Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Republike Srpske

Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 7. tač. 13. i 15, člana 42. stav 2, člana 84. stav 1. tačka 1. i člana 87. stav 6. Zakona o zaštiti prirode ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 49/24).

Odluka donesena 25. 02. 2026.

Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.org i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Predmeti (1)

U-42/25

Ocjena ustavnosti i zakonitosti

Rješenje

25. 02. 2026.

Tekst odluke

Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 25. februara 2026. godine, donioje

RJEŠENjE

Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 7. tač. 13. i 15, člana 42. stav 2, člana 84. stav 1. tačka 1. i člana 87. stav 6. Zakona o zaštiti prirode ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 49/24).

Obrazloženje

Saša Savičić iz Banjaluke dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti člana 7. tač. 13. i 15,člana 42. stav 2, člana 84. stav 1. tačka 1. i člana 87. stav 6. Zakona o zaštiti prirode ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 49/24). Iz sadržine inicijative proizlazi daosporene odredbe Zakona o zaštiti prirode nisu u saglasnosti sa odredbama člana 5. stav 1. alineja 4, člana 7. stav 1, koji je zamijenjen Amandmanom LXXI na Ustav Republike Srpske, člana 68. stav 1. tačka 4, koji je zamijenjen Amandmanom XXXII na UstavRepublike Srpske i člana 108. stav 1. Ustava Republike Srpske, jer sadrže pojam/ riječi “in situ” i “eks situ” koje ne pripadaju nijednom od jezika u službenoj upotrebi u Republici Srpskoj. S tim u vezi davalac inicijative ukazuje i na Odluku Ustavnog suda Republike Srpske broj: U- 92/23 od 30. oktobra 2024. godine (“Službeni glasnik Republike Srpske” broj 96/24), tepredlaže da Sud, nakon štorazmotri ovu inicijativu,utvrdi neustavnost osporenihodredaba navedenogzakona.

Narodna skupština Republike Srpske nije dostavila odgovor na navode iz inicijative.

Prema osporenom članu 7. Zakona o zaštiti prirode ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 49/24) eks situ očuvanje je očuvanje komponenata biološke i geološke raznovrsnosti van njihovih prirodnih staništa (tačka 13), a in situ zaštita je aktivna mjerazaštite koja obuhvata zaštitu populacija vrste na prirodnom staništu, očuvanje prirodnih ekosistema, očuvanje i oporavak populacija na njihovim prirodnim staništima, kao i očuvanje pojava geodiverziteta na mjestu nastanka ili nalazišta stijena, ruda, minerala, kristala i fosila (tačka 15). U drugim osporenim odredbama ovog zakona je propisano: da se posebne mjere za zaštitu geodiverziteta ostvaruju zaštitom objekata geonasljeđa koji imaju izuzetnu naučnu, obrazovnu, estetsku i kulturnu vrijednost, a koje se ostvaruju u uslovima in situ i eks situ zaštite (član 42. stav 2), da izuzetno od odredbe člana 83. ovog zakona, u slučaju opravdanog javnog interesa i pod uslovom da izuzeće nije štetno po opstanak populacija strogo zaštićenih divljih vrsta u povoljnom stanju očuvanja u njihovom prirodnom području rasprostranjenosti, Ministarstvo može dozvoliti radnje radi, između ostalog, istraživanja i obrazovanja, upravljanja populacijom, ponovnog naseljavanja, ponovnog unošenja i uzgoja u in situ i eks situ uslovima (član 84. stav 1. tačka 1) i da akt o zaštiti minerala i fosila može odrediti čuvanje minerala i fosila na mjestu gdje su nađeni (in situ) ili ukoliko se ne mogu zaštititi na taj način, minerali i fosili mogu se povjeriti na čuvanje ovlašćenim stručnim i/ili naučnim ustanovama (muzeji, instituti, univerziteti itd). Odredbama Ustava na koje ukazuje davalac inicijative, ali i odredbama koje su, po ocjeni Suda, od značaja za ocjenu ustavnosti osporenih odredabaZakona o zaštiti prirode je utvrđeno: da se ustavno uređenje Republike temelji, između ostalog, na vladavini prava (član 5. stav 1. alineja 4), da su službeni jezici Republike Srpske: jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda, a službena pisma ćirilica i latinica (Amandman LXXI, kojim je zamijenjen član 7. stav 1), da Republika uređuje i obezbjeđuje, pored ostalog, ustavnost i zakonitost, te zaštitu životne sredine (tač. 4. i 13. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava), da Narodna skupština donosi zakone, druge propise i opšte akte (član 70. stav 1. tačka 2), da zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom (član 108. stav 1).

Polazeći od izloženog Sud je ocijenio da upotrebaizraza “in situ” i “eks situ” u osporenim odredbama člana 7. tač. 13. i 15,člana 42. stav 2, člana 84. stav 1. tačka 1. i člana 87. stav 6. Zakona o zaštiti prirode nije nesaglasna sa odredbama Ustava, na koje se ukazuje inicijativom. Prilikom ovakve ocjene Sud jeimao u vidu da je zakonodavac, saglasno ustavnom ovlašćenju iz tačke 13. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava, ovlašćen da Zakonom o zaštiti prirode uredi zaštitu i očuvanje prirode, biološke, geološke i pejzažne raznovrsnosti kao dijela životne sredine, a u okviru toga i da definiše značenjeizrazakoji se upotrebljavajuu ovom zakonu. Pored toga, Sud je imao u vidu da odredba Amandmana LXXI, kojom je zamijenjen član 7. stav 1. Ustava, obezbjeđuje ravnopravnu upotreba jezika srpskog naroda, jezika bošnjačkog naroda i jezika hrvatskog naroda, te ćiriličkog i latiničnog pisma u Republici Srpskoj. Međutim, po ocjeni Suda, ova ustavna odredba ne može biti shvaćena na način da ona zabranjuje upotrebu stranih tehničkih ili stručnih izraza i pojmova, čija je upotreba uobičajena i široko rasprostranjena u nauci i u stručnim disciplinama, kao što je to slučaj u medicini, biologiji, biomedicini i drugima. Po ocjeni Suda,upotreba stručne terminologije, uključujući i latinske riječi, sama po sebine dovodi u pitanje ravnopravnu upotrebu službenih jezika (jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda) i pisma (ćirilica i latinica) u Republici Srpskoj utvrđenu Amandmanom LXXI, kojim je zamijenjen član 7. stav 1. Ustava, sve dok je tekst opšteg pravnog akta na jezicima koji su u službenoj upotrebi u Republici Srpskoj, tećirilici i latinici i dok je precizno i jasno određena sadržina upotrijebljenih stranih riječi i izraza. Imajući u vidunavedeno, kao i da je odredbama ovog zakona (član 7. tač. 13. i 15) jasno i precizno određeno značenjeizraza“in situ” i “eks situ”, kao stručnihi skraćenih izraza koji potiču iz latinskog jezika i odnose se, u konkretnom slučaju, na očuvanje komponenata biološke i geološke raznovrsnosti van njihovih prirodnih staništa (eks situ), odnosno mjeru aktivne zaštite koja obuhvata zaštitu populacija vrste na prirodnom staništu, očuvanje prirodnih ekosistema, očuvanje i oporavak populacija na njihovim prirodnim staništima, kao i očuvanje pojava geodiverziteta na mjestu nastanka ili nalazišta stijena, ruda, minerala, kristala i fosila (in situ), Sud je ocijenio da navodi davaoca inicijative o neustavnosti osporenih odredaba Zakona o zaštiti prirode, nisu ustavnopravno osnovani. Osim toga, korišćenje određenih pojmova/izraza i način njihovog pisanja u zakonu predstavlja izraz zakonodavne nomotehnike, ali ne i razlog za utvrđivanje neustavnosti odredaba u kojima se ti pojmovi/izrazi upotrebljavaju. Pozivanje davaoca inicijative na Odluku Ustavnog suda broj: U- 92/23 od 30. oktobra 2024. godine nije, po ocjeni Suda, od uticaja na ocjenu ustavnosti osporenih zakonskih odredaba, imajući u vidu da je pomenuta odluka donesena u vezi sa drugačijim činjeničnim, a time i pravnim pitanjima.

Kako je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.

Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Vojin Bojanić, Svetlana Brković, Amor Bukić, Zlatko Kulenović, prof. dr Radomir V. Lukić, prof. dr Ivanka Marković, prof. dr Darko Radić i akademik prof. dr Snežana Savić.

PREDSJEDNIK

USTAVNOG SUDA

Mr Džerard Selman Broj: U-42/25 25. februar 2026. godine

Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti člana 7. tač. 13. i 15… | Sudska praksa | Aktio