Ustavni sud Republike Srpske
Utvrđuje se da Pravilnik o načinu i uslovima korišćenja sredstava od Kompenzacionog fonda Republike Srpske u 2022. godini, broj 426/22 od 12. avgusta 2022. godine, koji je donio Upravni odbor Agrarnog fonda Grada Bijeljina, u vrijeme važenja, nije bio u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, Zakonom o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 97/16, 36/19 i 61/21), Zakonom o javnim putevima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 89/13 i 83/19) i Zakonom o komunalnim djelatnostima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 124/11 i 100/17).
Odluka donesena 29. 03. 2023.
Predmeti (1)
U-54/22
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Odluka
29. 03. 2023.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske i člana 60. stav 1. tač. a) i b) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 29. marta 2023. godine, donioje
ODLUKU
Utvrđuje se da Pravilnik o načinu i uslovima korišćenja sredstava od Kompenzacionog fonda Republike Srpske u 2022. godini, broj 426/22 od 12. avgusta 2022. godine, koji je donio Upravni odbor Agrarnog fonda Grada Bijeljina, u vrijeme važenja, nije bio u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, Zakonom o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 97/16, 36/19 i 61/21), Zakonom o javnim putevima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 89/13 i 83/19) i Zakonom o komunalnim djelatnostima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 124/11 i 100/17).
Obrazloženje
Gradonačelnik Grada Bijeljina podnio je Ustavnom sudu Republike Srpske prijedlog za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Pravilnika o načinu i uslovima korišćenja sredstava od Kompenzacionog fonda Republike Srpske u 2022. godini, broj 426/22 od 12. avgusta 2022. godine, koji je donio Upravni odbor Agrarnog fonda Grada Bijeljina. Predlagač navodi da donosilac predmetnog pravilnika nije imao ovlašćenje za osporeno propisivanje, odnosno da je ovaj opšti akt suprotan odredbama člana 16. stav 5. Zakona o javnim putevima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 89/13 i 83/19), članova 7. i 10. Zakona o komunalnim djelatnostima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 124/11 i 100/17), člana 20. stav 1. tač. 7. i 9, člana 59. stav 1. tačka 12. i člana 94. stav 1. Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 97/16, 36/19 i 61/21), te Uredbi sa zakonskom snagom o Kompenzacionom fondu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 46/20, 53/20 i 90/21). U prijedlogu se, naime, ukazuje na to da su predmetnim pravilnikom propisani uslovi, postupak i kriterijumi za korišćenje novčanih sredstava koje je Agrarni fond Grada Bijeljina dobio od Kompenzacionog fonda Republike Srpske, te da su ova sredstva Pravilnikom namijenjena za asfaltiranje puteva i izgradnju javne rasvjete. Međutim, kako ističe predlagač, prema članu 16. st. 5. i 6. Zakona o javnim putevima, poslovi građenja, rekonstrukcije, održavanja i zaštite lokalnih puteva su u isključivoj nadležnosti organa jedinice lokalne samouprave, koja je dužna da donese poseban akt kojim se uređuju ova pitanja. U tom smislu odredbom člana 7. Odluke o javnim putevima na području grada Bijeljina propisano je da upravljanje, građenje, rekonstrukciju i zaštitu mreže javnih puteva vrši Odjeljenje za stambeno-komunalne poslove i zaštitu životne sredine, kao nadležni organ Grada Bijeljina. Isto tako, članom 6. Odluke o nekategorisanim putevima na području grada Bijeljina propisano je da upravljanje, građenje, rekonstrukciju i zaštitu mreže nekategorisanih puteva vrši Odjeljenje za stambeno-komunalne poslove i zaštitu životne sredine Grada Bijeljina. Pored toga, predlagač navodi da prema relevantnim odredbama člana 2. stav 1. tačka n), te članova 6, 7. i 10. Zakona o komunalnim djelatnostima pitanje javne rasvjete, kao komunalne djelatnosti od posebnog javnog interesa, uređuje jedinica lokalne samouprave, zbog čega Agrarni fond Grada Bijeljina, čija su novčana sredstva namijenjena isključivo za razvoj i unapređenje poljoprivredne proizvodnje, nije nadležan da svojim aktom uređuje uslove, postupak i kriterijume za korišćenje novčanih sredstava ovog fonda za izgradnju javne rasvjete. Predlagač, nadalje, ističe da je članom 2. Uredbe sa zakonskom snagom o Kompenzacionom fondu Republike Srpske propisano da je ovaj fond osnovan sa ciljem saniranja posljedica nastalih usljed širenja zarazne bolesti izazvane virusom korona (SARS-Cov-2), te je definisan krug subjekata kojima će Fond pružati direktnu podršku, među kojima nema subjekata iz agrarne oblasti, zbog čega sredstva Fonda nisu mogla biti proslijeđena Agrarnom fondu Grada Bijeljina i namijenjena za asfaltiranje lokalnih puteva i izgradnju javne rasvjete. Kako je osnivač ovog fonda Grad Bijeljina, predlagač ističe da je, prema članu 59. stav 1. tačka 12. Zakona o lokalnoj samoupravi, saglasnost na osporeni pravilnik trebalo ishoditi od gradonačelnika Grada Bijeljina, a ne, kao što se to desilo u konkretnom slučaju, tražiti saglasnost od Kompenzacionog fonda Republike Srpske i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Konačno, u prijedlogu se navodi da osporeni pravilnik nije stupio na snagu u skladu sa članom 109. Ustava, jer je članom 11. ovog akta propisano da stupa na snagu danom donošenja. U odgovoru na prijedlog koji je dostavio Agrarni fond Grada Bijeljina navodi se da se prilikom donošenja osporenog pravilnika njegov donosilac kretao u okviru ustavnih i zakonskih ovlašćenja, te da je, stoga, prijedlog neosnovan. Donosilac Pravilnika ističe da je Zaključkom Kompenzacionog fonda Republike Srpske broj 04.KF/414-180/22 od 11. avgusta 2022. godine određeno da se predmetna novčana sredstva dodjeljuju Agrarnom fondu Grada Bijeljina za izgradnju i unapređenje seoske infrastrukture, tako da je ovaj pravilnik u cijelosti saglasan sa navedenim zaključkom. Nadalje, u odgovoru se navodi da je odredbom člana 5. Odluke o osnivanju Agrarnog fonda Grada Bijeljina („Službeni glasnik Grada Bijeljina“ broj 5/15) i članom 4. Statuta Agrarnog fonda Grada Bijeljina („Službeni glasnik Grada Bijeljina“ br. 26/13 i 10/15) propisano da ovaj fond u obavljanju registrovane djelatnosti usmjerava aktivnosti na ostvarivanje ruralnog razvoja na području grada Bijeljina, a prema Rješenju o registraciji Agrarnog fonda Grada Bijeljina, njegova djelatnost je regulisanje i doprinos uspješnijem poslovanju privrede. Shodno navedenom, po mišljenju donosioca Pravilnika, nije upitna nadležnost Agrarnog fonda da donese ovaj opšti akt i reguliše način raspodjele sredstava u svrhu asfaltiranja puteva i izgradnju javne rasvjete u ruralnom području. Pored toga, u odgovoru se ukazuje na to da je Skupština Grada Bijeljina 24. avgusta 2022. godine donijela Odluku o korišćenju sredstava od Kompenzacionog fonda u 2022. godini broj 01-022-50/22 kojom se odobrava Agrarnom fondu Grada Bijeljina korišćenje sredstava od Kompenzacionog fonda Republike Srpske u 2022. godini u ukupnom iznosu od 3.000.000 KM i kojom se usmjeravaju na podršku izgradnji infrastrukture. Takođe se navodi da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 1. septembra 2022. godine dalo saglasnost na osporeni pravilnik. Konačno, u odgovoru se predlaže da Ustavni sud utvrdi da nije nadležan za odlučivanje o ovom prijedlogu, jer se radi o osporenom aktu sa vremenski ograničenim djelovanjem na konkretan slučaj, koji reguliše korišćenje određenih novčanih sredstava u 2022. godini. Pravilnik o načinu i uslovima korišćenja sredstava od Kompenzacionog fonda Republike Srpske u 2022. godini, broj 426/22 od 12. avgusta 2022. godine, donio je Upravni odbor Agrarnog fonda Grada Bijeljina na osnovu članova 9. i 26. Statuta Agrarnog fonda Grada Bijeljina („Službeni glasnik Grada Bijeljina“ br. 15/08, 1/12, 26/13 i 10/15), članova 22. i 26. Zakona o poljoprivredi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 70/06, 20/07, 86/07 i 71/09) i Odluke o korišćenju sredstava od Kompenzacionog fonda u 2022. godini broj 4245/22 od 12. maja 2022. godine. Ovim pravilnikom propisano je: da se ovim pravilnikom uređuju način i uslovi koje moraju da ispunjavaju podnosioci zahtjeva na novčana sredstva Agrarnog fonda, zatim postupak ostvarivanja ovog prava, opšti i posebni kriterijumi za dodjelu sredstava sa potrebnom dokumentacijom, način isplate i kontrola ostvarivanja podsticaja (član 1), da prava na sredstva ovog fonda imaju mjesne zajednice koje imaju potrebu za izgradnjom infrastrukture (asfaltiranje makadamskih puteva i izgradnju javne rasvjete) u ruralnom području na teritoriji Grada Bijeljina (član 2), način podnošenja zahtjeva za odobravanje novčanih sredstava, dokaz o investiranim sredstvima i način isplate (čl. 3, 4, 5. i 6), raspored utroška sredstava - za asfaltiranje nekategorisanih i kategorisanih puteva 2.700.000 KM i za izgradnju javne rasvjete 300.000 KM (član 7), obrazac na kojem se podnosi zahtjev i dokumente koje mjesne zajednice dostavljaju uz zahtjev, kao i rok za podnošenje zahtjeva (član 8), nadzor nad sprovođenjem ovog pravilnika (član 9), obaveza namjenskog trošenja podsticajnih sredstava i čuvanja dokumentacije na osnovu koje su ostvarena podsticajna sredstva (član 10), te da ovaj pravilnik stupa na snagu danom donošenja od strane Upravnog odbora Agrarnog fonda Grada Bijeljina i da se dostavlja Kompenzacionom fondu Republike Srpske na saglasnost, a objaviće se na oglasnoj tabli Agrarnog fonda Grada Bijeljina (član 11). Iako je osporeni pravilnik akt temporalnog karaktera, odnosno njegovo važenje je iscrpljeno protekom 2022. godine, s obzirom na to da su ispunjeni uslovi iz člana 72. stav 1. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), Sud je ovaj pravilnik ocjenjivao u vrijeme njegovog važenja.
U postupku ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti osporenog pravilnika, Sud je imao u vidu da je odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 97/16, 36/19 i 61/21) koje su od značaja za ocjenjivanje osporenog pravilnika propisano: da jedinica lokalne samouprave ima pravo da se bavi svim pitanjima od lokalnog interesa koja nisu isključena iz njene nadležnosti, niti dodijeljena nekom drugom nivou vlasti (član 17. stav 2), da jedinica lokalne samouprave, pored ostalog, ima nadležnost da obezbjeđuje organizacione, materijalne i druge uslove za izgradnju i održavanje komunalnih objekata i komunalne infrastrukture, te uslove za izgradnju i održavanje ulica, lokalnih puteva, seoskih, poljskih i drugih nekategorisanih puteva, uređuje i obezbjeđuje upravljanje tim putevima i ulicama i odobrava njihovu izgradnju (član 20. stav 1. tač. 7. i 9), te da gradonačelnik daje saglasnost na statute i druga opšta akta preduzeća i ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave (član 59. stav 1. tačka 12).
Odredbama Zakona o javnim putevima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 89/13 i 83/19), koje su relevantne u konkretnom slučaju, propisano je: da se ovim zakonom uređuju pravni status upravljača puteva, upravljanje, finansiranje, izgradnja, rekonstrukcija, održavanje i zaštita puteva (član 1), da je javni put površina od opšteg značaja za saobraćaj, koju svako može slobodno da koristi pod uslovima utvrđenim ovim zakonom i koji je nadležni organ proglasio javnim putem, da je lokalni put javni put koji saobraćajno povezuje teritoriju jedinice lokalne samouprave i teritoriju jedinice lokalne samouprave sa mrežom drugih javnih puteva, da oprema puta obuhvata, pored ostalog javnu rasvjetu u funkciji saobraćaja, te da je put svaki javni put i nekategorisani put na kom se odvija saobraćaj (član 2. stav 1. tač. g), e), lj) i p)), da su javni putevi, pored ostalih, lokalni putevi i ulice u naselju (član 9. tač. d) i đ)), da upravljanje i povjeravanje poslova građenja, rekonstrukcije, rehabilitacije, održavanja i zaštite lokalnih puteva, ulica u naselju, nekategorisanih puteva koji su upisani u javne evidencije o nepokretnostima i putnih objekata na njima vrši nadležni organ jedinice lokalne samouprave (član 16. stav 5).
Pored navedenog, Sud je uzeo u obzir i Zakon o komunalnim djelatnostima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 124/11 i 100/17) kojim je propisano: da su komunalne djelatnosti od posebnog javnog interesa, između ostalog, održavanje javnih saobraćajnih površina i javna rasvjeta u naseljenim mjestima (član 2. stav 1. tač. lj) i n)), da jedinica lokalne samouprave obezbjeđuje organizovano obavljanje komunalnih djelatnosti, a svojom odlukom detaljnije propisuje uslove i način obavljanja komunalne djelatnosti, kao i materijalne, tehničke i druge uslove za finansiranje, razvoj, izgradnju i održavanje komunalnih objekata (član 6. stav 1. tač. a) i b)), da odluku iz stava 1. člana 6. donosi skupština jedinice lokalne samouprave (član 6. stav 2), da jedinica lokalne samouprave za obavljanje komunalnih djelatnosti i drugih djelatnosti od javnog interesa može osnovati javno komunalno preduzeće ili te poslove može povjeriti drugim privrednim subjektima koji su dužni da komunalnu djelatnost koja im je povjerena obavljaju u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima (član 7. stav 1).
Odredbama Zakona o poljoprivredi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 70/06, 20/07, 86/07 i 71/09), koje su označene kao pravni osnov za donošenje osporenog pravilnika propisano je: da jedinice lokalne samouprave mogu propisati dodatne mjere strukturne politike za svoja područja u skladu sa poljoprivrednom strategijom, te da se novčane podrške za ove mjere obezbjeđuju u budžetima jedinice lokalne samouprave (član 22). Članom 26. ovog zakona, koji je takođe naveden kao pravni osnov za donošenje Pravilnika, propisano je: da pravo na podsticajna sredstva i druge oblike podrške u poljoprivredi (korisnici prava) imaju poljoprivredna gazdinstva u Republici Srpskoj koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava, kao i jedinice lokalne samouprave i drugi subjekti kao korisnici sredstava za podsticanje razvoja poljoprivrede i seoskih područja (stav 1), način ostvarivanja prava i obaveza namjenskog korišćenja podsticajnih sredstava (st. 2. i 3), posljedice netačno navedenih podataka u zahtjevu ili nenamjenskog trošenja podsticajnih sredstava (st. 2, 3, 4. i 5), rok u kojem su korisnici prava obavezni čuvati dokumentaciju na osnovu koje su ostvarili podsticajna sredstva (stav 6), te obaveza Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da vodi evidenciju korisnika prava na podsticajna sredstva (stav 7).
Članom 109. Ustava, u odnosu na koji predlagač traži ocjenjivanje člana 11. Pravilnika, utvrđeno je da zakoni, drugi propisi i opšti akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja, osim ako iz naročito opravdanih razloga nije predviđeno da ranije stupe na snagu.
Uredbom sa zakonskom snagom o Kompenzacionom fondu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 46/20, 53/20 i 90/21), na koju se takođe ukazuje u prijedlogu, uređeni su osnivanje, status, djelatnost i organizacija Kompenzacionog fonda Republike Srpske, izvori sredstava Fonda, upravljanje i raspolaganje namjenskim sredstvima, te druga pitanja od značaja za rad ovog fonda. Članom 2. ove uredbe propisano je da je cilj Uredbe saniranje posljedica i poteškoća nastalih usljed širenja zarazne bolesti izazvane virusom korona (SARS-CoV-2) (stav 1), te da Kompenzacioni fond ostvaruje svoj cilj pružanjem direktne podrške preduzetnicima i poslovnim subjektima u Republici Srpskoj koji su pretrpjeli ili trpe štetu usljed širenja zarazne bolesti izazvane virusom korona (SARS-CoV-2), Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske subvencionisanjem doprinosa za nezaposlenost nastalih usljed širenja zarazne bolesti izazvane virusom korona (SARS-CoV-2), zdravstvenom sektoru Republike Srpske za pokriće troškova nastalih usljed širenja zarazne bolesti izazvane virusom korona (SARS-CoV-2), kao i zaposlenima u javnom sektoru u Republici Srpskoj koji su obavljali poslove pod posebno otežanim uslovima rada nastalim usljed širenja zarazne bolesti izazvane virusom korona (SARS-CoV-2) (stav 2). Prema članu 9. stav 1. ove uredbe, sredstva za pružanje direktne podrške Kompenzacionog fonda koriste se za realizaciju cilja iz člana 2. Uredbe.
Sa ciljem cjelovitog sagledavanja osporenog pravilnika Sud je imao u vidu i Odluku o osnivanju Agrarnog fonda Grada Bijeljina broj 01-022-25/15 od 12. marta 2015. godine („Službeni glasnik Grada Bijeljina“ broj 5/15), koju je donijela Skupština Grada Bijeljina i iz koje proizlazi da je osnivač ovog fonda Grad Bijeljina, a što je od značaja za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti predmetnog opšteg akta. Prema članu 7. ove odluke, sredstva Fonda za budžetsku godinu raspoređuju se za razvoj i unapređenje poljoprivredne proizvodnje i ruralni razvoj.
Polazeći od citiranih zakonskih odredaba, Sud je ocijenio da je propisivanjem iz osporenog pravilnika narušeno ustavno načelo zakonitosti iz člana 108. stav 2. Ustava, odnosno da je njegov donosilac ovakvim normiranjem izašao iz zakonskih okvira.
Prije svega, Sud nalazi da odredbe članova 22. i 26. Zakona o poljoprivredi, na koje se donosilac osporenog pravilnika poziva u preambuli ovog akta, ne mogu biti pravni osnov za njegovo donošenje. Naime, ovim zakonskim odredbama propisano je da jedinice lokalne samouprave mogu predvidjeti dodatne mjere strukturne politike na svom području u skladu sa poljoprivrednom strategijom, te je uređeno pitanje korišćenja podsticajnih sredstava i drugih oblika podrške u poljoprivredi. Evidentno je, dakle, da se ove norme ne mogu dovesti u vezu sa sadržajem Pravilnika koji uređuje korišćenja sredstava Kompenzacionog fonda Republike Srpske, odnosno propisuje namjenu ovih sredstava u svrhu asfaltiranja nekategorisanih i kategorisanih puteva i izgradnju javne rasvjete u ruralnim područjima na teritoriji Grada Bijeljina.
Nadalje, prilikom ocjenjivanja predmetnog pravilnika Sud je imao u vidu da je relevantnim, naprijed citiranim odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi utvrđena nadležnost organa jedinice lokalne samouprave da obezbjeđuje organizacione, materijalne i druge uslove za izgradnju i održavanje ulica, lokalnih puteva, seoskih, poljskih i drugih nekategorisanih puteva, uređuje i obezbjeđuje upravljanje tim putevima i ulicama i odobrava njihovu izgradnju. Identična nadležnost jedinica lokalne samouprave je propisana i Zakonom o javnim putevima, prema kojem upravljanje i povjeravanje poslova građenja, rekonstrukcije, rehabilitacije, održavanja i zaštite lokalnih puteva, ulica u naselju, nekategorisanih puteva koji su upisani u javne evidencije o nepokretnostima i putnih objekata na njima vrši nadležni organ jedinice lokalne samouprave (član 16. stav 5). Na isti način je i Zakonom o komunalnim djelatnostima uređeno ovo pitanje, tako što je propisano da su održavanje javnih saobraćajnica i javna rasvjeta u naseljenim mjestima komunalna djelatnost od posebnog javnog interesa, te da jedinica lokalne samouprave svojom odlukom detaljnije propisuje materijalne, tehničke i druge uslove za finansiranje, razvoj, izgradnju i održavanje komunalne infrastrukture. Kako iz navedenog jasno proizlazi, finansiranje, izgradnja, rekonstrukcija i održavanje javnih puteva i javne rasvjete na području jedinice lokalne samouprave je u isključivoj nadležnosti njenih organa, bez obzira na to da li se radi o gradskom ili ruralnom području na teritoriji koja joj pripada.
Otuda, imajući u vidu da djelatnost asfaltiranja makadamskih puteva i izgradnja javne rasvjete spada u zakonom propisanu izvornu nadležnost jedinice lokalne samouprave u oblasti vršenja komunalnih djelatnosti u smislu člana 2. stav 1. tačke (lj) i (n) Zakona o komunalnim djelatnostima, Sud je ocijenio da u konkretnom slučaju Upravni odbor Agrarnog fonda Grada Bijeljina nije bio nadležan da osporenim pravilnikom propisuje namjenu, uslove i kriterijume na osnovu kojih se usmjeravaju novčana sredstva ovog fonda u izvršavanje komunalnih djelatnosti, pogotovo imajući u vidu da je Fond osnovan prevashodno sa ciljem unapređenja poljoprivredne djelatnosti. U vezi s tim, Sud napominje da se prema članu 7. alineja 1. Odluke o osnivanju Agrarnog fonda Grada Bijeljina broj 01-022-25/15 od 12. marta 2015. godine („Službeni glasnik Grada Bijeljina“ broj 5/15), sredstva ovog fonda za budžetsku godinu raspoređuju za razvoj i unapređenje poljoprivredne proizvodnje i ruralni razvoj. Kada se uzmu u obzir nadležnosti jedinice lokalne samouprave u vršenju komunalnih djelatnosti, po ocjeni Suda, ruralni razvoj, posmatran u kontekstu nadležnosti i djelokruga rada Agrarnog fonda Grada Bijeljina, ne obuhvata komunalne djelatnosti asfaltiranja puteva i izgradnju javne rasvjete.
S obzirom na ovakav stav u pogledu ustavnosti i zakonitosti osporenog pravilnika, Sud nije razmatrao navode predlagača u pogledu stupanja na snagu ovog akta, odnosno povredi člana 109. Ustava. Iz istih razloga Sud nije posebno ocjenjivao navod predlagača u pogledu lica ili tijela nadležnog za davanje saglasnosti na osporeni pravilnik.
Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ove odluke.
Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Vojin Bojanić, Svetlana Brković, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Radomir V. Lukić, prof. dr Ivanka Marković, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.
Broj: U-54/22 29. marta 2023. godine
PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Mr Džerard Selman, s.r.