Ustavni sud Republike Srpske
Utvrđuje se da Odluka o proglašenju nekategorisanih puteva od posebnog značaja za Grad Gradišku broj 01.01-022-177/25 („Službeni glasnik Grada Gradiška“, broj 13/25) nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o javnim putevima („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 89/13 i 83/19).
Odluka donesena 15. 07. 2026.
Predmeti (1)
U-89/25
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Odluka
15. 07. 2026.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 60. stav 1. tač. a) i b) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 15. jula 2026. godine, donioje
ODLUKU
Utvrđuje se da Odluka o proglašenju nekategorisanih puteva od posebnog značaja za Grad Gradišku broj 01.01-022-177/25 („Službeni glasnik Grada Gradiška“, broj 13/25) nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o javnim putevima („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 89/13 i 83/19).
Obrazloženje
„Agroeksport-kompani“ d.o.o. Gradiška, koga zastupa Miroslava Drinić, advokat iz Gradiške, dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Odluke o proglašenju nekategorisanih puteva od posebnog značaja za Grad Gradišku broj 01.01-022-177/25 od 31. jula 2025. godine („Službeni glasnik Grada Gradiška“ broj 13/25).
Davalac inicijative smatra da je osporena odluka u suprotnosti sa Zakonom o javnim putevima, te da je donesena bez zakonskog i planskog osnova, a uz prekoračenje ovlašćenja od strane njenog donosioca. U ovom smislu inicijativom se ukazuje na propisivanje iz člana 11. Zakona o javnim putevima, koji je poslužio kao pravni osnov za donošenje osporene odluke, ističući da se na nekategorisanim putevima saobraćaj odvija pod uslovima koje određuje vlasnik ili lice ovlašćeno za upravljanje takvom površinom, te ističe da ova zakonska odredba ne daje ovlašćenje Skupštini grada Gradiška da svojom odlukom proglašava nekategorisane puteve na zemljištu koje nije u svojini Grada, niti je kao put predviđeno planskim aktima. Navodi i da je predmetna parcela u vlasništvu Republike Srpske, te da je opterećena zabilježbom izvršenja po odluci Osnovnog suda u Gradišci. S tim u vezi, Grad Gradiška nije imao pravo da raspolaže konkretnom parcelom (k.č. 827 u K.O. Bukvik) jer nije njen vlasnik, zbog čega nema ovlašćenje ni da je proglašava nekategorisanim putem od posebnog značaja za Grad. Naznačena parcela predstavlja izgrađeno građevinsko zemljište koje služi kao pristup farmi za tov junadi, te predstavlja dio jedinstvene funkcionalne cjeline farme i služi obezbjeđivanju biosigurnosnih mjera u objektima u kojima se drži živa stoka, a proglašavanje ovog prostora javnim putem omogućilo bi nekontrolisan pristup farmi i time ugrozilo zdravlje životinja i javni interes u oblasti veterinarstva.
Dodatno, predlaže se da Ustavni sud do donošenja konačne odluke o ustavnosti i zakonitosti osporene odluke obustavi njeno izvršenje koje se tiče prenosa prava svojine sa Republike Srpske na Grad Gradišku i eventualne izmjene podataka u katastarskom operatu.
U odgovoru na navode iz inicijative koji je Sudu dostavila Skupština grada Gradiška se ističe da Ustavni sud nije nadležan za odlučivanje u ovom predmetu, jer osporena odluka nema karakter opšteg pravnog akta, budući da se odnosi na konkretno određene nepokretnosti i subjekte, te da ne sadrži opšte i apstraktne norme koje bi važile za neodređen broj lica i slučajeva, zbog čega predlaže da Sud inicijativu ne prihvati. Ukazujući na član 20. Zakona o lokalnoj samoupravi, te član 2. stav 1. tačka k) i član 16. stav 5. Zakona o javnim putevima, donosilac osporene odluke navodi da je Grad nadležan za upravljanje i održavanje nekategorisanih puteva na svojoj teritoriji, uključujući i puteve koji su upisani u javne evidencije o nepokretnostima.
Donosilac osporene odluke ističe da je njom omogućeno korišćenje konkretne parcele u skladu sa namjenom nekategorisanog puta, kao i da Grad tom parcelom nije raspolagao, niti je mijenjao njen vlasničkopravni status. Navodi se i da su tvrdnje o ugrožavanju zdravlja životinja i primjeni propisa iz oblasti veterinarstva neosnovane, jer sporna parcela ima funkciju puta odranije, kao i da je davalac inicijative postavljanjem fizičkih barijera onemogućio korišćenje puta lokalnom stanovništvu. U ovom smislu se ističe da inicijativa, u suštini, ne predstavlja zahtjev za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke, već pokušaj da se spriječi prenos prava svojine i dalje korišćenje sporne katastarske čestice kao nekategorisanog puta od značaja za lokalno stanovništvo. Takođe, ističe se da je zahtjev za obustavu izvršenja osporene odluke neosnovan, jer davalac inicijative nije dokazao postojanje neotklonjivih štetnih posljedica. S obzirom na izloženo, predlaže se da Sud inicijativu ne prihvati. Odluku o proglašenju nekategorisanih puteva od posebnog značaja za Grad Gradišku broj 01.01-022-177/25 („Službeni glasnik Grada Gradiška“ broj 13/25) donijela je 31. jula 2025. godine Skupština grada Gradiška, na osnovu člana 39. Zakona o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 97/16, 36/19 i 61/21), člana 11. Zakona o javnim putevima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 89/13 i 83/19) i čl. 36. i 87. Statuta grada Gradiška („Službeni glasnik Opštine Gradiška“ broj 4/17 i „Službeni glasnik Grada Gradiška“ broj 5/19).
Osporenom odlukom je propisano: da se ovom odlukom proglašavaju nekategorisani putevi od posebnog značaja za Grad Gradišku, a u cilju prenosa prava svojine sa Republike Srpske na Grad Gradišku (tačka I); da su nekategorisani putevi od posebnog značaja za Grad Gradišku sljedeći putevi:
- k.č. broj 484/3, „Tukovi“ njiva 6. klase, površine 1.018 m2 upisana u l.n. broj 208 k.o. Bukovac, vlasništvo Republike Srpske sa 1/1 dijela;
- k.č. broj 492/2, „Tukovi“ njiva 6. klase, površine 384 m2 upisana u l.n. broj 208 k.o. Bukovac, vlasništvo Republike Srpske sa 1/1 dijela;
- k.č. broj 495/1, „Kolinčevac“ njiva 6. klase, površine 196 m2 upisana u l.n. broj 208 k.o. Bukovac, vlasništvo Republike Srpske sa 1/1 dijela;
- k.č. broj 504/2, „Kolinčevac“ njiva 5. klase, površine 201 m2 upisana u l.n. broj 208 k.o. Bukovac, vlasništvo Republike Srpske sa 1/1 dijela;
- k.č. broj 827, njiva 6. klase, površine 6.320 m2 upisana u l.n. broj 56 k.o. Bukvik, vlasništvo Republike Srpske sa 1/1 dijela;
- k.č. broj 314/4, njiva 4. klase, površine 2.503 m2 upisana u p.l. broj 267 k.o. Dragelji, posjed Republike Srpske sa 1/1 dijela;
- k.č. broj 2098/1, njiva 3. klase, površine 354 m2 upisana u l.n. broj 562 k.o. Kočićevo, vlasništvo Republike Srpske sa 1/1 dijela;
- k.č. broj 2098/2, njiva 3. klase, površine 260 m2 upisana u l.n. broj 562 k.o. Kočićevo, vlasništvo Republike Srpske sa 1/1 dijela;
- k.č. broj 837/2, njiva 5. klase, površine 526 m2 upisana u l.n. broj 562 k.o. Kočićevo, vlasništvo Republike Srpske sa 1/1 dijela;
- k.č. broj 767/1, livada 5. klase, površine 418 m2 upisana u p.l. broj 1055 k.o. Kozinci, posjed Republike Srpske sa 1/1 dijela;
- k.č. broj 769/6, njiva 3. klase, površine 1.277 m2 upisana u p.l. broj 1055 k.o. Kozinci, posjed Republike Srpske sa 1/1 dijela;
- k.č. broj 1156/2, njiva 6. klase, površine 1.050 m2 upisana u p.l. broj 1306 k.o. Laminci Brezici, posjed Republike Srpske sa 1/1 dijela;
- k.č. broj 626/8, njiva 4. klase, površine 1.639 m2 upisana u l.n. broj 1258 k.o. Nova Topola, vlasništvo Republike Srpske sa 1/1 dijela;
- k.č. broj 566/1, „Zaštitni pojas“ njiva 3. klase, površine 11.520 m2 i njiva 4. klase površine 1.264 m2 upisana u l.n. broj 1258 k.o. Nova Topola, vlasništvo Republike Srpske sa 1/1 dijela;
- k.č. broj 471/5, „Polje“ njiva 3. klase, površine 2.368 m2 upisana u l.n. broj 1258 k.o. Nova Topola, vlasništvo Republike Srpske sa 1/1 dijela;
- k.č. broj 747/6, pašnjak 3. klase, površine 3.914 m2 upisana u p.l. broj 627 k.o. Rogolji, posjed Republike Srpske sa 1/1 dijela (tačka II); da nekategorisani putevi iz tačke II ove odluke predstavljaju pristupne puteve obradivim poljoprivrednim površinama na području grada Gradiška i kao takvi od posebnog su značaja za Grad Gradišku (tačka III); da se ovlašćuje gradonačelnik da u ime Grada sa Vladom Republike Srpske zaključi ugovor o prenosu prava svojine na parcelama iz tačke II ove odluke (tačka IV); da ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Grada Gradiška“ (tačka V).
Polazeći od navoda sadržanih u inicijativi kojom je tražena ocjena ustavnosti i zakonitosti osporene odluke, te imajući u vidu navode iz odgovora donosioca osporenog pravnog akta, Sud je, u ovom predmetu, prije svega, razmotrio pravnu prirodu osporene odluke, s obzirom na to da ova činjenica predstavlja prethodno pitanje od kojeg zavisi postojanje procesnih pretpostavki za zasnivanje nadležnosti Ustavnog suda. Imajući u vidu da je članom 115. Ustava Republike Srpske utvrđeno da Ustavni sud odlučuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i opštih akata sa Ustavom, te o saglasnosti propisa i opštih akata sa zakonom, Ustavni sud je saglasno navedenim ustavnim odredbama nadležan da ocjenjuje saglasnost opštih akata sa Ustavom i zakonom. S tim u vezi, Sud je imao u vidu da su opšti akti, u smislu pomenutog člana 115. Ustava, akti kojima se na generalan i apstraktan način uređuju određeni odnosi, odnosno da se radi o aktima čija su bitna obilježja da se ne odnose na pojedinačnu situaciju, već da određene odnose uređuju na opšti način, te da se ne iscrpljuju jednom primjenom na unaprijed određen slučaj, nego ostaju na snazi i poslije te primjene, sve dok se ne izmijene ili ukinu. Sud je utvrdio da je osporena Odluka o proglašenju nekategorisanih puteva od posebnog značaja za Grad Gradišku opšti pravni akt za čiju ocjenu je nadležan Ustavni sud shodno članu 115. Ustava Republike Srpske. Ovakva ocjena proizlazi iz sadržine ove odluke, kojom se na trajan način određuju nekategorisani putevi od posebnog značaja za Grad Gradišku, a sa svrhom stvaranja pretpostavki za trajan prenos prava vlasništva na ovim putevima sa Republike Srpske na Grad Gradišku. U pogledu rješavanja u pojedinačnim stvarima, promjena vlasničkopravnog režima odražava se na neodređen broj lica, u unaprijed neodredivom broju situacija, zbog čega se dejstvo osporenog pravnog akta ne iscrpljuje jednom primjenom na unaprijed određen slučaj.
U postupku ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti osporene odluke Sud je imao u vidu da je članom 102. stav 1. tač. 6. i 8. Ustava Republike Srpske utvrđeno da opština preko svojih organa, u skladu sa zakonom, izvršava zakone, druge propise i opšte akte Republike čije je izvršenje povjereno opštini, te obavlja i druge poslove utvrđene Ustavom, zakonom i statutom opštine. Pored toga, prema članu 108. Ustava, zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom, a propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom.
Isto tako, Sud je imao u vidu da je Zakonom o javnim putevima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 89/13 i 83/19) propisano: da se ovim zakonom uređuju pravni status upravljača puteva, način korišćenja javnih i nekategorisanih puteva; upravljanje, finansiranje, planiranje, izgradnja, rekonstrukcija, održavanje i zaštita puteva; koncesije na javnim putevima; ostvarivanje javno-privatnog partnerstva i nadzor nad sprovođenjem ovog zakona (član 1), da je javni put površina od opšteg značaja za saobraćaj, koju svako može slobodno da koristi pod uslovima određenim zakonom i koju je nadležni organ proglasio javnim putem, da je lokalni put javni put koji saobraćajno povezuje teritoriju jedinice lokalne samouprave i teritoriju jedinice lokalne samouprave sa mrežom drugih javnih puteva, kao da je nekategorisani put površina koja se koristi za saobraćaj i koja je dostupna većem broju različitih korisnika (seoski, poljski, šumski i industrijski putevi; putevi na nasipima za odbranu od poplava; prilazi na put, biciklističke i pješačke staze i slično), da je put svaki javni put i nekategorisani put na kom se odvija saobraćaj, da je ulica dio javnog puta u naselju, sa trotoarom i ivičnjakom, pored koje se najmanje s jedne strane nalaze redovi kuća ili grupa zgrada (član 2. stav 1. tač. g), e), k), p) i š)), da su javni putevi javno dobro, u opštoj upotrebi, u svojini Republike Srpske, te da je upravljanje, održavanje, građenje i zaštita javnih puteva djelatnost od posebnog interesa za Republiku (član 3), da se javni putevi razvrstavaju na: a) auto-puteve, b) brze puteve, v) magistralne puteve, g) regionalne puteve, d) lokalne puteve i đ) ulice u naselju (član 9), da Odluku o utvrđivanju mjerila i kriterijuma za određivanje lokalnih puteva i ulica u naselju utvrđuje nadležni organ jedinice lokalne samouprave, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva, kao i da Odluku o razvrstavanju lokalnih puteva i ulica u naselju donosi nadležni organ jedinice lokalne samouprave i objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave (član 10. st. 2. i 4), da je na saobraćajnim površinama koje nisu razvrstane kao javni putevi, odnosno na nekategorisanim putevima saobraćaj dozvoljen samo na način i pod uslovima koje, u skladu sa propisima o bezbjednosti saobraćaja na putevima, odrede vlasnici ili od njih ovlašćena lica koja upravljaju navedenim saobraćajnim površinama (član 11). Takođe, Sud je uzeo u obzir da je članom 16. ovog zakona utvrđeno: da je upravljač puta javno preduzeće, koncesionar, drugo pravno lice, nadležni organ jedinice lokalne samouprave koji je u skladu sa posebnim zakonom nadležan za upravljanje putem (stav 1), da upravljanje i povjeravanje poslova građenja, rekonstrukcije, rehabilitacije, održavanja i zaštite lokalnih puteva, ulica u naselju, nekategorisanih puteva koji su upisani u javne evidencije o nepokretnostima i pravima na njima i putnih objekata na njima vrši nadležni organ jedinice lokalne samouprave (stav 5), da je jedinica lokalne samouprave dužna da donese poseban akt o upravljanju, građenju, rekonstrukciji, održavanju i zaštiti lokalnih puteva, ulica u naselju, nekategorisanih puteva koji su upisani u javne evidencije o nepokretnostima i pravima na njima i putnih objekata na njima (stav 6). Sud je uzeo u obzir i da je Zakonom o lokalnoj samoupravi („Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 97/16, 36/19, 61/21, 100/25 i 114/25) uređen sistem lokalne samouprave, jedinice lokalne samouprave, način i uslovi njihovog formiranja, poslovi koje obavljaju, organi jedinica lokalne samouprave, akti i javnost rada organa jedinica lokalne samouprave, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i dužnosti jedinica lokalne samouprave. Odredbama ovog zakona je, između ostalog, propisano: da jedinica lokalne samouprave u oblasti stambeno-komunalnih djelatnosti, između ostalog, obezbjeđuje uslove za izgradnju i održavanje ulica i trgova, lokalnih puteva, seoskih, poljskih i drugih nekategorisanih puteva, uređuje i obezbjeđuje upravljanje tim putevima i ulicama i odobrava njihovu izgradnju (član 20. tačka 9), da je skupština jedinice lokalne samouprave predstavnički organ, organ odlučivanja i kreiranja politike jedinice lokalne samouprave, te, u smislu ovog zakona, pored ostalog ima i nadležnost da donosi odluke i druge opšte akte i daje njihovo autentično tumačenje, te da donosi odluke o pribavljanju, upravljanju i raspolaganju imovinom jedinice lokalne samouprave (član 39. st. 1. i 2. tačka 3), da skupština jedinice lokalne samouprave donosi statut, poslovnik, odluke, rješenja, zaključke, preporuke, rezolucije, strategije, planove i programe (član 82. stav 2). Takođe, imajući u vidu da je osporena odluka donesena sa ciljem prenosa prava svojine na nekategorisanim putevima iz tačke II ove odluke, sa Republike Srpske, kao vlasnika, na Grad Gradišku, Sud je konstatovao da Zakon o stvarnim pravima („Službeni glasnik Republike Srpske" br. 124/08, 3/09, 58/09, 95/11, 60/15, 107/19, 1/21 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske, 119/21 - Odluka Ustavnog suda Republike Srpske i 21/26) uređuje raspolaganje nepokretnostima u svojini Republike i jedinica lokalne samouprave.
Članom 348. stav 1. ovog zakona je propisano da se nepokretnostima u svojini Republike i jedinica lokalne samouprave, kao i pravom građenja može raspolagati samo na osnovu javnog konkursa i uz naknadu utvrđenu po tržišnoj cijeni, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Izuzetno od stava 1. ovog člana, nepokretnosti u svojini Republike i jedinice lokalne samouprave mogu se otuđiti ispod tržišne cijene ili bez naknade, u cilju realizacije investicionog projekta od posebnog značaja za regionalni, odnosno lokalni ekonomski razvoj (član 348. stav 7. istog zakona), a odluku o utvrđivanju posebnog interesa na osnovu kojeg se pristupa realizaciji investicionog projekta iz stava 7. ovog člana donosi Vlada - ukoliko su nepokretnosti u svojini Republike, odnosno skupština jedinice lokalne samouprave - ukoliko su nepokretnosti u svojini jedinice lokalne samouprave (član 348. stav 9. tog zakona). Imajući u vidu način i uslove pod kojima Zakon o stvarnim pravima omogućava raspolaganje nepokretnostima u svojini Republike u korist jedinice lokalne samouprave, a u kontekstu namjeravanog prenosa vlasništva koji uređuje osporena odluka, kao i uzimajući u obzir da se Skupština grada Gradiška poziva na član 11. Zakona o javnim putevima kao osnov donošenja osporene odluke, Sud je konstatovao da se u konkretnom slučaju odredbe Zakona o stvarnim pravima kojima se uređuje raspolaganje nepokretnostima u svojini Republike ne mogu dovesti u vezu sa predmetom regulisanja predmetne odluke, zbog čega nisu od značaja za rješavanje u konkretnoj ustavnopravnoj stvari.
Imajući u vidu navedeno, Sud je utvrdio da je Zakonom o javnim putevima na opšti način utvrđen i uređen, između ostalog, pravni status upravljača puteva, kao i način korišćenja javnih i nekategorisanih puteva, te upravljanje, finansiranje, planiranje, izgradnja, rekonstrukcija, održavanje i zaštita puteva. Takođe, Sud je konstatovao da je u nadležnosti jedinice lokalne samouprave da donese poseban akt o upravljanju, građenju, rekonstrukciji, održavanju i zaštiti lokalnih puteva, ulica u naselju, nekategorisanih puteva koji su upisani u javne evidencije o nepokretnostima i pravima na njima i putnih objekata na njima (član 16. stav 6. Zakona o javnim putevima) i da u oblasti stambeno-komunalnih djelatnosti, između ostalog, obezbjeđuje uslove za izgradnju i održavanje ulica i trgova, lokalnih puteva, seoskih, poljskih i drugih nekategorisanih puteva, uređuje i obezbjeđuje upravljanje tim putevima i ulicama i odobrava njihovu izgradnju (član 20. tačka 9. Zakona o lokalnoj samoupravi). Dodatno, Sud je utvrdio da je, saglasno članu 10. st. 2. i 4. Zakona o javnim putevima, u nadležnosti jedinice lokalne samouprave da, uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva, posebnom odlukom utvrdi mjerila i kriterijume za određivanje lokalnih puteva i ulica u naselju, kao i da donese Odluku o razvrstavanju lokalnih puteva i ulica u naselju. Polazeći od navedenih odredaba Ustava i zakona, Sud je ocijenio da je pravni osnov za uređivanje pitanja koja se, između ostalog, odnose na pravni status upravljača puteva, način korišćenja i upravljanja, između ostalog, nekategorisanim putevima, sadržan u Zakonu o javnim putevima („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 89/13 i 83/19).
Propisujući, između ostalog, da je put svaki javni i nekategorisani put na kom se odvija saobraćaj, dok nekategorisani put predstavlja saobraćajnu površinu koju nadležni organ nije razvrstao kao javni put, ovaj zakon na opšti i pravnoobavezujući način određuje pojam nekategorisanih puteva, ne propisujući mogućnost njihove dalje klasifikacije, te u ovom smislu, ne predviđa kao vrstu puta - nekategorisani put od posebnog značaja za jedinicu lokalne samouprave, niti daje ovlašćenje jedinici lokalne samouprave da proglašava ovu vrstu puteva.
Imajući u vidu predmet regulisanja osporene odluke, kao i navode iz odgovora koji je dostavila Skupština grada Gradiška, kao njen donosilac, Sud je utvrdio da član 11. Zakona o javnim putevima, koji je poslužio kao pravni osnov za donošenje osporene odluke, ne ovlašćuje jedinicu lokalne samouprave da utvrdi nekategorisani put koji je za nju od posebnog značaja, kao posebnu vrstu puta. Takođe, ovakvo ovlašćenje jedinice lokalne samouprave ne proističe ni iz drugih odredaba predmetnog zakona kojima su određene nadležnosti jedinice lokalne samouprave u određivanju načina korišćenja i upravljanju nekategorisanim putevima.
Ovaj zakon dozvoljava da lokalna zajednica vrši razvrstavanje isključivo lokalnih puteva i ulica u naselju, te stoga nekategorisani put, u zavisnosti od ispunjenja propisanih kriterijuma i mjerila, može biti razvrstan samo kao javni put (član 10. st. 2. i 4. ovog zakona), ali ne i proglašen za nekategorisani put od posebnog značaja za jedinicu lokalne samouprave.
Kako Skupština grada Gradiška nije bila ovlašćena da donese osporenu odluku kojom proglašava nekategorisane puteve od posebnog značaja za lokalnu samoupravu, ona je u ovom smislu prekoračila granice svojih ovlašćenja iz Zakona o javnim putevima, te povrijedila ustavno načelo zakonitosti iz člana 108. stav 2. Ustava Republike Srpske, prema kojem propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom, zbog čega je Sud utvrdio da osporena odluka u cjelini nije saglasna sa Ustavom Republike Srpske.
Navodi davaoca inicijative prema kojima bi proglašavanje konkretne parcele javnim putem omogućilo nekontrolisan pristup farmi i time ugrozilo zdravlje životinja i javni interes u oblasti veterinarstva nisu od značaja za rješavanje u konkretnoj ustavnopravnoj stvari, jer se tiču posljedica primjene osporenog opšteg pravnog akta, o čemu Ustavni sud, saglasno članu 115. Ustava, nije nadležan da odlučuje.
S obzirom na to da je Sud ovom odlukom meritorno odlučio o ustavnosti i zakonitosti osporene odluke, bespredmetno je razmatrati zahtjev davaoca inicijative da se do donošenja konačne odluke Suda obustavi njeno izvršenje.
Kako je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 104/11 i 92/12), u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.
Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ove odluke.
Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Svetlana Brković, Zlatko Kulenović, prof. dr Radomir V. Lukić, prof. dr Ivanka Marković, dr Ljubomir Ožegović, prof. dr Darko Radić, akademik prof. dr Snežana Savić i mr Gorana Turić
PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Mr Džerard Selman s.r.
Broj: U-89/25 15. jul 2026. godine