Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Republike Srpske

Utvrđuje se da član 10a. stav 4. i 5. Uredbe o uslovima za davanje saglasnosti JP "Lutrija Republike Srpske" a.d. Banjaluka za osnivanje privrednog društva za priređivanje igara na sreću ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 55/19 i 8/21) nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, Zakonom o igrama na sreću (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 22/19 i 131/20) i Zakonom o Vladi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 118/08). Odbija se prijedlog za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti člana 4, člana 7a. stav 2. i člana 7b. Uredbe o uslovima za davanje saglasnosti JP "Lutrija Republike Srpske" a.d. Banjaluka za osnivanje privrednog društva za priređivanje igara na sreću ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 55/19 i 8/21).

Odluka donesena 07. 12. 2022.

Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.org i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Predmeti (1)

U-83/21

Ocjena ustavnosti i zakonitosti

Odluka

07. 12. 2022.

Tekst odluke

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 60. stav 1. tačke a), b) i d) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj dana 7. decembra 2022. godine, donio je

ODLUKU

Utvrđuje se da član 10a. stav 4. i 5. Uredbe o uslovima za davanje saglasnosti JP "Lutrija Republike Srpske" a.d. Banjaluka za osnivanje privrednog društva za priređivanje igara na sreću ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 55/19 i 8/21) nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, Zakonom o igrama na sreću (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 22/19 i 131/20) i Zakonom o Vladi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 118/08).

Odbija se prijedlog za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti člana 4, člana 7a. stav 2. i člana 7b. Uredbe o uslovima za davanje saglasnosti JP "Lutrija Republike Srpske" a.d. Banjaluka za osnivanje privrednog društva za priređivanje igara na sreću ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 55/19 i 8/21).

Obrazloženje

“Mozzart” d.o.o. i "Meridian Tech" d.o.o, oba iz Banjaluke, podnijeli su Ustavnom sudu Republike Srpske prijedlog za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 4, člana 7a, člana 7b. i člana 10a. Uredbe o uslovima za davanje saglasnosti JP "Lutrija Republike Srpske" a.d. Banjaluka za osnivanje privrednog društva za priređivanje igara na sreću ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 55/19 i 8/21) (u daljem tekstu: Uredba), u kojem se ističe da su navedene osporene odredbe u suprotnosti sa članovima 50, 52, 53, 54, 69. stav 1. i 108. Ustava Republike Srpske, Zakonom o igrama na sreću ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 22/19 i 131/20), Zakonom o Vladi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 118/08) i Zakonom o koncesijama (“Službeni glasnik Republike Srpske” br. 59/13, 16/18 i 70/20). U prijedlogu se navodi da je Vlada Republike Srpske, nakon donošenja odluke Ustavnog suda broj: U-67/19 od 30. septembra 2020. godine, kojom je utvrđena neustavnost i nezakonitost članova 8, 9. i 11. Uredbe o uslovima za davanje saglasnosti JP "Lutrija Republike Srpske" a.d. Banjaluka za osnivanje privrednog društva za priređivanje igara na sreću ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 55/19), donošenjem Uredbe o izmjeni i dopunama Uredbe o uslovima za davanje saglasnosti JP „Lutrija Republike Srpske“ a.d. Banjaluka za osnivanje privrednog društva za priređivanje igara na sreću ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 8/21), samo formalno ispoštovala odluku Suda, na način da je preimenovala osporene odredbe, ne mijenjajući sadržaj istih. S tim u vezi se navodi da je član 4. osporene uredbe u suprotnosti sa članom 7. stav 4. Zakona o igrama na sreću, jer suprotno navedenoj zakonskoj odredbi propisuje da samo jedno privredno društvo može imati status ponuđača na javnom pozivu. Po mišljenju predlagača član 4. osporene uredbe u suprotnosti je i sa članom 50. Ustava, jer ne daje mogućnost učestvovanja više različitih privrednih društava bez zajedničkog osnivača. Iz sadržaja podnesenog prijedloga proizlazi da predlagači osporavaju član 7a. stav 2. osporene uredbe, ističući, da se davanjem mogućnosti “Lutriji”, da u javnom pozivu, pored minimalnih uslova određenih Uredbom, može da predvidi dodatne uslove i kriterijume za izbor najpovoljnijeg ponuđača, suprotno članu 5. al. 4. i 5. Ustava, izričito omogućava i pojačava arbitrarno i nepravično postupanje prema privrednim subjektima u privatnom vlasništvu koji posluju na tržištu Republike Srpske, a propisivanjem kao u članu 7b. osporene uredbe, kako se navodi, diskriminatornih uslova za osnivanje zajedničkog privrednog društva za priređivanje lutrijskih elektronskih igara, suprotno članu 50. i 54. Ustava, direktno se isključuju, odnosno dovode u podređen položaj privredni subjekti u privatnom vlasništvu koji posluju na tržištu Republike Srpske. U prijedlogu se takođe navodi da je član 10a. stav 4. i stav 5. osporene uredbe u suprotnosti sa članom 50. i 54. Ustava Republike Srpske, jer se propisivanjem kao u ovoj odredbi, po mišljenju predlagača, guši slobodna konkurencija i vraćaju principi centralne planske privrede, te ukida sloboda preduzetništva u predmetnoj djelatnosti. Pored navedenog, predlagači smatraju da je osporena uredba u suprotnosti sa članom 3. i 4. Zakona o koncesijama ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 59/13, 16/18 i 70/20), a u vezi sa članom 6. stav 1. tačka e) i stav 3. istog zakona. S tim u vezi, u prijedlogu se navodi da je Vlada Republike Srpske svim privrednim subjektima, osim "Lutriji Republike Srpske", uskratila mogućnost da priređuju elektronske igre na sreću, kao i da su zakonodavac i Vlada davanjem “Lutriji” ekskluzivnog prava za priređivanje tih igara, a potom i prava da osnuje zajedničko privredno društvo za priređivanje lutrijskih i elektronskih igara na sreću pod uslovima koje nije moguće ispuniti, a koji su propisani osporenom uredbom, direktno favorizovali državno privredno društvo na štetu domaćih licenciranih priređivača, što je u suprotnosti sa članom 3. i 4, a u vezi sa članom 6. stav 1. tačka e) Zakona o koncesijama. U odgovoru na prijedlog koji je Sudu dostavila Vlada Republike Srpske u formi mišljenja, osporavaju se navodi predlagača i ističe da je saglasno odredbi člana 7. Zakona o igrama na sreću priređivanje igara na sreću djelatnost od opšteg interesa i isključivo pravo Republike, koje ona ostvaruje direktno na osnovu zakona, a posredstvom JP "Lutrija Republike Srpske" a.d. Banjaluka. “Lutrija Republike Srpske” na osnovu zakona, a ne putem koncesije, samostalno ili putem zajedničkog privrednog društva u kojem ima najmanje 51% učešća u kapitalu i odlučivanju društva, obavlja priređivanje igara na sreću, zbog čega je primjena Zakona o koncesijama u ovom dijelu isključena. U ovom dijelu, relevantne su odredbe Zakona o javnim preduzećima, prema kojima javna preduzeća posluju u skladu sa posebnim pravilima sa ciljem zaštite imovine Republike i opšteg interesa. Takođe se navodi da je postupajući prema stavovima iz odluke Ustavnog suda Republike Srpske broj: U-67/19 od 30. septembra 2020. godine, Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o igrama na sreću ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 131/20) izvršena dopuna člana 7. stav 9. ovog zakona, koji predstavlja zakonski osnov za donošenje osporene uredbe, kojom su u odredbama članova 7a, 7b. i 10a. propisani uslovi, kriterijumi i postupak, koji moraju da budu ispunjeni da bi Vlada Republike Srpske dala saglasnost "Lutriji Republike Srpske" da može da osnuje zajedničko privredno društvo za priređivanje igara na sreću. Shodno navedenom, predmetna uredba je donesena u skladu sa Zakonom o igrama na sreću, a određeni uslovi koji su uredbom određeni mogu biti jedino predmet ocjene svrsishodnosti, a ne ustavnosti i zakonitosti. U odgovoru na prijedlog se osporavaju navodi predlagača o nesaglasnosti člana 4. osporene uredbe sa Ustavom i Zakonom, te ističe da ova odredba ne prejudicira broj ponuđača koji mogu učestvovati na javnom pozivu, već propisuje značenje izraza "ponuđač" u smislu osporene uredbe. Vezano za osporavanje člana 7a. stav 2. Uredbe, u odgovoru se navodi da je Zakonom o igrama na sreću “Lutriji” data mogućnost da samostalno priređuje igre na sreću iz člana 6. stav 1. tač. 1. i 2. Zakona, osim klasične tombole, ili da iste priređuje u saradnji sa drugim privrednim društvima putem formiranja zajedničkog privrednog društva u kojem “Lutrija” ima najmanje 51% učešća u kapitalu i odlučivanju društva, uz prethodnu saglasnost Vlade. Taj navedeni izbor propisan Zakonom daje pravo “Lutriji” da, ukoliko se odluči za priređivanje igara na sreću putem formiranja zajedničkog privrednog društva, bira svog partnera, propisujući uslove i kriterijume za njihov izbor. Predmetnom Uredbom propisani su uslovi, kriterijumi i postupak koji moraju biti sprovedeni u izboru, da bi Vlada dala neophodnu saglasnost, što nikako ne umanjuje pravo “Lutriji” da sama propiše dodatne uslove za izbor svog poslovnog partnera. U pogledu propisivanja kao u članu 10. st. 4. i 5. Uredbe se navodi da se ne radi o legislativnom propustu donosioca osporenog akta, već o njegovoj cjelishodnoj procjeni da propiše na način koji smatra svrsishodnim. Osporenu Uredbu o uslovima za davanje saglasnosti JP "Lutrija Republike Srpske" a.d. Banjaluka za osnivanje privrednog društva za priređivanje igara na sreću ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 55/19 i 8/21) donijela je Vlada Republike Srpske na osnovu člana 7. stav 9. Zakona o igrama na sreću ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 22/19 i 131/20) i člana 43. st. 1. i 2. Zakona o Vladi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 118/08).

Osporenim članom 4. Uredbe je propisano da ponuđač može biti domaće ili strano privredno društvo koje ispunjava uslove propisane ovom uredbom i javnim pozivom samostalno, odnosno putem povezanih lica koja su direktno ili indirektno pod kontrolom istog lica putem vlasništva nad većinskim kapitalom (u daljem tekstu: krajnji osnivač), uključujući i krajnjeg osnivača.

Osporenim članom 7a. stav 2. Uredbe je propisano da pored minimalnih uslova određenih ovom uredbom, “Lutrija” u javnom pozivu može predvidjeti dodatne uslove i kriterijume za izbor najpovoljnijeg ponuđača.

Osporenim članom 7b. stav 1. Uredbe propisano je da “Lutrija” u javno sprovedenom postupku može izabrati domaće ili strano privredno društvo za sticanje do 49% udjela u ZPD koje, u skladu sa članom 4. ove uredbe, ispunjava najmanje sljedeće uslove: posjeduje iskustvo u priređivanju lutrijskih igara na sreću u trajanju od najmanje deset godina, posjeduje iskustvo u priređivanju elektronskih igara na sreću u trajanju od najmanje deset godina, posjeduje međunarodno iskustvo u priređivanju igara na sreću u najmanje deset država, član je Evropske lutrijske asocijacije (engl. European Lottery Association) i Svjetske lutrijske asocijacije (engl. World Lottery Association), ima godišnji promet od najmanje 3.000.000.000 evra u posljednje tri poslovne godine, i to: najmanje 1.000.000.000 evra godišnje od priređivanja lutrijskih igara, najmanje 300.000.000 evra godišnje od priređivanja elektronskih igara na sreću (stav 1). Ispunjenost uslova ponuđač dokazuje dokumentacijom određenom u javnom pozivu (stav 2).

Osporenim članom 10a. stav 4. i stav 5. Uredbe je propisano da, u slučaju da više ponuđača ispuni uslove propisane javnim pozivom, prednost će ostvariti onaj ponuđač koji u sastavu sopstvenog kapitala ili krajnjeg osnivača u smislu člana 4. ove uredbe ima državni kapital (stav 4), ukoliko više ponuđača ispuni dodatni kriterijum iz stava 4. ovog člana ili ako ga nijedan ponuđač ne ispuni, prednost će ostvariti onaj ponuđač koji u smislu člana 4. ove uredbe, neposredno ili posredno, učestvuje u projektu priređivanja igara na sreću sa najmanje jednom državnom lutrijom, gdje taj oblik saradnje ostvaruje pozitivan finansijski rezultat u najmanje tri prethodne poslovne godine (stav 5).

U postupku ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti osporene uredbe Sud je imao u vidu odredbe Ustava na koje se ukazuje u prijedlogu, kao i odredbe Ustava koje su po ocjeni Suda od značaja za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti osporenih odredaba Uredbe, a kojima je utvrđeno: da se ustavno uređenje Republike temelji, između ostalog, na vladavini prava i tržišnoj privredi, te na parlamentarnoj demokratiji i podjeli vlasti (član 5. alineje 4, 5. i 7), da se ekonomsko i socijalno uređenje zasniva na ravnopravnosti svih oblika svojine i slobodnom priređivanju, samostalnosti preduzeća i drugih oblika privređivanja u sticanju i raspodjeli dobiti i slobodnom kretanju robe, rada i kapitala u Republici kao jedinstvenom privrednom prostoru (član 50), da se slobodno preduzetništvo može zakonom ograničiti radi zaštite interesa Republike, čovjekove okoline, zdravlja i bezbjednosti ljudi, kao i da su zabranjeni monopoli (član 52), da svi oblici svojine imaju jednaku pravnu zaštitu (član 54), da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, svojinske i obligacione odnose i zaštitu svih oblika svojine, pravni položaj preduzeća i drugih organizacija, osnovne ciljeve i pravce privrednog razvoja, kao i druge odnose od interesa za Republiku (tač. 6, 8. i 18. Amandmana XXXII na Ustav, kojim je zamijenjen član 68. Ustava), da se državna vlast u Republici organizuje na načelu podjele vlasti (član 69. stav 1), da Vlada obezbjeđuje sprovođenje i izvršava zakone, druge propise i opšte akte, donosi uredbe, odluke i druga akta za izvršavanje zakona (član 90. tač. 3. i 4), kao i da zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom, da propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom (član 108).

Takođe, Sud je imao u vidu da su Zakonom o igrama na sreću ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 22/19 i 131/20) uređeni sistem i uslovi priređivanja igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara, vrste igara na sreću, naknade za priređivanje tih igara, porez na dobitke od igara na sreću i zabavnih igara, nagradne i zabavne igre, kao i nadzor nad izvršavanjem obaveza iz ovog zakona, prekršaji i sankcije iz oblasti igara na sreću (član 1); da se na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom, u postupcima koji se vode na osnovu ovog zakona, shodno primjenjuju odredbe propisa kojim se uređuje opšti upravni postupak, a na pitanja koja nisu utvrđena ovim zakonom, a tiču se utvrđivanja naknada i poreza, shodno se primjenjuju odredbe propisa kojim se uređuje poreski postupak (član 2); da se u Republici Srpskoj u skladu sa odredbama ovog zakona mogu priređivati igre na sreću, nagradne i zabavne igre (član 4. stav 1), da se igrama na sreću u smislu ovog zakona smatraju igre u kojima učesnici imaju jednake mogućnosti sticanja dobitaka uz posrednu ili neposrednu uplatu određenog iznosa, a rezultat igre isključivo ili pretežno zavisi od slučaja ili nekog neizvjesnog događaja u igri (član 5. tač. 1); da je priređivač JP "Lutrija Republike Srpske" a.d. Banjaluka (u daljem tekstu: “Lutrija”), odnosno drugo pravno lice koje na osnovu licence i odobrenja ima pravo priređivanja igara na sreću (član 5. tač. 4); da je priređivanje igara na sreću djelatnost od javnog interesa i isključivo je pravo Republike Srpske, ako ovim zakonom nije drugačije određeno (član 7. stav 1); da se igre na sreću mogu priređivati na osnovu ovog zakona, rješenja Vlade o dodjeli koncesije i na osnovu odobrenja Ministarstva (licence) (član 7. stav 2); da Republika pravo priređivanja svih igara na sreću iz ovog zakona ostvaruje posredstvom “Lutrije” (član 7. stav 3); da igre na sreću iz člana 6. stav 1. tačke 1. i 2. ovog zakona, osim klasične tombole priređuje “Lutrija” samostalno ili u saradnji sa drugim privrednim društvima putem formiranja zajedničkog privrednog društva u kojem “Lutrija” ima najmanje 51% učešća u kapitalu i odlučivanju društva, uz prethodnu saglasnost Vlade (član 7. stav 4); da pravo priređivanja igara na sreću iz člana 6. stav 1. tačke 3. i 4. ovog zakona i klasične tombole mogu steći i druga privredna društva na osnovu rješenja Vlade ili odobrenja u skladu sa ovim zakonom (član 7. stav 5); da uslove, kriterijume i postupak pod kojima se daje saglasnost iz stava 4. ovog člana propisuje Vlada uredbom (član 7. stav 9); da “Lutrija” ima pravo priređivanja svih igara na sreću, a ima isključivo pravo priređivanja lutrijskih igara na sreću i elektronskih igara na sreću, osim klasične tombole (član 25. stav 1); da igre na sreću iz stava 1. ovog člana “Lutrija” može realizovati u poslovnoj saradnji i sa drugim licima koja su registrovana za promet robe i usluga, odnosno može u okviru poslovne saradnje povjeriti distribuciju srećaka i drugih sredstava za priređivanje lutrijskih igara na sreću tim licima (član 25. stav 3); da lutrijske igre “Lutrija” može priređivati u saradnji sa pravnim licima koja imaju pravo priređivanja lutrijskih igara na sreću u drugom entitetu ili drugim državama (član 25. stav 4). Zakonom o Vladi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 118/08) propisano je da izvršnu vlast u Republici Srpskoj, u skladu sa Ustavom, vrši Vlada Republike Srpske (član 1. stav 1), da u vršenju vlasti iz člana 1. ovog zakona Vlada sprovodi politiku, izvršava zakone i druge propise Narodne skupštine i odgovara za stanje u Republici u svim oblastima iz svoje nadležnosti (član 2. stav 1), da o pitanjima iz svoje nadležnosti Vlada donosi uredbe, odluke, smjernice, instrukcije, rješenja, zaključke i druga akta, u skladu sa zakonom (član 43. stav 1), te da se uredbom bliže uređuju odnosi od značaja za izvršavanje zakona, utvrđuju načela unutrašnje organizacije ministarstava i drugih republičkih organa uprave i formiraju stručne službe Vlade (član 43. stav 2).

Takođe, Zakonom o javnim preduzećima ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 75/04 i 78/11) je propisano da je javno preduzeće u smislu ovog zakona pravno lice koje je upisano u sudski registar kao privredno društvo u formi akcionarskog društva ili društva sa ograničenom odgovornošću, radi obavljanja djelatnosti od opšteg interesa i u čijem osnovnom kapitalu Republika Srpska ili jedinica lokalne samouprave direktno ili indirektno ima većinsko vlasništvo, kao i da se odredbe ovog zakona primjenjuju i na preduzeća koja u strukturi vlasništva imaju najmanje 50% plus jedna akcija ili udjela u vlasništvu Republike i koja zapošljavaju više od 50 lica (član 2. st. 1. i 2).

Odredbama Zakona o koncesijama ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 59/13, 16/18, 70/20 i 111/21) u odnosu na koje davalac inicijative osporava Uredbu, propisano je da je cilj ovog zakona doprinos privrednom razvoju Republike Srpske (u daljem tekstu: Republika) stvaranjem stimulativnog pravnog okvira za privlačenje stranih i domaćih investicija, uz istovremeno unapređivanje transparentnosti postupka dodjele koncesija i povećanje efikasnosti i dugoročne održivosti koncesionih projekata, te odgovornog upravljanja prirodnim bogatstvima i javnim dobrima (član 3); da se sprovođenje postupka dodjele koncesija u Republici zasniva na načelima transparentnosti, nediskriminacije, tržišne konkurencije, jednakog tretmana slobode kretanja robe i pružanja usluga, zaštite javnog interesa, efikasnosti, ekonomičnosti, proporcionalnosti, zaštiti životne sredine, autonomije volje i ravnopravnosti ugovornih strana (član 4); da predmeti koncesije u smislu ovog zakona, između ostalog, mogu biti igre na sreću (član 6. stav 1. tačka e).

Polazeći od navedenih zakonskih odredaba, Sud je utvrdio da je Vlada Republike Srpske saglasno članu 7. stav 9. Zakona o igrama na sreću ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 22/19 i 131/20) i članu 43. st. 1. i 2. Zakona o Vladi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 118/08) bila ovlašćena da donese osporenu uredbu, kojom se uređuju se uslovi, kriterijumi i postupak za davanje saglasnosti Javnom preduzeću "Lutrija Republike Srpske" a.d. Banjaluka za osnivanje privrednog društva za priređivanje igara na sreću.

Međutim, Sud je ocijenio da član 10a. stav 4. i 5. osporene uredbe nije u saglasnosti sa Ustavom i Zakonom. Imajući u vidu odredbu člana 7. stav 4. Zakona o igrama na sreću, koja propisuje da igre na sreću iz člana 6. stav 1. tač. 1. i 2. ovog zakona, osima klasične tombole priređuje “Lutrija” samostalno ili u saradnji sa drugim privrednim društvima putem formiranja zajedničkog privrednog društva u kojem “Lutrija” ima najmanje 51% učešća u kapitalu i odlučivanju društva, uz prethodnu saglasnost Vlade, Sud je ocijenio da Vlada nije imala ovlašćenja da svojim propisom odredi da će, u slučaju da više ponuđača ispuni uslove propisane javnim pozivom, prednost ostvariti onaj ponuđač koji u sastavu sopstvenog kapitala ili krajnjeg osnivača u smislu člana 4. ove uredbe, ima državni kapital. Po ocjeni Suda osporena odredba člana 10a. stav 4. i 5. Uredbe nije donesena u cilju izvršavanja zakona, već je njome izvršeno neposredno uređivanje odnosa, kakvo Zakon o igrama na sreću ne predviđa, što osporenu odredbu čini neustavnom i nezakonitom sa stanovišta člana 108. Ustava Republike Srpske. S obzirom na to da predmetno normiranje nema pravni osnov u hijerarhijski višem zakonskom aktu, ono suprotno članu 90. stav 3. i 4. Ustava i članu 2. stav 1. Zakona o Vladi nije u funkciji sprovođenja zakona, te iz njega ne mogu proisticati prava i obaveze subjekata prava. Normirajući kao u osporenom članu 10a. stav 4. i 5. Uredbe, Vlada je postupila suprotno i zajamčenim načelima vladavine prava i podjele vlasti iz člana 5. al. 4. i 7. i člana 69. stav 1. Ustava Republike Srpske.

Sud je ocijenio da su neosnovani navodi predlagača o nesaglasnosti člana 4. osporene uredbe sa članom 7. stav 4. Zakona o igrama na sreću, jer osporeni član 4. Uredbe ne uređuje potencijalni broj učesnika javnog poziva za izbor najboljeg ponuđača, već određuje ko može biti ponuđač, u smislu osporene uredbe. Takođe, Sud je ocijenio da normiranje kao u osporenom članu 4, članu 7a. stav 2. i članu 7b. osporene uredbe ne dovodi u pitanje ustavne garancije na koje se ukazuje u prijedlogu. Prilikom ovakve ocjene Sud je uzeo u obzir da je Zakonom o igrama na sreću propisano da je djelatnost priređivanja igara na sreću djelatnost od javnog interesa i isključivo je pravo Republike Srpske, koja to svoje pravo ostvaruje posredstvom “Lutrije”, koja igre na sreću iz člana 6. stav 1. tač. 1. i 2. osim klasične tombole, priređuje samostalno ili u saradnji sa drugim privrednim društvom putem formiranja zajedničkog privrednog društva u kojem “Lutrija” ima najmanje 51% učešća u kapitalu i odlučivanju društva, uz prethodnu saglasnost Vlade, koja uredbom propisuje uslove, kriterijume i postupak za davanje te saglasnosti. Navedene zakonske odredbe, po ocjeni Suda, daju mogućnost “Lutriji”, ukoliko se odluči za priređivanje igara na sreću putem zajedničkog privrednog društva, da bira svog partnera, a predmetnom uredbom su propisani uslovi, kriterijumi i postupak koji moraju biti sprovedeni u tom izboru, da bi Vlada Republike Srpske dala neophodnu saglasnost. Način na koji su navedenim osporenim odredbama Uredbe, uređena predmetna pitanja, po ocjeni Suda, predstavlja stvar cjelishodnosti donosioca osporenog opšteg akta, a ocjena opravdanosti i razloga cjelishodnosti osporenih normativnih rješenja, prema članu 115. Ustava, nije u nadležnosti Ustavnog suda. Pri tome, Sud je ocijenio da se normiranjem kao u ovim osporenim odredbama ne dovode u pitanje ustavne garancije iz člana 5. al. 4. i 5. Ustava o povredi načela vladavine prava i tržišne privrede, niti ustavne garancije iz člana 50. i 54. Ustava, kako to navode predlagači. Imajući u vidu da je Zakonom o igrama na sreću propisano da “Lutrija” ima pravo priređivanja svih igara na sreću, a ima isključivo pravo priređivanja lutrijskih igara na sreću i elektronskih igara na sreću, osim klasične tombole, ali isto tako i da, pravo priređivanja određenih igara na sreću iz ovog zakona, mogu steći i druga privredna društva na osnovu rješenja Vlade o dodjeli koncesije ili na osnovu licence, Sud je ocijenio da nisu osnovani navodi predlagača da se osporenim normiranjem guši sloboda preduzetništva i dovode u neravnopravan položaj privredni subjekti u privatnom vlasništvu koji posluju na tržištu Republike Srpske. S obzirom na to da je pravni osnov za donošenje osporene uredbe sadržan u Zakonu o igrama na sreću, zbog čega predmet i obim njegovog propisivanja podrazumijeva razradu isključivo odredaba tog zakona, navodi predlagača o neusaglašenosti osporenog opšteg akta sa odredbama Zakona o koncesijama nisu od značaja za odlučivanje u konkretnoj ustavnopravnoj stvari.

Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ove odluke.

Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Ivanka Marković, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.

Broj: U-83/21 7. decembra 2022. godine

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman, s.r.

Utvrđuje se da član 10a. stav 4. i 5. Uredbe o uslovima za davanje saglasnosti… | Sudska praksa | Aktio