Ustavni sud Republike Srpske
Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Odluke o donošenju izmjene dijela Regulacionog plana za uređenje obala Vrbasa broj: 22-013-166/24 („Službeni glasnik Grada Banja Luka“ broj 18/24).
Odluka donesena 15. 07. 2026.
Predmeti (1)
U-115/25
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Rješenje
15. 07. 2026.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5. i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 15. jula 2026. godine, donioje
RJEŠENjE
Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Odluke o donošenju izmjene dijela Regulacionog plana za uređenje obala Vrbasa broj: 22-013-166/24 („Službeni glasnik Grada Banja Luka“ broj 18/24).
Obrazloženje
Aleksandar Jokić iz Banje Luke dao je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Odluke o donošenju izmjene dijela Regulacionog plana za uređenje obala Vrbasa broj: 22-013-166/24 („Službeni glasnik Grada Banja Luka“ broj 18/24), koju je donijela Skupština grada Banja Luka. Iz sadržine navedene inicijative, koja je naknadno ispravljena i dopunjena, proizlazi da su osporenom odlukom povrijeđene odredbe člana 108. Ustava Republike Srpske, te člana 28. stav 1, člana 33. stav 2, člana 35. stav 1. i člana 189. stav 3. Zakona o uređenju prostora i građenju („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 40/13, 106/15 i 84/19). Obrazlažući navedeno davalac inicijative ističe da je donošenjem osporenih izmjena, kojima se utvrđuje namjena prostora koji se nalazi na lijevoj obali rijeke Vrbas (od Rebrovačkog mosta nizvodno), krši odredba člana 28. stav 1. Zakona o uređenju prostora i građenju, kojim je propisana obavezna usklađenost planova nižeg reda sa planovima višeg reda. S tim u vezi davalac inicijative ističe da je osporenom odlukom lokacija, koja je Urbanističkim planom Banje Luke iz 1975. godine strateški bila definisana kao prostor urbanog zelenila, sada dobila namjenu građevinskog zemljišta, odnosno da se osporenim Regulacionim planom vrši pretvaranje ove zelene površine obale Vrbasa u stambeno-poslovnu zonu sa planiranom spratnošću objekata do 14 nadzemnih etaža. Pored toga, davalac inicijative pozivajući se na, kako je naveo, stručno mišljenje koje je sačinila prof. dr Brankica Milojević, redovni profesor na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci i sudski vještak građevinsko-arhitektonske struke, iznosi razloge nesaglasnosti osporene odluke sa članom 33. stav 2. i članom 35. stav 1. Zakona o uređenju prostora i građenju, koji se, u suštini, mogu svesti na to da Prostorni plan Grada Banja Luka 2014-2030. ne može biti osnov za izradu regulacionih planova na urbanom području Banje Luke, s obzirom na to da ovaj dokument, u svom sadržaju i nivou detaljnosti ne definiše detaljne uslove projektovanja i izgradnje novih objekata na urbanom području Banje Luke. Ukazujući na dokazni značaj navedenog stručnog nalaza, koji je dostavljen uz inicijativu, davalac inicijative iznosi određene prijedloge Sudu za određivanje stručnog vještačenja sa zadatkom da se, kako je naveo, potvrdi „nesaglasnost osporene odluke sa Urbanističkim planom iz 1975. godine u pogledu namjene prostora“ , te „nedostatak obaveznih elemenata iz člana 33. stav 2. Zakona, u Prostornom planu 2014-2030, zbog čega Prostorni plan ne može biti osnov za donošenje sprovedbenog Regulacionog plana (član 35. stav 1. Zakona)“. Detaljno obrazlažući i druge, po njegovom mišljenju, nezakonitosti osporenog plana, davalac inicijative predlaže da Sud utvrdi da osporena odluka nije u saglasnosti sa navedenim Zakonom o uređenju prostora i građenju. Skupština grada Banja Luka nije dostavila odgovor na navode iz inicijative.
Odluku o donošenju izmjene dijela Regulacionog plana za uređenje obala Vrbasa broj: 22-013-166/24 („Službeni glasnik Grada Banja Luka“ broj 18/24) donijela je Skupština grada Banja Luka na osnovu člana 38. Zakona o uređenju prostora i građenju ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 40/13, 106/15, 3/16 i 84/19) i člana 38. Statuta Grada Banja Luka („Službeni glasnik Grada Banja Luka“, br. 14/18 i 9/19).
Ovom odlukom utvrđeno je: da se donosi izmjena dijela Regulacionog plana za uređenje obala Vrbasa, te da su granice prostora koji je obuhvaćen Planom određene u grafičkom dijelu Elaborata plana (tačka I), da se Elaborat plana sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela (tačka II), da je Elaborat plana, koji je sastavni dio ove odluke, izradio Centar za projektovanje i konsalting „CPK“ d.o.o. Banja Luka u martu 2024. godine (tačka III), da se Plan izlaže na stalni javni uvid kod gradskog organa uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja (tačka IV), da će se o sprovođenju ove odluke starati organ iz tačke IV ove odluke (tačka V), da stupanjem na snagu ove odluke prestaju da važe ranije doneseni prostorno-planski dokumenti sprovedbenog karaktera, u dijelu u kojem nisu u saglasnosti sa Planom (tačka VI), da ova odluka stupa na snagu osmog dana po objavljivanju u "Službenom glasniku Grada Banja Luka" (tačka VII).
Prilikom razmatranja osnovanosti navoda davaoca inicijative Sud je imao u vidu da je Ustavom Republike Srpske utvrđeno da opština preko svojih organa, u skladu sa zakonom, donosi program razvoja, urbanistički plan, uređuje i obezbjeđuje korišćenje gradskog građevinskog zemljišta i poslovnog prostora (član 102. stav 1. tač. 1. i 3), te da propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom (član 108. stav 2).
Pored toga, Sud je imao u vidu da je Zakonom o lokalnoj samoupravi ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 97/16, 36/19, 61/21, 100/25 i 114/25) propisano: da samostalne nadležnosti jedinice lokalne samouprave obuhvataju, između ostalog, usvajanje strateških i sprovedbenih dokumenata prostornog uređenja za područje jedinice lokalne samouprave i uređenje i obezbjeđenje korišćenja građevinskog zemljišta (član 18. tačka 1. podtač. 2. i 4) i da skupština jedinice lokalne samouprave donosi strateške i sprovedbene dokumente prostornog uređenja za područje jedinice lokalne samouprave (član 39. stav 2. tač. 6. i 8).
Nadalje, Sud je imao u vidu da je Zakonom o uređenju prostora i građenju ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 40/13, 106/15, 3/16 i 84/19) propisano: članom 2. da je dokument prostornog uređenja planski dokument kojim se određuju organizacija, namjena i način korišćenja i upravljanja prostorom, te kriterijumi i smjernice za uređenje i zaštitu prostora (stav 1. tačka đ)); članom 3. da se izgradnja gradova, naselja i objekata planira dokumentima prostornog uređenja donesenim u skladu sa odredbama ovog zakona (stav 1); članom 25. da dokumenti prostornog uređenja mogu biti strateški i sprovedbeni (stav 2), da su strateški dokumenti prostornog uređenja, između ostalog, prostorni plan jedinice lokalne samouprave i urbanistički plan (stav 3. tač. g) i d)), da je sprovedbeni dokument prostornog uređenja, između ostalog, regulacioni plan (stav 4. tačka v), da su prostorni i urbanistički planovi razvojni, strateški, dugoročni dokumenti prostornog uređenja kojima se definišu osnovni ciljevi i principi razvoja u prostoru (stav 5), da se strateški dokumenti prostornog uređenja donose na planski period do 20 godina (stav 6), da strateški dokument prostornog uređenja važi do isteka planskog perioda za koji je donesen, a nakon izvršene analize u okviru planskog roka iz stava 6. ovog člana od nosioca pripreme može se produžiti odlukom organa nadležnog za njegovo donošenje najviše za 10 godina (stav 7), da su sprovedbeni dokumenti prostornog uređenja tehničko-regulativni dokumenti prostornog uređenja na osnovu kojih se definišu uslovi za projektovanje i izvođenje objekata (stav 8), da se sprovedbeni dokument prostornog uređenja donosi na planski period do 10 godina, a važi do njegove izmjene ili donošenja novog, ukoliko nije u suprotnosti sa dokumentom prostornog uređenja višeg reda (stav 9), da se planski period za koji se donosi dokument prostornog uređenja definiše odlukom o pristupanju izradi, odnosno izmjeni ili dopuni dokumenta prostornog uređenja (stav 10); članom 26. da su prostorni plan i urbanistički plan za gradove i naselja gradskog karaktera dokumenti prostornog uređenja čije je donošenje obavezno za područje jedinice lokalne samouprave (tačka b) podtač. 1. i 3); članom 28. da dokument prostornog uređenja nižeg reda, odnosno užeg područja mora biti usaglašen sa dokumentom prostornog uređenja višeg reda, odnosno šireg područja, a dokumenti susjednih područja moraju da se međusobno usaglašavaju (stav 1), da ako dokument nižeg reda, odnosno užeg područja nije usaglašen sa dokumentom šireg područja, primjenjuje se dokument prostornog uređenja višeg reda, odnosno šireg područja (stav 2), da nosilac pripreme i nosilac izrade dokumenta prostornog uređenja obezbjeđuju usaglašenost dokumenta u postupku njegove izrade (stav 3); članom 31. da se prostornim planom jedinice lokalne samouprave utvrđuje: a) osnovna planirana namjena površina, b) mreža naselja i centara (urbanog i ruralnog karaktera) i njihovo povezivanje, v) kriterijumi za širenje urbanih dijelova, g) namjene vanurbanih područja, d) zone komunalne infrastrukture sa pravcima i koridorima za državnu i komunalnu infrastrukturu (razvoj saobraćajnog sistema jedinice lokalne samouprave ili gradskog saobraćajnog sistema, vodosnabdijevanje, energija, telekomunikacije), đ) objekti od značaja za društvenu infrastrukturu jedinice lokalne samouprave (zdravstvo, školstvo, kultura, sport), e) zaštićeni prostori sa zonama zaštite i mjerama za zaštitu (nepokretna kulturno-istorijska dobra i prirodna dobra), ž) mjere zaštite životne sredine, z) preventivne mjere zaštite od zemljotresa i seizmička rejonizacija, i) mjere sanacije ugroženih područja (klizišta, plavna, devastirana, nestabilna i druga zemljišta), mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od elementarnih i drugih nepogoda, j) uslovi za izgradnju u područjima za koja se ne donose dokumenti prostornog uređenja nižeg reda, k) zone i naselja sa granicama obuhvata za koja je obavezna izrada dokumenata nižeg reda ili užeg područja, l) obaveze prilikom izrade urbanističkih planova i sprovedbenih dokumenata prostornog uređenja, lj) smjernice za sprovođenje plana (planiranje na nižim nivoima, po prioritetu i drugo) i m) drugi neophodni elementi (stav 2); članom 33. da se urbanistički plan donosi za urbano područje jedinice lokalne samouprave na osnovu prostornog plana jedinice lokalne samouprave (stav 1), da se urbanističkim planom detaljnije razrađuju opredjeljenja iz prostornog plana jedinice lokalne samouprave: a) koncepcija uređenja prostora (formiranje zona, cjelina i potcjelina, određivanje namjena i drugo), granice uže i šire urbane zone (ako je potrebno), b) granice ostalih zemljišta u obuhvatu plana i kontaktnim zonama, v) kriterijumi za formiranje zona (cjelina i potcjelina), g) urbanistički i drugi uslovi za uređenje gradskog građevinskog zemljišta i drugih zemljišta po cjelinama, d) prirodni uslovi (morfološke, hidrološke, geološke, inženjersko-geološke, inženjersko-seizmološke, klimatske i druge, sa mjerama za zaštitu, očuvanje i aktiviranje prirodnih resursa), đ) zemljišna politika, e) raspored i koncepcija opštih centara i raspored javnih funkcija, radnih zona i objekata neprivrede i centara rekreacije, ž) mjere zaštite kulturno-istorijskog nasljeđa, nasljeđa prirode i zaštite životne sredine, z) sistem zelenih prostora (stanje, mogućnost, potrebe i ciljevi razvoja), i) mjere zaštite ljudi i dobara za slučaj elementarnih nepogoda, ratnih katastrofa i tehnoloških akcidenata, j) rješenja saobraćajne, vodne, energetske, komunalne i druge infrastrukture, k) kriterijumi i pravila za uređenje, korišćenje i izgradnju svih vrsta planiranih objekata i zona, odnosno namjena i l) uslovi za sprovođenje plana dokumentima prostornog uređenja nižeg reda po teritorijama, prioritetu i ostali uslovi (stav 2); članom 35. da se regulacioni plan donosi za pretežno izgrađena urbana područja, kao i za područja od opšteg interesa jedinice lokalne samouprave za razvoj privrede ili izgradnju objekata društvene infrastrukture na osnovu urbanističkog plana ili dokumenta višeg reda ili šireg područja koji za predmetno područje sadrži elemente propisane članom 33. stav 2. ovog zakona neophodne za izradu sprovedbenog dokumenta, pri čemu je nužno detaljno definisati uslove projektovanja i izgradnje novih objekata, kao i rekonstrukciju postojećih objekata (stav 1); članom 43. da na prijedlog nosioca pripreme nadležna skupština imenuje savjet plana radi ukupnog praćenja izrade dokumenta prostornog uređenja, vođenja javne rasprave i usaglašavanja stavova i interesa zavisno od potrebe, obima i vrste dokumenta (stav 1), da savjet plana prati izradu dokumenta prostornog uređenja i zauzima stručne stavove prema pitanjima opšteg, privrednog i prostornog razvoja teritorijalne jedinice, odnosno područja za koje se dokument donosi, a zauzima stručne stavove u pogledu racionalnosti i kvaliteta predloženih planskih rješenja, usaglašenosti dokumenta sa dokumentima prostornog uređenja, koji predstavljaju osnovu za njegovu izradu, kao i usaglašenost dokumenta sa odredbama ovog zakona i drugim propisima zasnovanim na zakonu (stav 2), da će se savjet plana iz stava 1. ovog člana formirati u roku od 30 dana od stupanja na snagu odluke iz člana 40. ovog zakona o pristupanju izradi, odnosno izmjeni ili dopuni dokumenta, na rok dok se taj dokument ne donese (stav 3), da članovi savjeta plana ne mogu biti lica koja na bilo koji način učestvuju u izradi dokumenta prostornog uređenja (stav 4); članom 189. da su jedinice lokalne samouprave dužne da donesu prostorne planove u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, a urbanističke planove i zoning planove područja posebne namjene najduže u roku od dvije godine od dana usvajanja prostornog plana jedinice lokalne samouprave (stav 1), da se dokumenti prostornog uređenja kojima je u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona istekao planski period primjenjuju do donošenja novih dokumenata prostornog uređenja prema odredbama ovog zakona, u dijelu u kome nisu u suprotnosti sa dokumentima prostornog uređenja višeg reda koji su u primjeni (stav 3); članom 190. da se strateški dokumenti prostornog uređenja koji su na snazi u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona primjenjuju do isteka roka važenja na koji su doneseni, a nakon toga rok važenja dokumenta može se produžiti u skladu sa članom 25. stav 7. ovog zakona (stav 1), te da se sprovedbeni dokumenti prostornog uređenja koji su na snazi u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona primjenjuju do donošenja novih sprovedbenih dokumenata prema odredbama ovog zakona, ako nisu u suprotnosti sa dokumentima prostornog uređenja višeg reda koji su u međuvremenu doneseni (stav 2). Imajući u vidu izloženo Sud je utvrdio da je, na osnovu naprijed navedenih ustavnih i zakonskih ovlašćenja, Skupština grada Banja Luka nadležna da donosi regulacione planove, kao sprovedbene dokumente prostornog uređenja kojima se definišu uslovi za projektovanje i izvođenje objekata.
Polazeći od izloženog Sud je ocijenio da je donošenjem osporenog regulacionog plana donosilac ovog akta postupao u okviru svojih nadležnosti, kako je to predviđeno odredbama Zakona o uređenju prostora i građenju. Prilikom ovakve ocjene Sud je, prije svega, imao u vidu da se temeljni razlozi osporavanja predmetnog plana ne vezuju za nadležnost i postupak donošenja osporenog akta, već se sastoje u tome što davalac inicijative smatra da ne postoji usaglašenost osporenog akta sa dokumentima prostornog uređenja višeg reda. U vezi sa navedenim Sud je uzeo u obzir da je odredbom člana 35. stav 1. Zakona o uređenju prostora i građenju propisano da se regulacioni plan donosi za pretežno izgrađena urbana područja, kao i za područja od opšteg interesa jedinice lokalne samouprave za razvoj privrede ili izgradnju objekata društvene infrastrukture na osnovu urbanističkog plana ili dokumenta višeg reda ili šireg područja koji za predmetno područje sadrži elemente propisane članom 33. stav 2. ovog zakona neophodne za izradu sprovedbenog dokumenta, pri čemu je nužno detaljno definisati uslove projektovanja i izgradnje novih objekata, kao i rekonstrukciju postojećih objekata. Dakle, iz navedene zakonske odredbe proizlazi da je zakonodavac propisao mogućnost da se regulacioni plan, kao sprovedbeni dokument prostornog uređenja, osim na osnovu urbanističkog plana, donese i na osnovu drugog dokumenta višeg reda ili šireg područja. U vezi s tim, Sud je utvrdio da je za područje grada Banja Luka na snazi Prostorni plan („Službeni glasnik Grada Banja Luka“ broj 11/14) i Urbanistički plan iz 1975. godine, kao strateški dokumenti - dokumenti prostornog uređenja višeg reda, kojima su definisani strateški ciljevi uređenja prostora ove jedinice lokalne samouprave. Imajući u vidu da iz navedene zakonske odredbe proizlazi mogućnost da se regulacioni plan, kao sprovedbeni dokument prostornog uređenja, osim na osnovu urbanističkog plana, donese i na osnovu drugog dokumenta višeg reda ili šireg područja, odnosno Prostornog plana, Sud je ocijenio da donošenjem osporenog regulacionog plana, a na osnovu ovlašćenja iz člana 38. stav 2. Zakona o uređenju prostora i građenju, Skupština grada Banja Luka nije postupila suprotno odredbama člana 35. stav 1. Zakona o uređenju prostora i građenju.
U vezi sa navodima davaoca inicijative da Prostorni plan („Službeni glasnik Grada Banja Luka“ broj 11/14) ne ispunjava uslove iz člana 35. stav 1. Zakona o uređenju prostora i građenju da bi mogao biti osnov za donošenje osporenog regulacionog plana, te da osporeni akt u smislu člana 28. stav 1. Zakona o uređenju prostora i građenju nije usaglašen sa Prostornim planom, Sud ukazuje da nije nadležan da u postupku ocjene zakonitosti dokumenata prostornog uređenja cijeni sadržinu ovih akata, provjeru opravdanosti konkretnih urbanističkih i građevinskih rješenja, kao ni međusobnu usklađenost sadržaja urbanističko-tehničkih rješenja usvojenih u dokumentima prostornog uređenja različitih vrsta i različitih hijerarhijskih pozicija. Naime, predmet ocjene u postupku pred Ustavnim sudom je samo ispitivanje zakonitosti postupka u kome je određeni dokument prostornog uređenja donesen, dok je provjera opravdanosti planskih rješenja i provjera međusobne usklađenosti dokumenata prostornog uređenja u domenu primjene prava i u nadležnosti je drugih organa određenih Zakonom.
Uzimajući u obzir navedeno, kao i nadležnost Ustavnog suda kako je ona utvrđena članom 115. Ustava, Sud nije posebno razmatrao navode davaoca inicijative koji se odnose na dostavljeno Mišljenje, koje je sačinila sudski vještak građevinsko-arhitektonske struke prof. dr Brankica Milojević, dipl. inž. arh. iz Banje Luke, kao ni prijedlog za dodatno stručno vještačenje koje bi izvršio Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci.
Kako inicijativom nije osporena zakonitost postupka donošenja ovog opšteg akta, a uz činjenicu da je Skupština grada Banja Luka postupala u granicama ustavnih i zakonskih ovlašćenja, Sud nije prihvatio datu inicijativu.
Kako je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske, u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.
Na osnovu izloženog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Ovo rješenje Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Svetlana Brković, Zlatko Kulenović, prof. dr Radomir V. Lukić, prof. dr Ivanka Marković, dr Ljubomir Ožegović, prof. dr Darko Radić, akademik prof. dr Snežana Savić i mr Gorana Turić.
PREDSJEDNIK
USTAVNOG SUDA
Mr Džerard Selman s.r.
Broj: U-115/25 15. jul 2026. godine