Ustavni sud Republike Srpske
Utvrđuje se da član 5. stav 5. tačka 1) Pravilnika o načinu formiranja i korišćenja jedinstvene baze podataka o gotovinskim naknadama („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 58/25) nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 116/09). Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 5. stav 5. tačka 8) Pravilnika o načinu formiranja i korišćenja jedinstvene baze podataka o gotovinskim naknadama („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 58/25).
Odluka donesena 21. 10. 2026.
Predmeti (1)
U-114/25
Ocjena ustavnosti i zakonitosti
Odluka
21. 10. 2026.
Tekst odluke
Ustavni sud Republike Srpske, na osnovu člana 115. Ustava Republike Srpske, člana 40. stav 5, člana 60. stav 1. tač. a) i b) i člana 61. stav 1. tačka g) Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 104/11 i 92/12), na sjednici održanoj 21. oktobra 2026. godine, donioje
ODLUKU
Utvrđuje se da član 5. stav 5. tačka 1) Pravilnika o načinu formiranja i korišćenja jedinstvene baze podataka o gotovinskim naknadama („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 58/25) nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 116/09).
Ne prihvata se inicijativa za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti člana 5. stav 5. tačka 8) Pravilnika o načinu formiranja i korišćenja jedinstvene baze podataka o gotovinskim naknadama („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 58/25).
Obrazloženje
Saša Savičić iz Banjaluke dao je Ustavnom sudu Republike Srpske (u daljem tekstu: Sud) inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Pravilnika o načinu formiranja i korišćenja jedinstvene baze podataka o gotovinskim naknadama („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 58/25), smatrajući da član 5. stav 5. ovog pravilnika nije u saglasnosti sa članom 5. alineja 4, te čl. 23, 45. i 108. Ustava Republike Srpske, kao i Zakonom o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu. Iz obrazloženja inicijative proizlazi da se njome, u suštini, osporava ustavnost i zakonitost člana 5. stav 5. tač. 1) i 8) navedenog pravilnika.
Davalac inicijative ukazuje na to da je Ministarstvo finansija, saglasno članu 6. stav 1. Zakona o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 116/09), bilo obavezno da u roku od godinu dana od stupanja na snagu Zakona, odnosno do 6. januara 2011. godine, donese pravilnik kojim će urediti: način na koji će se formirati jedinstvena elektronska baza podataka, način na koji će se prikupljati podaci, klasifikacije svih podataka u Jedinstvenu bazu podataka, forme standardizovanih obrazaca za prikupljanje podataka i obrasci izvještaja koji se generišu nad prikupljenim podacima. Kako je navedeni pravilnik donesen tek 8. jula 2025. godine, više od četrnaest godina nakon isteka zakonskog roka, davalac inicijative smatra da je na ovaj način narušeno načelo vladavine prava, jer su prekršene imperativne zakonske odredbe o roku za donošenje podzakonskog akta.
Dalje se navodi da je članom 5. stav 5. Pravilnika propisano prikupljanje podataka koji nisu predviđeni članom 7. stav 4. Zakona o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu, čime je, prema mišljenju davaoca inicijative, povrijeđeno načelo ustavnosti i zakonitosti, jer podzakonski akt ne može proširivati krug podataka koje je zakon taksativno odredio. U prilog iznesenim navodima se ističe da član 5. Ustava kao jedno od temeljnih načela ustavnog poretka utvrđuje vladavinu prava, te ukazuje na propisivanje iz čl. 67. i 68. Ustava koji predstavljaju konkretizaciju ovog načela, kao i propisivanje iz čl. 45, 69. i 108-116. Ustava.
Posebno se naglašava da je član 5. stav 5. Pravilnika u suprotnosti sa članom 23. Ustava, koji garantuje zaštitu tajnosti ličnih podataka i propisuje da se prikupljanje, obrada i svrha korišćenja ličnih podataka mogu uređivati isključivo zakonom. Prema navodima iz inicijative, Ministarstvo je donošenjem Pravilnika preuzelo ulogu zakonodavca, propisujući prikupljanje većeg obima ličnih podataka nego što je to dozvoljeno Zakonom o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu. Kao primjeri podataka koji nisu predviđeni ovim zakonom navode se podaci o prebivalištu i istoriji promjena adrese, datumu i mjestu rođenja, obrazovanju, zanimanju, broju telefona, adresi elektronske pošte, bračnom statusu i broju članova porodičnog domaćinstva. Ističe se da je odredba kojom se predviđa prikupljanje „ostalih podataka specifičnih za pojedinu gotovinsku naknadu“, neodređeno formulisana te da ostavlja mogućnost prikupljanja neograničenog broja dodatnih ličnih podataka bez zakonskog osnova. Prema mišljenju podnosioca, takvo propisivanje narušava pravnu sigurnost i princip taksativnog navođenja predmetnih podataka saglasno zakonu. Shodno navedenom, predlaže se da Ustavni sud Republike Srpske prihvati inicijativu i utvrdi da član 5. stav 5. Pravilnika nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu. U odgovoru na navode iz inicijative koji je Sudu dostavio ministar finansija Republike Srpske se navodi da je Vlada Republike Srpske zadužila Ministarstvo finansija, Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo, i Generalni sekretarijat da uz učešće konsultanata Svjetske banke preduzmu aktivnosti na izradi projektnog zadatka za uspostavljanje elektronskog jedinstvenog registra gotovinskih naknada, propisanog Zakonom o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 116/09). Tim Svjetske banke je izradio i radnoj grupi dostavio prijedlog dokumenta „Tehnička specifikacija - Informacioni sistem Socijalna karta faza 1“- Jedinstvena baza podataka o svim isplaćenim gotovinskim naknadama pojedincima u oblasti socijalne, boračke invalidske i dječje zaštite i zaštite u slučaju nezaposlenosti“, a koji je Vlada prihvatila Zaključkom u januaru 2024. godine. Navodi se da, imajući u vidu da se sadržaj podataka koji predviđa navedeni dokument značajno razlikuje od sadržaja jedinstvene baze podataka o svim isplaćenim gotovinski naknadama pojedincima koji je propisan Zakonom, tehnička radna grupa niti projekt tim nisu mogli istu prihvatiti kao prijedlog projekta. Zbog navedenog je Radna grupa za izradu socijalne karte donijela zaključak da je potrebno da se donese pravilnik koji uređuje uspostavljanje jedinstvene baze podataka o svim isplaćenim gotovinskim naknadama pojedincima u skladu sa Zakonom. Vlada Republike Srpske je 22. novembra 2024. godine zadužila Ministarstvo finansija da pripremi i donese taj pravilnik. Potom je formirana Radna grupa koja je pripremila pravilnik, kojim su uređeni način formiranja baze podataka, postupak prikupljanja i klasifikacije podataka, korisnici baze, obrasci za prikupljanje podataka i izvještaji koji se generišu iz baze, te je isti upućen na mišljenje nadležnim institucijama. Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju ocijenilo je da su predložena rješenja usklađena sa Regulativom (EU) 2016/679 (Opšta uredba o zaštiti podataka – GDPR), jer su prilikom njegove izrade poštovana načela zakonite, transparentne i svrsishodne obrade ličnih podataka, kao i princip minimalnog obima podataka neophodnih za ostvarivanje zakonom propisane svrhe. Takođe je istaknuto da su propisane tehničke i organizacione mjere zaštite ličnih podataka, kao i ovlašćenja službenih lica koja upravljaju bazom. Ocijenjeno je i da Pravilnik doprinosi usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije i ispunjavanju obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U odgovoru se dalje navodi da, iako je Zakonom propisano da se pravilnik donese u roku od godinu dana od stupanja zakona na snagu, taj rok nije prekluzivne prirode, zbog čega donosilac osporenog pravilnika smatra da protek roka nije predstavljao prepreku za kasnije donošenje Pravilnika.
Takođe, ističe se da Zakon nije iscrpno propisao sve podatke koji se unose u Jedinstvenu bazu podataka, već je ovlastio ministarstvo da pravilnikom propiše standardizovane obrasce za prikupljanje podataka. Kako se navodi, forme standardizovanih obrazaca za prikupljanje podataka o podnesenim zahtjevima, za prikupljanje podataka o isplaćenim gotovinskim naknadama, kao i obrasci izvještaja koji se generišu nad prikupljenim podacima su propisani u članu 7. st. 3, 4. i 5. Zakona. Stavom 4. navedenog člana Zakona propisano je da obrazac za prikupljanje podataka o isplaćenim gotovinskim naknadama sadrži podatke o rješenju prema kom se isplaćuju gotovinska naknada, jedinstveni matični broj korisnika gotovinskih naknada, prezime i ime korisnika gotovinske naknade, klasifikacionu oznaku vrste gotovinske naknade na koju korisnik ima pravo u skladu sa zakonom i isplaćeni iznos, dok prema stavu 6. iste zakonske odredbe, obrazac iz st. 3. i 4. ovog člana propisan je pravilnikom iz člana 6. ovog zakona, koji je njegov sastavni dio. Ističe se da je donosilac osporenog akta postupio u skladu sa navedenim propisivanjem, jer je odredbom člana 5. stav 5. Pravilnika detaljnije propisano koji se podaci o pravu na gotovinsku naknadu unose u Jedinstvenu bazu podataka, kao i da su isplatioci dužni da podatke o svim isplaćenim gotovinskim naknadama dostavljaju Ministarstvu, a za potrebe formiranja Jedinstvene baze podataka (stav 3. istog člana Zakona). Osporeni Pravilnik o načinu formiranja i korišćenja jedinstvene baze podataka o gotovinskim naknadama broj: 06.05/020-1543/25 („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 58/25) donio je 24. juna 2025. godine ministar finansija, pozivajući se na član 6. stav 1. Zakona o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 116/09) i član 76. stav 2. Zakona o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 115/18, 111/21, 15/22, 56/22, 132/22 i 90/23). Ovim pravilnikom uređuju se način formiranja Jedinstvene baze podataka o gotovinskim naknadama, način i postupak prikupljanja podataka, korisnici Jedinstvene baze podataka o gotovinskim naknadama, klasifikacija podataka, forme standardizovanih obrazaca za prikupljanje podataka, kao i obrasci izvještaja koji se generišu iz Jedinstvene baze podataka o gotovinskim naknadama (član 1).
Članom 5. stav 5. Pravilnika o načinu formiranja i korišćenja jedinstvene baze podataka o gotovinskim naknadama („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 58/25) je propisano da su podaci o pravu na gotovinsku naknadu koji se unose u Jedinstvenu bazu podataka:
1) lični podaci korisnika prava:
1. podaci o prebivalištu/boravištu i istorija promjena (grad, opština, naseljeno mjesto, ulica, kućni broj, sprat i broj stana), 2. dan, mjesto, godina rođenja, 3. podaci o obrazovanju – nivo i vrsta kvalifikacije, 4. zanimanje, 5. kontakt podaci (broj telefona), 6. kontakt podaci (adresa elektronske pošte), 7. bračni status (neoženjen/neudata, u braku/razveden/a, vanbračna zajednica, udovac/udovica), 8. podaci o broju članova zajedničkog domaćinstva koji čine porodicu;
2) datum i broj akta kojim je odobreno pravo na isplatu gotovinske naknade;
3) organ koji je donio akt kojim je odobreno pravo na isplatu gotovinske naknade;
4) vrsta i predmet prava;
5) pravni osnov prava (opšti akt na osnovu kojeg je pravo odobreno);
6) iznos naknade;
7) dužina trajanja isplate (trajno/jednokratno/ograničeno);
8) ostali podaci specifični za pojedinu gotovinsku naknadu.
U postupku ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti Pravilnika o načinu formiranja i korišćenja jedinstvene baze podataka o gotovinskim naknadama, Sud je imao u vidu odredbe Ustava na čiju povredu ukazuje davalac inicijative, kao i odredbe koje su prema mišljenju Suda od značaja za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari, a kojima je utvrđeno: da se ustavno uređenje Republike temelji na vladavini prava, te parlamentarnoj demokratiji i podjeli vlasti (član 5. al. 5. i 7), da je zajamčena zaštita tajnosti podataka o ličnosti, da se prikupljanje, obrada i svrha korišćenja ličnih podataka uređuju zakonom, da je zabranjeno korišćenje podataka o ličnosti koje je suprotno utvrđenoj svrsi njihovog prikupljanja, da građani imaju pravo da traže i dobijaju sve podatke o sebi, sadržane u aktima državnih organa i u drugim službenim evidencijama (član 23), da je svako dužan da se pridržava Ustava i zakona, da je svako dužan da savjesno i odgovorno vrši povjerenu mu javnu funkciju (član 45), da Republika uređuje i obezbjeđuje, između ostalog, ustavnost i zakonitost, svojinske i obligacione odnose, organizaciju, nadležnosti i rad državnih organa, finansiranje ostvarivanja prava i dužnosti Republike, kao i druge odnose od interesa za Republiku, u skladu sa Ustavom (tač. 4, 6, 10, 17. i 18. Amandmana XXXII na Ustav Republike Srpske, kojim je zamijenjen član 68. Ustava), da se državna vlast u Republici organizuje na načelu podjele vlasti (član 69. stav 1), te da zakoni, statuti, drugi propisi i opšti akti moraju biti u saglasnosti sa Ustavom, da propisi i drugi opšti akti moraju biti u saglasnosti sa zakonom (član 108). Sud je uzeo u obzir da je članom 1. Zakona o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 116/09) propisano: da se ovim zakonom uređuju na jedinstven način: opšta pravila i principi za utvrđivanje prava na gotovinske naknade pojedincima koje se isplaćuju na teret budžeta Republike Srpske (u daljem tekstu: Republika), jedinica lokalne samouprave i vanbudžetskih fondova (u daljem tekstu: budžet), uspostavljanja jedinstvene elektronske baze podataka o tim naknadama, način prikupljanja podataka, način izvještavanja o isplaćenim naknadama, te prava i način korišćenja podataka o priznatim i isplaćenim gotovinskim naknadama pojedincima, te da je članom 2. istog zakona utvrđeno da gotovinske naknade iz člana 1. ovog zakona predstavljaju svaki stvarni javni rashod ili smanjenje javnih prihoda, a obuhvataju sve naknade isplaćene u novcu, koje pojedinci ostvaruju po osnovu prava priznatih zakonom i drugim propisima (stav 1), da gotovinske naknade iz stava (1) ovog člana ne predstavljaju naknade koje pojedinci ostvaruju po osnovu plata i naknada iz radnog odnosa, naknada po osnovu ugovora o djelu, ugovora o povremenim i privremenim poslovima, autorskih honorara i drugih naknada koje proističu po osnovu prava iz osiguranja (stav 2). Takođe, Sud je imao u vidu da je članom 6. ovog zakona propisano da je Ministarstvo dužno da u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donese pravilnik kojim će urediti: način na koji će se formirati jedinstvena elektronska baza podataka (u daljem tekstu: Jedinstvena baza podataka), način na koji će se prikupljati podaci, klasifikacije svih podataka u Jedinstvenu bazu podataka, forme standardizovanih obrazaca za prikupljanje podataka i obrasci izvještaja koji se generišu nad prikupljenim podacima (stav 1), da se Jedinstvena baza podataka iz prethodnog stava formira tako da obuhvati sve gotovinske naknade isplaćene pojedincima, definisane kao u članu 2. stav (1) Zakona (stav 2), da su za potrebe formiranja Jedinstvene baze podataka isplatioci gotovinskih naknada dužni da Ministarstvu dostavljaju podatke o svim isplaćenim gotovinskim naknadama pojedincima, bez obzira na to da li se one odnose na naknade čija visina se utvrđuje u skladu sa stvarnim potrebama pojedinaca ili na naknade iz člana 2. stav (2) i člana 5. stav (3) Zakona (stav 3), kao i da je članom 7. ovog zakona određeno da se unos podataka u Jedinstvenu bazu podataka vrši pojedinačno na nivou Republike i jedinicama lokalne samouprave na teret čijeg budžeta se, u skladu sa zakonom, vrši isplata gotovinskih naknada pojedincima (stav 1), da izuzetno od odredbe iz stava 1. ovog člana unos podataka može vršiti Ministarstvo finansija (stav 2), da standardizovani obrazac za prikupljanje podataka o podnesenim zahtjevima sadrži: a) jedinstveni matični broj podnosioca zahtjeva, b) prezime i ime podnosioca, v) podatke o rješenju kojim se zahtjev odobrava ili ne odobrava, g) odobreni iznos, d) vremenske odrednice kao što su: datum podnošenja zahtjeva, datum odobravanja, datum početka isplate naknade i period tokom kojeg će se naknada isplaćivati, đ) klasifikacionu oznaku institucije koja je primila zahtjev i e) klasifikacionu oznaku vrste gotovinske naknade na koju korisnik ima pravo u skladu sa zakonom (stav 3), da obrazac za prikupljanje podataka o isplaćenim gotovinskim naknadama sadrži: a) podatke o rješenju prema kom se isplaćuje gotovinska naknada, b) jedinstveni matični broj korisnika gotovinskih naknada, v) prezime i ime korisnika gotovinske naknade, g) klasifikacionu oznaku vrste gotovinske naknade na koju korisnik ima pravo u skladu sa zakonom i d) isplaćeni iznos (stav 4), da je obrazac iz st. (3) i (4) ovog člana propisan pravilnikom iz člana 6. ovog zakona i čini njegov sastavni dio (stav 6). Prema članu 8. ovog zakona, u Jedinstvenoj bazi podataka minimalno se pohranjuju i čuvaju podaci prikupljeni iz standardizovanih obrazaca iz člana 7. ovog zakona. Sud je konstatovao da pojam Ministarstvo, u smislu Zakona o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu, podrazumijeva Ministarstvo finansija Republike Srpske (član 4. tog zakona).
Sud je, isto tako, uzeo u obzir da je Zakonom o republičkoj upravi („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 115/18, 111/21, 15/22, 56/22, 132/22 i 90/23) određeno: da je republička uprava (u daljem tekstu: uprava) dio izvršne vlasti Republike Srpske koja vrši poslove uprave u okviru prava i dužnosti Republike Srpske (u daljem tekstu: Republika), te da poslove uprave obavljaju ministarstva i drugi republički organi uprave (član 2), da poslove uprave obavljaju ministarstva, republičke uprave i republičke upravne organizacije (član 12. stav 1), te da organi uprave donose pravilnike, naredbe, uputstva i druge opšte akte, da se pravilnikom razrađuju pojedine odredbe zakona ili propisa Vlade (član 63. st. 1. i 2), da organi uprave mogu donositi propise iz člana 63. ovog zakona samo kada su za to izričito ovlašćeni zakonom ili propisom Vlade (član 64), da Ministarstvom rukovodi ministar, da ministar predstavlja ministarstvo, donosi propise iz člana 63. stav 1. ovog zakona i rješenja u upravnim i drugim pojedinačnim stvarima, odlučuje o pravima i dužnostima zaposlenih u ministarstvu i odlučuje o drugim pitanjima iz djelokruga ministarstva (član 76. st. 1. i 2). Takođe, Sud je konstatovao da je članom 5. Pravilnika o načinu formiranja i korišćenja jedinstvene baze podataka o gotovinskim naknadama („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 58/25), između ostalog, propisano da Jedinstvena baza podataka sadrži podatke koji se odnose na podatke o podnesenom zahtjevu za ostvarivanje prava na gotovinsku naknadu, kao i podatke o ostvarenom pravu na gotovinsku naknadu (stav 2), te da se podaci iz stava 2. ovog člana unose nakon prijema zahtjeva za ostvarivanje prava, odnosno nakon donošenja akta kojim se odobrava pravo na isplatu pojedinačne gotovinske naknade.
Imajući u vidu navedeno, Sud je utvrdio da je, saglasno članu 6. stav 1, u vezi sa članom 7. stav 6. Zakona o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu, a u vezi sa članom 63. st. 1. i 2, članom 64. i članom 76. st. 1. i 2. Zakona o republičkoj upravi, ministar bio nadležan da donese osporeni pravilnik, te da njime, između ostalog, uredi način na koji će se formirati jedinstvena elektronska baza podataka, te da podatke koje će ova baza sadržati razvrsta na podatke o podnesenom zahtjevu za ostvarivanje prava na gotovinsku naknadu i podatke o ostvarenom pravu na tu naknadu (član 5. stav 2. Pravilnika), kao i da propiše formu standardizovanih obrazaca za prikupljanje tih podataka.
Propuštanje donosioca osporenog pravilnika da, u roku iz člana 6. stav 1. Zakona o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu, postupi saglasno obavezi iz ove zakonske odredbe, ne predstavlja, samo po sebi, osnov za utvrđivanje nezakonitosti, odnosno neustavnosti osporenog podzakonskog normiranja. Radi se o instruktivnom, a ne prekluzivnom roku, zbog čega propuštanjem ministarstva da postupi u okviru utvrđenog zakonskog roka ne prestaje njegova obaveza, odnosno ovlašćenje, da sprovodi predmetni zakon, odnosno da pravilnikom uredi materiju na način kako je propisano članom 6. stav 1. navedenog zakona, te navodi davaoca inicijative u ovom dijelu nisu od uticaja na odlučivanje Suda u konkretnoj ustavnopravnoj stvari.
Nadalje, u pogledu navoda kojima davalac inicijative osporava propisivanje iz člana 5. stav 5. Pravilnika u odnosu na član 7. stav 4. Zakona o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu, Sud je utvrdio da je zakonodavac članom 6. stav 2. ovog zakona, u vezi sa članom 2. stav 1. istog zakona, propisao da se jedinstvena elektronska baza podataka formira tako da obuhvati sve gotovinske naknade isplaćene pojedincima, te da one podrazumijevaju sve naknade isplaćene u novcu, koje pojedinci ostvaruju po osnovu prava priznatih zakonom i drugim propisima. Takođe, Sud je utvrdio da Zakon o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu razlikuje dvije vrste obrazaca za prikupljanje podataka koji se unose u jedinstvenu bazu podataka, i to standardizovani obrazac za prikupljanje podataka o podnesenim zahtjevima i obrazac za prikupljanje podataka o isplaćenim gotovinskim naknadama (član 7. st. 3. i 4. pomenutog zakona), kao i da je zakonodavac u članu 7. stav 4. ovog zakona propisao sadržaj obrasca za prikupljanje podataka o isplaćenim gotovinskim naknadama, čiju formu je, između ostalog, saglasno članu 6. stav 1. istog zakona dužno da pravilnikom uredi Ministarstvo. Takođe, u članu 5. st. 2. i 3. osporenog pravilnika je precizirano da jedinstvena baza podataka sadrži podatke koji se odnose na podatke o podnesenom zahtjevu za ostvarivanje prava na gotovinsku naknadu, kao i podatke o ostvarenom pravu na gotovinsku naknadu, te da se ovi podaci unose nakon prijema zahtjeva za ostvarivanje prava, odnosno nakon donošenja akta kojim se odobrava pravo na isplatu pojedinačne gotovinske naknade. Polazeći od izloženog, a imajući u vidu i navode iz odgovora donosioca osporenog pravilnika, Sud je utvrdio da se podaci o pravu na gotovinsku naknadu koji se unose u Jedinstvenu bazu podataka (osporeni član 5. stav 5. Pravilnika), prikupljaju putem obrazaca iz člana 7. stav 4. Zakona o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu, te da se odnose na podatke o isplaćenim gotovinskim naknadama.
S obzirom na navedeno, Sud je utvrdio da je određujući članom 5. stav 5. tačka 1) navedenog pravilnika, podatke o pravu na gotovinsku naknadu koji se unose u Jedinstvenu bazu podataka, njegov donosilac prekoračio svoja zakonska ovlašćenja.
Naime, Sud je ocijenio da je zakonodavac, kada je riječ o prikupljanju ličnih podataka korisnika gotovinskih naknada putem obrasca za prikupljanje podataka o isplaćenim naknadama, taksativno odredio ove podatke, precizirajući da se radi o jedinstvenom matičnom broju korisnika gotovinskih naknada, te prezimenu i imenu korisnika gotovinske naknade (član 7. stav 4. tač. b) i v)) Zakona o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu).
Prema stanovištu Suda, ovlašćenje iz člana 6. stav 1. Zakona o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu, u vezi sa članom 7. stav 6. tog zakona, podrazumijeva ovlašćenje Ministarstva da propiše formu standardizovanih obrazaca za prikupljanje podataka, a ne njegovu diskreciju da samostalno utvrdi obavezu prikupljanja podataka različitih od onih koje je zakonodavac odredio članom 7. stav 4. istog zakona. Navedeno ovlašćenje ne predviđa i mogućnost da donosilac osporenog pravilnika uredi i druga pitanja od značaja za formiranje Jedinstvene baze podataka o gotovinskim naknadama, zbog čega argumentacija donosioca osporenog pravilnika, u ovom smislu, nije od značaja.
Stoga je, prema ocjeni ovog suda, donosilac osporenog pravilnika postupio van svojih nadležnosti iz člana 6. stav 1. Zakona o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu, u vezi sa članom 7. stav 6. ovog zakona, jer je u članu 5. stav 5. tačka 1) osporenog pravilnika utvrdio širi krug ličnih podataka korisnika prava na gotovinsku naknadu koji se unose u Jedinstvenu bazu podataka od kruga podataka koji su taksativno određeni u članu 7. stav 4. tač. b) i v) navedenog zakona.
Prema stanovištu Suda, propisivanje iz člana 5. stav 5. tač. 1) Pravilnika ne razrađuje odredbe Zakona o jedinstvenom uređivanju prava na gotovinsku naknadu, zbog čega, suprotno principu ustavnosti i zakonitosti iz člana 108. Ustava, ono nema osnov u predmetnom zakonu. S obzirom na to da ovo normiranje nema pravni osnov u hijerarhijski višem zakonskom aktu, ono nije u funkciji sprovođenja zakona. Uređujući predmetnu materiju na ovaj način, donosilac osporenog akta je postupio suprotno i zajemčenim načelima vladavine prava i podjele vlasti iz člana 5. al. 4. i 7. i člana 69. stav 1. Ustava.
S obzirom na ranije utvrđene razloge neustavnosti i nezakonitosti člana 5. stav 5. tač. 1) Pravilnika, razmatranje navoda davaoca inicijative o njegovoj nesaglasnosti sa čl. 23. i 45. Ustava nije od značaja za odlučivanje u ovoj ustavnopravnoj stvari.
Nadalje, imajući u vidu da osporeni član 5. stav 5. tačka 8) Pravilnika uređuje unošenje podataka specifičnih za pojedinu gotovinsku naknadu, a ne ličnih podataka korisnika prava, Sud je utvrdio da davalac inicijative neosnovano dovodi u vezu ovo propisivanje sa garancijama iz člana 23. Ustava.
Kako je u toku prethodnog postupka pravno stanje potpuno utvrđeno i prikupljeni podaci pružaju pouzdan osnov za odlučivanje, Sud je, na osnovu člana 40. stav 5. Zakona o Ustavnom sudu Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 104/11 i 92/12), u ovom predmetu odlučio bez donošenja rješenja o pokretanju postupka.
Na osnovu izloženog Sud je odlučio kao u izreci ove odluke.
Ovu odluku Ustavni sud je donio u sastavu: predsjednik Suda mr Džerard Selman i sudije: Svetlana Brković, Zlatko Kulenović, prof. dr Radomir V. Lukić, prof. dr Ivanka Marković, dr Ljubomir Ožegović, akademik prof. dr Snežana Savić i mr Gorana Turić.
Broj: U-114/25 PREDSJEDNIK
21. oktobar 2026. godine USTAVNOG SUDA Mr Džerard Selman s.r.