Hercegovini" broj 7/92), te iznosi mišljenje da je nadležno ministarstvo postupilo izvan zakonskih ovlašćenja, odnosno da je navedenim pravilnikom neovlašćeno propisalo, i to osporenim članom 1. šta se smatra okolnostima pogibije, smrti i nestanka, odnosno zarobljavanja, ranjavanja, ozljeđivanja i povređivanja pripadnika jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova (u daljem tekstu: MUP-a) u vezi sa vršenjem vojne dužnosti, kao i učešćem u oružanoj akciji ili aktivnosti u vezi sa tom akcijom ili borbenim dejstvima pripadnika jedinica MUP-a i oružanim sukobima, a osporenim članom 2. materijalno-činjenični osnov za pokretanje postupka revizije uvjerenja o dužini angažovanja. Imajući u vidu da članom 128. stav 6. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske donosiocu akta nije dato ovlašćenje da pravilnikom uređuje druga pitanja osim pitanja koja se odnose na sadržaj i način vođenja vojnih evidencija, davalac inicijative predlaže da Sud utvrdi da osporene odredbe Pravilnika nisu u saglasnosti s navedenim zakonima. U odgovoru Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske istaknuto je da je pravni osnov za donošenje Pravilnika, čije odredbe su osporene, sadržan u odredbi člana 128. stav 6. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, te da su osporene odredbe čl. 1. i 2. ovog akta, kojim su detaljnije razrađene odredbe navedenog zakona koje se odnose na pripadnike MUP-a u vezi sa utvrđivanjem činjenica o okolnostima pogibije, smrti i nestanka, odnosno zarobljavanja, ranjavanja, ozljeđivanja i povređivanja, vršenja vojnih dužnosti, učešća u oružanoj akciji odnosno oružanom sukobu, saglasne relevantnim odredbama Zakona za čije izvršavanje je ovaj akt donesen, i istim su samo razrađene zakonske odredbe sa ciljem sprovođenja Zakona. Pored ovog, u odgovoru se navodi da se zakonitost odredbi osporenog pravilnika može cijeniti samo u odnosu na Zakon kao propis iz oblasti boračko-invalidske zaštite, odnosno propis koji sadrži pravni osnov za njegovo donošenje, ali da se ne može cijeniti u odnosu na druge zakone na koje se poziva davalac inicijative, a kojima je regulisana oblast republičke uprave, odbrane i unutrašnjih poslova. Imajući u vidu da se, kako se navodi, osporenim propisivanjem nije izašlo iz okvira zakonskih ovlašćenja i da su odredbe čl. 1. i 2. osporenog pravilnika u saglasnosti s odredbama člana 127. stav 1. i člana 128. stav 6. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, kao materijalnog propisa na kojem se Pravilnik temelji, u odgovoru se predlaže da se inicijativa ne prihvati. Pravilnik o dopunama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja vojnih evidencija ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 1/17) donesen je na osnovu člana 128. stav 6. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 134/11, 9/12 i 40/12) i člana 82. stav 2. Zakona o republičkoj upravi ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 118/08, 11/09, 74/10, 86/10, 24/12 i 57/16).
Osporenim članom 1. ovog pravilnika propisano je da se u Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja vojnih evidencija ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 66/12) poslije člana 8. dodaje novi član 8a. koji glasi:
"Član 8a.
(1) Smatra se da su okolnosti pogibije, smrti i nestanka, odnosno zarobljavanja, ranjavanja, ozljeđivanja i povređivanja pripadnika jedinica MUP-a u vezi sa vršenjem vojne dužnosti samo ako su po naređenju, pojedinačno ili u sastavu policijske jedinice učestvovali u oružanim akcijama ili aktivnostima u vezi sa oružanom akcijom ili borbenim dejstvima.
(2) Pod učešćem u oružanoj akciji ili aktivnosti u vezi sa tom akcijom ili borbenim dejstvima pripadnika jedinica MUP-a smatra se učešće po naređenju u oružanom sukobu sa suprotstavljenom neprijateljskom oružanom formacijom, pojedinačno ili u sastavu policijske formacije čiji je pripadnik.
(3) Oružani sukob u smislu stava 2. ovog člana podrazumijeva i specifične vojne zadatke, kao što su: izviđanje položaja, diverzantske akcije i slično.
(4) Odredbe st. 1. do 3. ovog člana odnose se na pripadnike i aktivnog i rezervnog sastava policije i analogno se primjenjuju i na ovlašćena službena lica MUP-a, kao i na ovlašćena službena lica službe državne bezbjednosti.
(5) Na lica iz stava 4. ovog člana analogno se primjenjuju odredbe člana 9. Zakona.
Osporenim članom 2. ovog pravilnika je propisano da se u članu 10. poslije stava 3. dodaje novi stav 4. koji glasi:
(4) Ukoliko se dobijeni podaci iz evidencije Ministarstva razlikuju od podataka iz službene evidencije gradskog/opštinskog organa za boračko-invalidsku zaštitu, pokreće se postupak revizije uvjerenja o dužini angažovanja".
U postupku razmatranja navoda davaoca inicijative Sud je, prije svega, imao u vidu Zakon o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 134/11, 9/12 i 40/12), kojim se uređuju uslovi, način i postupak utvrđivanja statusa i prava boraca, vojnih invalida i članova porodica poginulih boraca i umrlih vojnih invalida i članova porodica lica stradalih u vršenju vojne službe ili u vršenju aktivnosti u vezi sa tom službom, način obezbjeđivanja novčanih sredstava, te druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava propisanih ovim zakonom. S tim u vezi ovim zakonom je propisano, i to članom 9. da se pod vršenjem vojne službe ili dužnosti u vezi sa službom u vojsci smatra vršenje dužnosti koja se, po odredbama zakona i drugih propisa kojima se uređuje služba u vojsci, smatra vršenjem službe, odnosno dužnosti u vezi sa službom, uključujući i odlazak u jedinicu, na borbeni položaj i odobreni povratak iz jedinice; članom 11. da prava na mjesečna primanja i pravo na zdravstvenu zaštitu propisana ovim zakonom može ostvariti i lice koje je vršeći dužnost svoje službe kao pripadnik civilne zaštite, radnik Ministarstva unutrašnjih poslova, pripadnik radne obaveze ili pripadnik jedinice radne obaveze, po naređenju nadležnog organa učestvovalo u aktivnostima vezanim za oružanu akciju ili borbena dejstva i u vršenju tih aktivnosti zadobilo ranu, povredu ili ozljedu zbog koje je nastupio invaliditet od najmanje 20%, odnosno koje je pod istim okolnostima zadobilo bolest zbog koje je nastupio invaliditet od najmanje 40% (stav 1), te da lica iz st. 1. i 2. ovog člana ne mogu ostvariti status borca, vojnog invalida i člana porodice poginulog borca (stav 3); članom 87. da o statusu i pravima po ovom zakonu u prvom stepenu rješavaju opštinski, odnosno gradski organi uprave nadležni za poslove boračko-invalidske zaštite, ukoliko zakonom nije drugačije određeno (stav 1), te da po žalbi na rješenje organa iz stava 1. ovog člana rješava Ministarstvo (stav 2); članom 88. da se činjenica angažovanja borca utvrđuje samo na osnovu uvjerenja Ministarstva odbrane, odnosno Ministarstva unutrašnjih poslova za pripadnike tog ministarstva, a odsustvo iz jedinice po osnovu bolovanja samo na osnovu nalaza i mišljenja nadležnih vojnoljekarskih komisija (stav 1), da se činjenica da je rana, povreda ili ozljeda zadobijena pod okolnostima iz čl. 2, 5, 7, i 11. ovog zakona utvrđuje samo pisanim dokaznim sredstvima iz vremena kada je rana, povreda ili ozljeda zadobijena, odnosno revidiranim uvjerenjem u smislu člana 127. ovog zakona (stav 2); članom 90. stav 2. da se okolnosti pod kojima je lice iz člana 11. ovog zakona zadobilo ranu, povredu ili ozljedu, odnosno pod kojim je lice poginulo, umrlo ili nestalo dokazuju: za pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova - uvjerenjem vojne jedinice/ustanove ili uvjerenjem Ministarstva unutrašnjih poslova izdatim u vrijeme kad su se te okolnosti desile ili uvjerenjem Ministarstva iz člana 91. ovog zakona (tačka a); članom 91. da uvjerenje o činjenicama iz člana 88. stav 2, čl. 89. i 90. ovog zakona od dana preuzimanja odgovarajućih evidencija izdaje Ministarstvo (stav 4); članom 128. da Ministarstvo rješava o zahtjevu stranke za priznavanje vojnog angažovanja u ratu u periodu od 17. avgusta 1990. do 19. juna 1996. godine, kao i o zahtjevu za utvrđivanje činjenice pogibije, smrti i nestanka, odnosno zarobljavanja, ranjavanja, ozljeđivanja i povređivanja pripadnika oružanih snaga bivše SFRJ, odnosno Republike Srpske, u tom periodu (stav 1), da se zahtjev sa dokazima podnosi putem prvostepenog organa koji vrši prethodno usaglašavanje sa evidencijom Ministarstva (stav 3), da se protiv rješenja iz st. 1. i 2. ovog člana ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor (stav 5) i da ministar donosi pravilnik kojim se utvrđuju sadržaj i način vođenja vojnih evidencija (stav 6) i članom 131. stav 2. da će ministar u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti, pored ostalih, pravilnik o sadržaju i načinu vođenja vojnih evidencija (član 128. stav 6). Pored toga, Sud je imao u vidu Zakon o republičkoj upravi ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 115/18, 111/21 i 15/22) kojim je propisano da organi uprave donose pravilnike, naredbe i uputstva, te da se pravilnikom razrađuju pojedine odredbe zakona ili propisa Vlade (član 63. st. 1. i 2) i da ministar predstavlja ministarstvo, donosi propise iz člana 63. stav 1. ovog zakona i rješenja u upravnim i drugim pojedinačnim stvarima, odlučuje o pravima i dužnostima zaposlenih u ministarstvu i odlučuje o drugim pitanjima iz djelokruga ministarstva (član 76. stav 2).
Polazeći od navedenog nesporno je, po ocjeni Suda, da je ministar rada i boračko-invalidske zaštite, saglasno odredbama člana 128. stav 6. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, ovlašćen da opštim aktom (pravilnikom) utvrdi sadržaj i način vođenja vojnih evidencija. Međutim, po ocjeni Suda, iz navedenog ne proizlazi ovlašćenje, niti mogućnost da se pravilnikom kojim se utvrđuju sadržaj i način vođenja vojnih evidencija razrađuju odredbe ovog zakona koje se odnose na ostvarivanje prava lica iz člana 11. ovog zakona, u konkretnom slučaju pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, u vezi sa utvrđivanjem činjenica o okolnostima pogibije, smrti i nestanka, odnosno zarobljavanja, ranjavanja, ozljeđivanja i povređivanja, vršenja vojnih dužnosti, učešća u oružanoj akciji odnosno oružanom sukobu, te pokretanja postupka revizije sumnjivih i spornih uvjerenja o dužini angažovanja. Uređujući na ovaj način odnose iz nadležnosti zakonodavnog organa, donosilac akta je, po ocjeni Suda, prekoračio svoja zakonska ovlašćenja iz člana 128. stav 6. Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske.
S obzirom na to da su osporene odredbe Pravilnika nesaglasne sa zakonom, a da prema odredbi člana 108. stav 2. Ustava Republike Srpske propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom, Sud je ocijenio da osporene odredbe Pravilnika nisu u saglasnosti ni sa Ustavom.
Imajući u vidu da Pravilnik o dopunama Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja vojnih evidencija, pored osporenih odredaba čl. 1. i 2. sadrži i odredbu člana 3. kojom je uređeno stupanje na snagu Pravilnika, a da su te odredbe međusobne povezane i čine jedinstvenu logičku i pravnu cjelinu, Sud je utvrdio da osporeni pravilnik u cjelini nije u saglasnosti s Ustavom i zakonom.
Pozivanje davaoca inicijative na odredbe Zakona o odbrani ("Službeni glasnik srpskog naroda u Bosni i Hercegovini" broj 7/92), Zakona o odbrani ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 21/96) i Zakona o unutrašnjim poslovima ("Službeni glasnik srpskog naroda u Bosni i Hercegovini" broj 7/92) nije, po ocjeni Suda, od uticaja na odlučivanje u ovom predmetu, imajući u vidu da je osporeni pravilnik donesen u izvršavanju Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske.
Kako je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 104/11 i 92/12), u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.
Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ove odluke.
Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Ivanka Marković, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.
Broj: U-67/21 12. oktobra 2022. godine
PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Mr Džerard Selman, s.r.