Ustavni sud Republike Srpske
Obustavlja se postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti tačke 6. Tarifnog broja 2. Odluke o komunalnim taksama („Službeni glasnik Grada Trebinja“ broj 10/22).
Odluka donesena 30. 10. 2024.
Predmeti (1)
U-79/23
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Rješenje
30. 10. 2024.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 57. tačka a) i člana 61. stav 1. tačka b) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske (''Službeni glasnik Republike Srpske'' broj 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 30. oktobra 2024. godine, donio je
RJEŠENjE
Obustavlja se postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti tačke 6. Tarifnog broja 2. Odluke o komunalnim taksama („Službeni glasnik Grada Trebinja“ broj 10/22).
Obrazloženje
„ADDIKO BANK“ AD Banja Luka, koju zastupa Davor Majstorović, advokat iz Banje Luke, podnijela je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti tačke 6. Tarifnog broja 2. Odluke o komunalnim taksama („Službeni glasnik Grada Trebinja“ broj 10/22). U skladu sa članom 4. stav 1. tačka e) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12) Sud je ovu inicijativu tretirao kao prijedlog. U prijedlogu se navodi da osporena odredba predmetne tarife, kojom je propisana obaveza plaćanja komunalne takse za banke za postavljanje reklamnih objekata i ostalih natpisa u iznosu od 30.000 KM godišnje, nije u saglasnosti sa članom 7. Zakona o poreskom sistemu („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 62/17 i 110/20), iz kojeg proizlazi da visina komunalne takse mora da korespondira vrijednosti dobijenoj u dobrima i uslugama za koje se plaća. Predlagač takođe smatra da je osporeno propisivanje suprotno članu 10. Zakona o komunalnim taksama („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 4/12, 123/20 i 119/21), kojim je propisano da se komunalne takse utvrđuju srazmjerno vremenu korišćenja prava, predmeta i usluga, a što donosilac Odluke, po njegovom mišljenju, nije imao u vidu prilikom propisivanja iz tačke 6. Tarifnog broja 2. Pored navedenog, u prijedlogu se ukazuje i na povredu odredaba čl. 50, 51. i 52. Ustava Republike Srpske, jer je predlagač mišljenja da je propisivanjem ovako visoke komunalne takse, bez realnih kriterijuma, osporenim normiranjem narušen jedinstveni privredni prostor Republike. Konačno, predlagač navodi da je u konkretnom slučaju došlo i do kršenja njegovog prava na imovinu, kako je to garantovano članom 1. Protokola broj 1. uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. U odgovoru na prijedlog koji je dostavila Skupština Grada Trebinje navodi se da je Zakonom o komunalnim taksama propisana mogućnost utvrđivanja različitih iznosa komunalne takse bez određenog minimuma i maksimuma za neku vrstu takse pojedinačno, kao i mogućnost korišćenja različitih kriterijuma, kao što su: vrsta djelatnosti, površina, lokacija, odnosno zona u kojoj se nalaze objekti. Pri tome, kako se ističe, zakonodavac ne obavezuje donosioca odluke da koristi svaki ili samo jedan kriterijum kao mjerodavan za utvrđivanje određene vrste komunalne takse. Grad Trebinje je, koristeći ovo zakonsko ovlašćenje, za različite vrste reklamnih tijela, odnosno objekata utvrdio različite kriterijume i takse u različitim iznosima. Donosilac osporene odluke dalje navodi da su osporenom tarifom takse utvrđene prvenstveno u smislu člana 63. Ustava, prema kojem se obaveza plaćanja poreza i drugih dažbina utvrđuje na osnovu ekonomske snage obveznika. Konačno, u odgovoru se iznosi stav da predlagač, u suštini, osporava visinu predmetne komunalne takse, a prema članu 115. Ustava, Ustavni sud Republike Srpske nije nadležan da ocjenjuje da li je propisani iznos osporene takse pravilno odmjeren. Naknadno, Skupština Grada Trebinje je Sudu dostavila Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnim taksama („Službeni glasnik Grada Trebinja“ broj 7/23), kojom su, između ostalog, izvršene izmjene i dopune Tarifnog broja 2. Tarife komunalnih taksa („Službeni glasnik Grada Trebinja“ broj 10/22), tako što su dodane nove kategorije djelatnosti čiji vršioci podliježu obavezi plaćanja komunalne takse za postavljanje reklamnih objekata, kao i ostalih natpisa, osim poslovnog imena, koji se nalaze na objektu, prostorijama poslovnog subjekta, odnosno u okviru prostora ili na prostoru gdje se djelatnost obavlja, a vidljivi su sa javnih površina, i izmjenom iznosa te komunalne takse za vršioce pojedinih djelatnosti. Tako je, između ostalog, ovom odlukom izmijenjena i osporena tačka 6. Tarifnog broja 2. Odluke o komunalnim taksama - dio Djelatnost bankarstva, finansijskih organizacija i ostalih finansijskih usluga osiguranja imovine i lica, na način da je za postavljanje reklamnih objekata, kao i ostalih natpisa, oznaka ili crteža, osim poslovnog imena, koji se nalaze na objektu, za banke izmijenjena visina osporene takse sa 30.000 KM na 10.000 KM. Odluku o komunalnim taksama („Službeni glasnik Grada Trebinja“ broj 10/22) donijela je Skupština Grada Trebinja na osnovu člana 2. st. 1. i 7. Zakona o komunalnim taksama („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 4/12, 123/20 i 119/21), člana 39. stav 2. tač. 2. i 10. Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 97/16, 36/19 i 61/21) i člana 36. stav 2. tač. 2. i 10. Statuta Grada Trebinja („Službeni glasnik Grada Trebinja“ broj 2/13, 5/14, 6/15, 3/16 i 6/17). Sastavni dio ove odluke je Tarifa komunalnih taksa. Osporenom tačkom 6. Tarifnog broja 2. utvrđen je godišnji iznos komunalne takse za postavljanje reklamnih objekata, kao i ostalih natpisa, oznaka ili crteža, osim poslovnog imena, koji se nalaze na objektu, prostorijama poslovnog subjekta, odnosno u okviru prostora ili na prostoru gdje se djelatnost obavlja, a vidljivi su sa javnih površina u smislu odredaba tačke III ove odluke, u skladu sa vrstom djelatnosti koja se reklamira ili oglašava - za banke 30.000 KM. Prilikom razmatranja navoda prijedloga, Sud je konstatovao da je nakon podnošenja prijedloga Skupština Grada Trebinje donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o komunalnim taksama („Službeni glasnik Grada Trebinja“ broj 7/23). Tačkom II ove odluke je, između ostalog, u Tarifi komunalnih taksa - Tarifni broj 2, dio Djelatnost bankarstva, finansijskih organizacija i ostalih finansijskih usluga osiguranja imovine i lica, izmijenjena osporena tačka 6. Tarifnog broja 2. Odluke o komunalnim taksama („Službeni glasnik Grada Trebinja“ broj 10/22), na način da je za postavljanje reklamnih objekata, kao i ostalih natpisa, oznaka ili crteža, osim poslovnog imena, koji se nalaze na objektu, propisana visina osporene takse za banke u iznosu od 10.000 KM.
Imajući u vidu navedeno, odnosno da je u toku postupka pred ovim sudom osporena tačka 6. Tarifnog broja 2. Tarife komunalnih taksa predmetne odluke izmijenjena, te da sadržaj osporene tačke više nije identičan onome koji je važio u vrijeme podnošenja prijedloga, Sud je, na osnovu člana 57. tačka a) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12) obustavio postupak za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti tačke 6. Tarifnog broja 2. Odluke o komunalnim taksama („Službeni glasnik Grada Trebinja“ broj 10/22), cijeneći istovremeno da nije potrebno donijeti odluku zbog toga što nisu otklonjene posljedice neustavnosti, odnosno nezakonitosti.
Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Vojin Bojanić, Svetlana Brković, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Radomir V. Lukić, prof. dr Ivanka Marković, prof. dr Darko Radić i akademik prof. dr Snežana Savić.
PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Mr Džerard Selman Broj: U-79/23 30. oktobar 2024. godine