Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-312/03 (D. K.)

Odluka donesena 17. 03. 2004.

  • Protek roka
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Mato Tadić, Jovo Rosić, Ćazim Sadiković

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-312/03

Apelacija

Odluka o dopustivosti

17. 03. 2004.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici prof. dr Ćazim Sadiković i prof. dr Miodrag Simović i sudije Valerija Galić i Jovo Rosić, na sjednici održanoj 17. marta 2004. godine, u predmetu broj AP-312/03, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 15. stav 3., člana 16. stav 2. tačka 4. i člana 59. stav 2. tačka 1. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Novi prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine», broj 2/04), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija D. K., podnesena protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske, broj Rev-361/2002 od 11. jula 2003. godine, rješenja Okružnog suda u Doboju, broj Gž-474/01 od 21. decembra 2001. godine i rješenja Osnovnog suda u Derventi, broj R-167/00 od 16. oktobra 2001. godine, zbog proteka roka za podnošenje.

OBRAZLOŽENJE

1. D. K. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Dervente, podnio je 28. oktobra 2003. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), broj Rev-361/2002 od 11. jula 2003. godine, rješenja Okružnog suda u Doboju, broj Gž-474/01 od 21. decembra 2001. godine i rješenja Osnovnog suda u Derventi, broj R-167/00 od 16. oktobra 2001. godine.

2. Rješenjem Osnovnog suda u Derventi, broj R-167/00 od 16. oktobra 2001. godine, bivša supruga apelanta određena je za nosioca stanarskog prava na, do tada, zajedničkom stanu nje i apelanta, a koji se nalazi u Derventi, u Ul. Srpske vojske SP-50, lamela E-4, sprat II, stan broj 46, površine 60,20 m . Istim rješenjem određeno je da apelantu prestaje stanarsko pravo na predmetnom stanu, te da je dužan iseliti se iz toga stana kada mu bivša supruga obezbijedi nužni smještaj. Sud je u navedenom rješenju stao na stanovište da je u konkretnom slučaju supruga apelanta u težoj stambenoj situaciji od apelanta, jer je nakon razvoda braka njihov sin ostao u domaćinstvu sa majkom. Pored toga, kako je utvrdio prvostepeni sud, apelant živi u porodičnoj kući na kojoj je on pretpostavljeni vlasnik, nakon smrti njegovih roditelja.

3. Po uloženoj žalbi apelanta protiv navedenog rješenja, Okružni sud u Doboju je svojim rješenjem, broj Gž-474/01 od 21. decembra 2001. godine, odbio njegovu žalbu kao neosnovanu i potvrdio prvostepeno rješenje.

4. Protiv navedenog rješenja Okružnog suda u Doboju, apelant je uložio reviziju Vrhovnom sudu koji je rješenjem, broj Rev-361/2002 od 11. jula 2003. godine tu reviziju odbio i potvrdio nižestepene odluke.

5. Prilikom ispitivanja dopustivosti apelacije, Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 15. stav 3. i člana 16. stav 2. tačka 4. Poslovnika Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»

Član 15. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda glasi: «Sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke, koja se njome pobija iscrpljeni svi efektivni pravni lijekovi mogući po zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem pravnom lijeku koji je koristio».

Član 16. stav 2. tačka 4. Poslovnika Ustavnog suda glasi: «Zahtjev ili apelacija nisu dopustivi ako postoji koji od slijedećih slučajeva:: (...)

4. protekao rok za podnošenje apelacije;».

6. Ustavni sud je, u skladu sa članom 33. Poslovnika Ustavnog suda, a u cilju utvrđivanja blagovremenosti apelacije, zatražio od Osnovnog suda u Derventi da dostavi dostavnicu o uručenju rješenja Vrhovnog suda, broj Rev-361/2002 od 11. jula 2003. godine. Osnovni sud u Derventi je, 16. februara 2004. godine, dostavio dostavnicu o uručenju, na osnovu koje je vidljivo da je apelant osporeno rješenje Vrhovnog suda primio 8. avgusta 2003. godine.

7. Kako je, dakle, apelantu 8. avgusta 2003. godine uručeno rješenje Vrhovnog suda, broj Rev-

361/2002 od 11. jula 2003. godine, a apelacija je poslata preporučenom pošiljkom Ustavnom sudu od strane apelanta 28. oktobra 2003. godine, proizilazi da je podnesena nakon što je protekao rok od 60 dana za podnošenje apelacije - predviđen Poslovnikom Ustavnog suda. U skladu sa navedenim, Ustavni sud je zaključio da je apelacija podnesena neblagovremeno, odnosno nakon proteka roka od 60 dana od dana kada je apelant primio osporeno rješenje Vrhovnog suda.

8. Imajući u vidu odredbe člana 16. stav 2. tačka 4. Poslovnika Ustavnog suda, prema kojima će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant podnese apelaciju nakon proteka roka za podnošenje, Ustavni sud je jednoglasno odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

9. U skladu sa članom VI/4 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik

Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Mato Tadić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-312/03 (D. K.) | Sudska praksa | Aktio