Ustavni sud Republike Srpske
Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 130. st. 2. i 3. Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 41/18, 35/20 i 92/20).
Odluka donesena 07. 12. 2022.
Predmeti (1)
U-75/21
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Rješenje
07. 12. 2022.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske” br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 7. decembra 2022. godine, donioje
RJEŠENjE
Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 130. st. 2. i 3. Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 41/18, 35/20 i 92/20).
Obrazloženje
Školski odbor JU Gimnazija Prnjavor iz Prnjavora dao je Ustavnom sudu Republike Srpske (u daljem tekstu: Sud) inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 130. st. 2. i 3. Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 41/18, 35/20 i 92/20), smatrajući da isti nije u saglasnosti sa čl. 33. i 39. stav 3. Ustava Republike Srpske (u daljem tekstu: Ustav). Ističe se da osporeno propisivanje daje mogućnost ministru da ne predloži nijednog kandidata sa spiska za imenovanje direktora koji školski odbor dostavlja Vladi. U ovom smislu davalac inicijative iznosi argumentaciju prema kojoj se na konkurs može prijaviti jedan kandidat, za koga školski odbor može utvrditi da ispunjava uslove konkursa, te će njegovu dokumentaciju dostaviti ministru prosvjete i kulture, koji, pak, može da odluči da to lice ne predloži Vladi za imenovanje, dok Vlada istu osobu može imenovati za vršioca dužnosti direktora do završetka konkursne procedure, a najduže na 90 dana (član 130. stav 4). Davalac inicijative je mišljenja da nije jasno do kada ovakva situacija može da traje, te u prilog tome navodi: da Školski odbor može, na primjer, da raspisuje konkurs za izbor direktora četiri puta, da se sva četiri puta na konkurs može prijaviti jedno lice, a za koje Odbor može utvrditi da ispunjava uslove konkursa, zbog čega će svaki put proslijediti relevantnu dokumentaciju resornom ministru, koji, pak, svaki put može odlučiti da Vladi ne predloži to lice, dok Vlada, svaki put, može istog kandidata da imenuje za vršioca dužnosti do završetka konkursne procedure, a najduže do 90 dana. U ovakvom slučaju bi ovo lice bilo vršilac dužnosti direktora više od šest mjeseci, tj. 180 dana. Takođe, ukazuje se na mogućnost da Vlada, do završetka konkursne procedure, a najviše do 90 dana, može da za vršioca dužnosti direktora imenuje lice koje nije ni bilo učesnik konkursa. Budući da je volja resornog ministra odlučujuća, davalac inicijative smatra da se zbog toga gubi smisao raspisivanja konkursa, razmatranja prijava, te dostavljanja pomenutog spiska kandidata resornom ministru. Imajući u vidu izloženo, ističe se da, suprotno čl. 33. i 39. stav 3. Ustava, osporeno zakonsko propisivanje onemogućuje da sva lica pod istim uslovima učestvuju u obavljanju javnih poslova, te da budu primljena u javnu službu, kao i da im svima nije, pod jednakim uslovima, dostupna funkcija. U odgovoru koji je dostavila Narodna skupština Republike Srpske se ističe da nisu osnovani navodi iz inicijative, kao i da je ista rezultat pogrešnog i nepotpunog tumačenja Ustava i osporenog zakona. Navodi se da propisivanje iz člana 130. st. 2. i 3. osporenog zakona nije u suprotnosti sa čl. 33. i 39. stav 3. Ustava, a da davalac inicijative, nezadovoljan konkretnim zakonskim rješenjem, umjesto da objasni na koji način osporeno propisivanje vrijeđa Ustav, teži izmjeni pomenutog rješenja, te da se argumentacija iz inicijative tiče cjelishodnosti osporenog propisivanja i sumnje u njegovu primjenu. Donosilac osporenog zakona smatra da su predmetna zakonska rješenja stvar zakonodavne politike, a da nije u nadležnosti Suda da cijeni njenu opravdanost, te predlaže da Sud ne prihvati datu inicijativu.
Članom 130. Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 41/18, 35/20 i 92/20) (u daljem tekstu: Zakon) u osporenom dijelu je propisano: da na prijedlog ministra Vlada imenuje za direktora jednog od kandidata sa spiska iz člana 128. stav 1. tačka 10) ovog zakona (stav 2), da ukoliko ministar ne predloži za direktora nijednog kandidata sa dostavljenog spiska, o tome obavještava školski odbor koji donosi odluku o raspisivanju novog konkursa (stav 3).
U postupku ocjenjivanja ustavnosti osporenih odredaba Zakona Sud je imao u vidu tač. 11, 12. i 18. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojima je zamijenjen član 68. Ustava, a kojima je utvrđeno da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, sistem javnih službi, radne odnose, zapošljavanje, obrazovanje i druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom, te član 70. stav 1. tačka 2. Ustava prema kome Narodna skupština donosi zakone, druge propise i opšte akte, kao i član 108. Ustava prema kome zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom, a propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom. Pored toga, Sud je uzeo u obzir da je odredbama Ustava u odnosu na koje davalac inicijative osporava Zakon propisano: da građani imaju pravo da učestvuju u obavljanju javnih poslova i da pod jednakim uslovima budu primljeni u javnu službu (član 33), te da je svako slobodan u izboru zanimanja i zaposlenja i da su mu pod jednakim uslovima dostupni radno mjesto i funkcija (član 39. stav 3). Sud je, isto tako, uzeo u obzir da je članom 2. stav 1. Zakona propisano da je srednje obrazovanje djelatnost od opšteg društvenog interesa, te da je članom 128. stav 1. tačka 10. Zakona, na koji upućuje osporena odredba člana 130. stav 2. istog, propisano da Školski odbor ministru dostavlja dokumentaciju i spisak kandidata koji ispunjavaju uslove konkursa za imenovanje direktora, u roku od osam dana od dana razmatranja prijava, kao i odredbu člana 130. stav 4. Zakona, na koju ukazuje davalac inicijative, a kojom je određeno da u slučaju iz stava 3. ovog člana, Vlada imenuje vršioca dužnosti direktora do završetka konkursne procedure za izbor direktora, a najduže na 90 dana.
Prema ocjeni Suda, Narodna skupština Republike Srpske je postupala u okviru svojih ustavnih ovlašćenja kada je osporenim zakonom uredila djelatnost srednjeg obrazovanja i vaspitanja kao dio jedinstvenog sistema obrazovanja Republike Srpske, osnivanje i prestanak rada srednje škole, status učenika, nastavnika, stručnih saradnika i ostalih radnika, rukovođenje i upravljanje školom, finansiranje i nadzor nad radom škole, te druga pitanja u vezi sa srednjim obrazovanjem.
Imajući u vidu da Republika uređuje i obezbjeđuje sistem u oblasti obrazovanja, te da je srednje obrazovanje djelatnost od opšteg društvenog interesa, Sud je utvrdio da je zakonodavac ovlašćen da, na način koji smatra cjelishodnim, uredi pitanje rukovođenja i upravljanja srednjom školom, a u okviru toga da predvidi uslove i način popune upražnjenog radnog mjesta direktora škole.
U ovom smislu prema ocjeni Suda zakonodavac je postupao u okviru svojih ovlašćenja kada je osporenom odredbom člana 130. stav 2. utvrdio nadležnost Vlade da, na prijedlog ministra, imenuje za direktora jednog od kandidata sa spiska iz člana 128. stav 1. tačka 10. Zakona, kao i kada je, osporenim stavom 3. člana 130. Zakona, propisao da je ministar, u slučaju da ne predloži za direktora nijednog kandidata sa spiska, u obavezi da o tome obavijesti školski odbor koji, u ovom slučaju, donosi odluku o raspisivanju novog konkursa.
Takođe, prema ocjeni Suda, nisu osnovani navodi davaoca inicijative prema kojima je osporeno zakonsko propisivanje suprotno čl. 33. i 39. stav 3. Ustava. Ustavna jemstva iz navedenih odredaba podrazumijevaju pravo da svaki građanin ima mogućnost da obezbijedi sredstva za život radom koji je slobodno izabrao ili prihvatio.
S tim u vezi Sud je utvrdio da, uređujući kao u članu 130. st. 2. i 3, zakonodavac nije postupio suprotno čl. 33. i 39. Ustava, jer nije uskratio mogućnost da pojedinac, koji ispunjava zakonske uslove, bude imenovan za direktora srednje škole, već je ovo imenovanje uslovio prijedlogom, koji na osnovu cjelishodne procjene daje resorni ministar.
Nadalje, imajući u vidu standard ocjene u postupcima apstraktne kontrole ustavnosti iz člana 115. Ustava, nije u nadležnosti ovog suda da cijeni opravdanost zakonodavne politike, niti da ocjenjuje rezultate i posljedice primjene osporenog propisivanja. Prema stanovištu Suda, nisu od ustavnopravnog značaja ni navodi davaoca inicijative kojima se ukazuje na eventualnu zloupotrebu u primjeni osporenih zakonskih odredaba, niti mogućnost da zakonodavac predmetnu materiju uredi na drugačiji način.
S obzirom na to da je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i da prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.
Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.
Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Milenko Arapović, Vojin Bojanić, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Ivanka Marković, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.
Broj: U-75/21 7. decembra 2022. godine
PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Mr Džerard Selman, s.r.