Ustavni sud Republike Srpske
Ne prihvata se inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredaba čl. 17, 18, 19, 20, 21, 22, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 33, 34, 35, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 65, 66, 67, 68, 69, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 76, 77, 78. i 79. Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu privrede i preduzetništva („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/24).
Odluka donesena 26. 02. 2025.
Predmeti (1)
U-13/24
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Rješenje
26. 02. 2025.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 26. februara 2025. godine, donioje
RJEŠENjE
Ne prihvata se inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredaba čl. 17, 18, 19, 20, 21, 22, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31, 33, 34, 35, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 44, 45, 46, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 65, 66, 67, 68, 69, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 76, 77, 78. i 79. Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu privrede i preduzetništva („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/24).
Obrazloženje
Goran Keleman iz Kneževa dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu privrede i preduzetništva („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/24) (u daljem tekstu: Pravilnik). U inicijativi se navodi da je osporenim pravilnikom za 50 radnih mjesta propisan kao uslov sedmi stepen stručne spreme, 240 ECTS bodova, dok je za šest radnih mjesta kao uslov propisana visoka stručna sprema, 180 ECTS bodova, a za dva radna mjesta propisan je samo VII stepen stručne spreme. Davalac inicijative navodi da termini „visoka stručna sprema„ i „VII stepen stručne spreme“ nisu u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 67/20) i nisu dio legislative u visokom obrazovanju još od 2005. godine, kada je donesen prvi Zakon o visokom obrazovanju u skladu sa Bolonjskom deklaracijom. S obzirom na to da data inicijativa nije sadržavala podatke neophodne za vođenje postupka pred ovim sudom, od davaoca inicijative je zatraženo da inicijativu, u ostavljenom roku, dopuni na način da navede koje odredbe Pravilnika osporava i u odnosu na koje odredbe Zakona o visokom obrazovanju. U dopunjenoj inicijativi koja je dostavljena Sudu se navodi da je odredbama čl. 17. do 22, 25. do 28, 33. do 35, 37. do 40, 42, 44. do 57, 59, 60, 62. do 79. osporenog pravilnika kao jedan od uslova za radna mjesta sistematizovana u navedenim odredbama propisan VII stepen stručne spreme, dok je u odredbama čl. 29, 30, 31, 41, 58. i 61. kao jedan od uslova za sistematizovana radna mjesta propisana visoka stručna sprema (VSS). U vezi sa tim se navodi da pomenute odredbe Pravilnika nisu u saglasnosti sa odredbama člana 13. st. 1. i 2. i člana 14. stav 1. Zakona o visokom obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 67/20 i 107/24), kao i sa odredbom člana 6. stav 1. Zakona o zvanjima koja se stiču završetkom visokog obrazovanja („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 33/14 i 63/14), jer navedeni zakoni ne poznaju termin „visoka stručna sprema“ i „VII stepen stručne spreme“.
U odgovoru na inicijativu koji je Sudu dostavilo Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske se navodi da propisi iz oblasti visokog obrazovanja ne predstavljaju pravni osnov za donošenje osporenog podzakonskog akta, već su pravni osnov za donošenje osporenog pravilnika propisi kojima se uređuje radno-pravni status državnih službenika, poslovi i kriterijumi za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta u organima uprave. S tim u vezi u odgovoru se ukazuje na propisivanje iz odredbe člana 27. Zakona o državnim službenicima i na Uredbu o kategorijama i zvanjima državnih službenika („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 18/09, 131/10 i 8/11) (dalje: Uredba), kojom je Vlada, u članu 4, utvrdila kategorije i zvanja radnih mjesta državnih službenika, kao i uslove za obavljanje poslova na radnim mjestima državnih službenika u republičkim organima uprave, a u kojoj se koriste pojmovi „stepen stručne spreme“ i „odgovarajuća školska sprema“. Dalje se navodi da su u odnosu na zakone iz oblasti visokog obrazovanja, Zakon o državnim službenicima i Uredba donesena na osnovu njega posebni propisi, na osnovu kojih se uređuju posebni uslovi za obavljanje poslova na radnim mjestima državnih službenika u organima uprave, a odredbe ostalih opštih propisa se u ovoj oblasti primjenjuju kao supsidijarne. U odgovoru na inicijativu takođe se ukazuje na činjenicu da je najveći broj državnih službenika završio studije prema ranije važećim propisima iz oblasti visokog obrazovanja, kao i na odredbu člana 15. stav 1. Zakona o zvanjima koja se stiču završetkom visokog obrazovanja, koja ne propisuje obavezu usaglašavanja stečenih zvanja na osnovu ranije važećih propisa iz visokog obrazovanja sa novim sistemom sticanja zvanja, u skladu sa Osnovama kvalifikacijskog okvira u BiH, odnosno dopušta i dalje korišćenje zvanja stečenih u skladu sa sistemom, koji se zasnivao na stepenima stručne spreme. Pored navedenog, u odgovoru se ističe da se kod propisivanja uslova za radna mjesta u osporenom pravilniku, pored pojma „stepen stručne spreme“, koristio i Evropski sistem prenosa i akumulacije bodova (ECTS), slijedom čega osporeni akt daje širok obim prava za zasnivanje radnog odnosa i obuhvata sva lica koja su stekla odgovarajuće stručne kvalifikacije, bez obzira na to da li su zvanja stekla prema sistemu zasnovanom na stepenima stručne spreme ili prema novom sistemu sticanja zvanja u skladu sa Osnovama kvalifikacijskog okvira u BiH. Zaključno, u odgovoru na inicijativu se navodi da propisi iz visokog obrazovanja ne sprečavaju korišćenje zvanja zasnovanih na stepenima stručne spreme, zbog čega se predlaže da Sud datu inicijativu ne prihvati. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu privrede i preduzetništva („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/24) je na osnovu člana 75. stav 2. Zakona o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 115/18, 111/21, 15/22, 56/22, 132/22 i 90/23), člana 28. Zakona o državnim službenicima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 118/08, 117/11, 37/12 i 57/16), člana 29. stav 1. Uredbe o kriterijumima za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta u republičkim organima uprave Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 109/19), a u skladu sa članom 9. Uredbe o kategorijama i zvanjima državnih službenika („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 18/09, 131/10 i 8/11) i članom 10. Uredbe o radnim mjestima namještenika („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 18/09, 131/10 i 8/11) donio ministar privrede i preduzetništva, uz saglasnost Vlade Republike Srpske.
Ovim pravilnikom uređuje se unutrašnja organizacija Ministarstva privrede i preduzetništva, i to organizacione jedinice, njihov djelokrug i međusobni odnosi, sistematizacija radnih mjesta (ukupan broj radnih mjesta državnih službenika i namještenika, nazivi radnih mjesta, opisi poslova radnih mjesta sa kategorijama i zvanjima za državne službenike, odnosno radnim mjestima namještenika, potreban broj državnih službenika i namještenika za svako radno mjesto i posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa) i organizacioni dijagram (šematski prikaz odnosa između organizacionih jedinica, kao i sa unutrašnjim organizacionim jedinicama) (član 1).
Osporenim odredbama čl. 17. do 22, 25. do 28, 33. do 35, 37. do 40, 42, 44. do 57, 59, 60, 62. do 79. Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu privrede i preduzetništva („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/24) je u osporenom dijelu kao jedan od uslova propisan VII stepen stručne spreme, odnosno VII stepen stručne spreme, 240 ECTS bodova, dok je u odredbama čl. 29, 30, 31, 41, 58. i 61, u osporenom dijelu, kao jedan od uslova propisan VSS, 180 ECTS bodova, odnosno VSS, najmanje 180 ECTS bodova.
Prilikom razmatranja date inicijative Sud je imao u vidu da je Ustavom Republike Srpske utvrđeno da je svako slobodan u izboru zanimanja i zaposlenja i da su mu pod jednakim uslovima dostupni radno mjesto i funkcija (član 39. stav 3), da Republika uređuje i obezbjeđuje organizaciju, nadležnost i rad državnih organa, radne odnose i zapošljavanje (tačke 10. i 12. Amandmana XXXII kojim je zamijenjen član 68. Ustava), da Vlada donosi uredbe, odluke i druga akta za izvršavanje zakona (član 90. tačka 4), da zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom, te da propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom (član 108).
Pored navedenih odredaba Ustava, Sud je imao u vidu da se Zakonom o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 115/18, 111/21, 15/22, 56/22, 132/22 i 90/23) osnivaju ministarstva, republičke uprave i republičke upravne organizacije i uređuju, između ostalog, načela njihovog djelovanja, poslovi uprave, unutrašnja organizacija organa uprave, uređenje organa uprave, državni službenici i namještenici i druga pitanja od značaja za osnivanje, organizaciju i rad republičke uprave (član 1). Odredbom člana 75. istog zakona je propisano da kriterijume za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju poslova organa uprave (nazivi grupe poslova, sadržaj tih poslova i uslovi za njihovo obavljanje) i okvirni broj izvršilaca određuje Vlada uredbom (stav 1), da akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta donosi rukovodilac organa uprave, uz saglasnost Vlade (stav 2).
Takođe, Zakonom o državnim službenicima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 118/08, 117/11, 37/12 i 57/16) uređen je radno-pravni status državnih službenika u republičkim organima uprave Republike Srpske i, između ostalog, prava i dužnosti, radna mjesta državnih službenika, zapošljavanje i popunjavanje upražnjenih radnih mjesta, prestanak radnog odnosa, zaštita prava iz radnog odnosa i druga prava iz radnog odnosa i status i nadležnost Odbora državne uprave za žalbe (član 1. stav 1). Ovim zakonom propisano je da poslove iz djelokruga republičkih organa uprave obavljaju državni službenici i namještenici kao zaposleni bez statusa državnog službenika (član 2. stav 1), da je državni službenik lice sa visokom stručnom spremom koje je zaposleno u organu republičke uprave i obavlja poslove osnovne djelatnosti organa republičke uprave, kao i da je, izuzetno, državni službenik i lice sa završenom višom i srednjom stručnom spremom u skladu sa uredbom Vlade iz člana 27. stav 2. ovog zakona (član 2. stav 2), da Vlada uredbom propisuje kategorije državnih službenika i njihova zvanja i kriterijume za analitičku procjenu radnih mjesta (član 27. stav 2), da se organizacija i sistematizacija radnih mjesta u republičkom organu uprave uređuje aktom koji donosi rukovodilac organa, na koji saglasnost daje Vlada (član 28. st. 1. i 2), da se pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u republičkom organu uprave, a u skladu sa uredbom Vlade iz člana 27. stav 2, utvrđuju, između ostalog, osnovne i unutrašnje organizacione jedinice, radna mjesta, potreban broj državnih službenika i namještenika na svakom radnom mjestu i opšti i posebni uslovi za radno mjesto državnog službenika i namještenika (član 28. stav 3), da u republičkom organu uprave na radnom mjestu državnog službenika može biti zaposleno lice koje, pored opštih, ispunjava i posebne uslove: 1) odgovarajuća školska sprema, 2) položen stručni ispit za rad u republičkim organima uprave i 3) radno iskustvo u traženom stepenu obrazovanja (član 29. stav 1. tačka b) podtačke 1, 2. i 3), da se uslovi iz stava 1. ovog člana primjenjuju i na namještenike, osim uslova iz stava 1. tačka b) podtačka 2) (član 29. stav 3), da se radna mjesta namještenika regulišu uredbom Vlade (član 111. stav 1). Odredbama Zakona o visokom obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 20/67 i 107/24) na koje se ukazuje u inicijativi, propisano je da se djelatnost visokog obrazovanja ostvaruje kroz akademske i strukovne studije (član 13. stav 1), da akademski studij osposobljava studente za obavljanje poslova u nauci, umjetnosti i visokom obrazovanju, u realnom i javnom sektoru, te za razvoj i primjenu naučnih, umjetničkih i stručnih dostignuća (član 13. stav 2), kao i da su nivoi visokog obrazovanja prvi ciklus, drugi ciklus i treći ciklus (član 14. stav 1).
Odredbom člana 6. stav 1. Zakona o zvanjima koja se stiču završetkom visokog obrazovanja („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 33/14 i 63/14) propisano je da lice koje završi akademski studij prvog ciklusa u trajanju od tri, odnosno četiri godine, koji se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova, stiče akademsko zvanje “diplomirani”, odnosno “diplomirani inženjer” iz odgovarajuće oblasti uz navođenje broja bodova, tj. 180 ECTS, odnosno 240 ECTS bodova.
Pored navedenog, Sud je uzeo u obzir da je odredbom člana 15. stav 1. Zakona o zvanjima koja se stiču završetkom visokog obrazovanja („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 33/14 i 63/14) propisano da lica koja su završila studij prema ranije važećim zakonskim propisima iz oblasti visokog obrazovanja mogu tražiti od visokoškolske ustanove u kojoj su stekli zvanje da im, na način utvrđen statutom visokoškolske ustanove, izda javnu ispravu o ekvivalenciji ranije stečenog zvanja sa novim zvanjem, u skladu sa ovim zakonom.
Na osnovu navedenih ustavnih i zakonskih odredaba, Sud je ocijenio da je ministar privrede i preduzetništva bio ovlašćen da, uz saglasnost Vlade, donese Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Ministarstvu privrede i preduzetništva, kao i da njime uredi, između ostalog, radna mjesta, potreban broj državnih službenika i namještenika za svako radno mjesto i posebne uslove za zasnivanje radnog odnosa.
Razmatrajući osporene odredbe Pravilnika, u okviru navoda davaoca inicijative, Sud je ocijenio da iste nisu u suprotnosti sa citiranim odredbama Zakona o državnim službenicima, kojim je na opšti način i primarno uređen radno-pravni status državnih službenika u republičkim organima uprave Republike Srpske, ovlašćenje Vlade da uredbom uredi i utvrdi kategorije i zvanja radnih mjesta državnih službenika, kao i uslove za obavljanje poslova na tim radnim mjestima u republičkim organima uprave, odnosno radna mjesta namještenika i uslove za obavljanje poslova na tim radnim mjestima, kao i ovlašćenje rukovodioca organa da pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u republičkom organu uprave, u skladu sa uredbom Vlade, utvrdi, između ostalog, osnovne i unutrašnje organizacione jedinice, radna mjesta, potreban broj državnih službenika i namještenika na svakom radnom mjestu i opšte i posebne uslove za radno mjesto državnog službenika i namještenika. Po ocjeni Suda, način na koji je donosilac osporenog akta u osporenim odredbama Pravilnika uredio posebne uslove za radna mjesta državnih službenika i namještenika nije u suprotnosti sa odredbama člana 29. stav 1. tačka b) podtačka 1) i stav 3. Zakona o državnim službenicima, kojima je, između ostalog, propisano da u republičkom organu uprave na radnom mjestu državnog službenika i namještenika može biti zaposleno lice sa odgovarajućom školskom spremom. U pogledu navoda inicijative o nesaglasnosti osporenih odredaba sa odredbom člana 6. stav 1. Zakona o zvanjima koja se stiču završetkom visokog obrazovanja, imajući u vidu da je članom 15. stav 1. ovog zakona propisano da lica koja su završila studij prema ranije važećim zakonskim propisima iz oblasti visokog obrazovanja mogu, ali ne moraju, tražiti od visokoškolske ustanove u kojoj su stekli zvanje da im, na način utvrđen statutom visokoškolske ustanove, izda javnu ispravu o ekvivalenciji ranije stečenog zvanja sa novim zvanjem, Sud je ocijenio da je donosilac osporenog akta, uređujući posebne uslove za obavljanje poslova iz osporenih odredaba Pravilnika, postupao saglasno istom, kao i u skladu sa odredbama člana 39. stav 3. Ustava, jer je uzeo u obzir kako zvanja stečena u skladu sa važećim zakonskim propisima iz oblasti visokog obrazovanja, tako i ona stečena po propisima koji nisu zasnovani na ECTS pravilima studiranja. U ovom smislu, nisu osnovani navodi davaoca inicijative o nesaglasnosti osporenih odredaba Pravilnika sa Zakonom o zvanjima koja se stiču završetkom visokog obrazovanja.
Na osnovu navedenog Sud je ocijenio da u konkretnom slučaju nije povrijeđeno načelo ustavnosti i zakonitosti iz člana 108. Ustava Republike Srpske.
Sud je takođe ocijenio da se propisivanje iz osporenih odredaba Pravilnika ne može dovesti u vezu sa sadržajem iz odredaba čl. 13. st. 1. i 2. i 14. stav 1. Zakona o visokom obrazovanju, zbog čega su navodi inicijative o njihovoj nesaglasnosti sa pomenutim odredbama Zakona o visokom obrazovanju neosnovani.
Kako je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12) odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.
Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.
Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Vojin Bojanić, Svetlana Brković, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Radomir V. Lukić, prof. dr Ivanka Marković, prof. dr Darko Radić i akademik prof. dr Snežana Savić.
PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Mr Džerard Selman Broj: U-13/24 26. februar 2025. godine