Ustavni sud Republike Srpske
Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 137. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 66/20).
Odluka donesena 29. 03. 2023.
Predmeti (1)
U-25/22
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Rješenje
29. 03. 2023.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 37. stav 1. tačka a) i člana 61. stav 1. tačka d) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 29. marta 2023. godine, donioje
RJEŠENjE
Ne prihvata se inicijativa za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 137. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 66/20).
Obrazloženje
Dario Sandić iz Banje Luke dao je Ustavnom sudu Republike Srpske (u daljem tekstu: Sud) inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti (u inicijativi pogrešno navedeno: ustavnosti i zakonitosti) člana 137. stav 3. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 66/20) (u daljem tekstu: Poslovnik), predlažući da Sud utvrdi nesaglasnost osporene odredbe Poslovnika sa čl. 5, 10, 13, 14, 16. i 45. Ustava.
Davalac inicijative u suštini ističe da je donosilac osporenog opšteg akta, određujući u članu 137. stav 3. da objašnjenje o povredi Poslovnika daje predsjednik Skupštine, odnosno da se u krajnjoj instanci o ovome glasanjem izjašnjavaju narodni poslanici, omogućio da o pitanju povrede ovog opšteg akta odlučuju lica koja nemaju kapacitet u smislu posjedovanja adekvatnih znanja, kao i da će u slučaju postupanja prema članu 137. stav 3. Poslovnika, kada je riječ o izjašnjavanju Skupštine o postojanju povrede Poslovnika, odluku redovno donijeti skupštinska većina. Takođe, davalac inicijative smatra da poslanici vladajuće većine, u većini slučajeva, i jesu ti koji povređuju Poslovnik, što opisani mehanizam odlučivanja čini besmislenim. S obzirom na izloženo, davalac inicijative smatra da se postupanjem u skladu sa članom 137. stav 3. Poslovnika povređuju Ustavom zagarantovana prava opozicionih poslanika iz članova 5, 10, 13, 14. i 16. Ustava, te se suprotno članu 45. Ustava omogućava vladajućim poslanicima nesavjesno i neodgovorno ponašanje u vršenju javne funkcije.
U odgovoru na inicijativu koju je dostavila Narodna skupština Republike Srpske se navodi da je ustavni osnov za donošenje osporenog poslovnika sadržan u članu 78. Ustava, kao i da je inicijativa u cijelosti neosnovana, te da sadrži pogrešno i proizvoljno tumačenje odredaba Ustava i Poslovnika Narodne skupštine, a posebno njegove osporene odredbe. U pogledu navoda davaoca inicijative koji se tiču neusklađenosti osporenog člana Poslovnika sa Ustavom, u odgovoru se ističe da su oni nejasni i neosnovani, te da predstavljaju izraz ličnog nezadovoljstva, zbog čega nemaju ustavnopravni značaj. U vezi sa navodima inicijative o privilegovanom položaju političke većine u Narodnoj skupštini, u odgovoru se ukazuje na odredbu člana 75. Ustava, prema kojoj Narodna skupština odlučuje većinom glasova narodnih poslanika, ako Ustavom nije predviđena posebna većina, te se ističe da je većinski princip odlučivanja, kao jedan od osnovnih demokratskih principa, koherentan sa načelom podjele vlasti iz člana 69. Ustava. Donosilac osporenog poslovnika smatra da davalac inicijative ne razumije karakter i funkciju Narodne skupštine, u smislu čl. 69. i 75. Ustava, te da se stiče utisak da on, u suštini, osporava član 75. Ustava, a ne član 137. stav 3. Poslovnika. Nadalje se navodi da je predmet osporavanja ove inicijative primjena člana 137. stav 3. Poslovnika, a ne njegova sadržina, što ne može biti predmet ustavnosudskog postupka, te se, s obzirom na sveukupnost izloženog, predlaže neprihvatanje inicijative. Na osnovu člana 78. Ustava Republike Srpske Narodna skupština Republike Srpske je 2. jula 2020. godine donijela osporeni Poslovnik Narodne skupštine Republike Srpske, a objavljen je u „Službenom glasniku Republike Srpske“ broj 66/20.
Osporenim članom 137. stav 3. ovog akta je propisano da predsjednik Narodne skupštine, poslije tog izlaganja, daje objašnjenje o povredi Poslovnika. Ako poslanik nije zadovoljan objašnjenjem, o pitanju se rješava na sjednici glasanjem, bez pretresa.
Sud je utvrdio da se termin „tog izlaganja“ na koje upućuje osporena odredba Poslovnika odnosi na izlaganje iz člana 137. stava 1. ovog opšteg akta kojom je propisano da narodnom poslaniku koji želi da govori o povredi ovog poslovnika predsjednik Narodne skupštine daje riječ odmah po završenom izlaganju prethodnog govornika.
U postupku razmatranja navoda iz inicijative Sud je uzeo u obzir da prema članu 115. Ustava Ustavni sud odlučuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i o saglasnosti propisa i opštih akata sa zakonom. Takođe, Sud je imao u vidu i druge odredbe Ustava koje su od značaja za rješavanje predmetne ustavnopravne stvari, a kojim je utvrđeno: da Narodna skupština donosi zakone, druge propise i opšte akte (član 70. stav 1. tačka 2), da Narodna skupština uređuje svoj rad i organizaciju i način ostvarivanja prava i dužnosti poslanika (član 78), da Narodna skupština odlučuje većinom glasova svih narodnih poslanika, ako Ustavom nije predviđena posebna većina (Amandman XXXVII kojim je zamijenjen član 75. Ustava).
Polazeći od izloženog, a imajući u vidu sadržinu podnesene inicijative kojom je osporen član 137. stav 3. Poslovnika, Sud je utvrdio da se ocjena ustavnosti ovog akta traži zbog moguće povrede Ustava, koja može biti uzrokovana nestručnošću lica koja primjenjuju osporenu odredbu, te eventualnom zloupotrebom u toj primjeni. U ovom smislu, prema stanovištu Suda, podnesena inicijativa, bez obzira što se formalno navode odredbe Ustava u odnosu na koje se traži ocjena ustavnosti, ne predstavlja stvarni zahtjev za ocjenjivanje ustavnosti u smislu nadležnosti ovog suda iz člana 115. Ustava, jer se od njega, u suštini, traži da utvrdi da je propisivanjem na osporeni način Narodna skupština stvorila uslove da nestručnim i zlonamjernim postupanjem narodnih poslanika u primjeni člana 137. stav 3. Poslovnika dođe do povrede Ustava. Saglasno članu 115. Ustava, Sud nije nadležan da cijeni posljedice praktične primjene propisa, zbog čega navodi kojima se ukazuje na moguću nestručnost ili zloupotrebe u postupku primjene osporene odredbe Poslovnika nisu od ustavnopravnog značaja. Pri tome, Sud je imao u vidu da je Narodna skupština, saglasno Ustavu, postupala u okviru svoje nadležnosti kada je osporenom odredbom Poslovnika ovlastila predsjednika Narodne skupštine da, nakon izlaganja narodnog poslanika o eventualnoj povredi Poslovnika, da objašnjenje o ovoj povredi, odnosno kada je predvidjela mogućnost da se o navodima poslanika koji se pozvao na povredu Poslovnika, a koji nije zadovoljan objašnjenjem predsjednika Skupštine neposredno na sjednici izjasne svi narodni poslanici. Po ocjeni suda, ovakvo propisivanje je saglasno ustavnom ovlašćenju iz člana 78. Ustava da Narodna skupština uređuje svoj rad i organizaciju i način ostvarivanja prava i dužnosti poslanika, a saglasno je i odredbi Amandmana XXXVII kojim je zamijenjen član 75. Ustava, prema kojoj Narodna skupština odlučuje većinom glasova svih narodnih poslanika, ako Ustavom nije predviđena posebna većina.
Imajući u vidu da shodno odredbi člana 115. Ustava Sud nije nadležan da ocjenjuje primjenu opšteg akta, na osnovu člana 37. stav 1. tačka a) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), Sud je odlučio da zbog nenadležnosti ne prihvati inicijativu.
U skladu sa rješenjem Suda broj: SU-540/22 od 21. decembra 2022. godine, sudija prof. dr Ivanka Marković je izuzeta od vijećanja i glasanja u ovom predmetu.
Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Vojin Bojanić, Svetlana Brković, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Radomir V. Lukić, prof. dr Marko Rajčević i akademik prof. dr Snežana Savić.
Broj: U-25/22 29. marta 2023. godine
PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Mr Džerard Selman, s.r.