Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu U-96/03 («Boksit» Milići)
Odluka donesena 20. 12. 2003.
- Neovlašteni podnosilac
- Ocjena ustavnosti - nadležnost iz čl. VI/3.a)
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović, Jovo Rosić, Ćazim Sadiković, Tudor Pantiru, Didier Maus
Citirani propisi
Predmeti (1)
U-96/03
Ocjena ustavnosti
Odluka o dopustivosti
20. 12. 2003.
Tekst odluke
Predmet br. U 96/03 Zahtjev Akcionarskog društva «Boksit» Milići, za ocjenu ustavnosti Izmjena i dopuna Općeg kolektivnog ugovora broj 02/1-020-748/01 od 17. maja 2001.
godine («Službeni glasnik Republike Srpske», broj 21/01) Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 55. stav 1. tač. 1. i 2. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - Prečišćeni tekst (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” br. 24/99, 26/01 i 6/02), u sastavu: Mato Tadić, predsjednik Ćazim Sadiković, prof. dr., zamjenik predsjednika Tudor Pantiru, zamjenik predsjednika Miodrag Simović, prof. dr., zamjenik predsjednika Hatidža Hadžiosmanović, sudija Didier Maus, prof., sudija Valerija Galić, sudija, Jovo Rosić, sudija, na sjednici održanoj 20. decembra 2003. godine, donio je
ODLUKU
Odbacuje se zahtjev Akcionarskog društva «Boksit» Milići za ocjenu ustavnosti Izmjena i dopuna Općeg kolektivnog ugovora broj 02/1-020-748/01 od 17. maja 2001. godine («Službeni glasnik Republike Srpske», broj 21/01), jer ga je podnijelo neovlašteno lice.
Odluku objaviti u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”, “Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine” i “Službenom glasniku Republike Srpske”.
OBRAZLOŽENJE
I. Uvod
1. Akcionarsko društvo «Boksit» (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), iz Milića, podnijelo je 28. jula 2003. godine zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Izmjena i dopuna Općeg kolektivnog ugovora broj 02/1-020- 748/01 od 17. maja 2001. godine («Službeni glasnik Republike Srpske», broj 21/01, u daljnjem tekstu: Izmjene i dopune Općeg kolektivnog ugovora).
II. Činjenično stanje
2. Činjenice predmeta, koje proizilaze iz navoda podnosioca zahtjeva i dokumenata predočenih Ustavnom sudu, mogu se sumirati na slijedeći način.
3. Na osnovu člana 80. st. 2., 3. i 4. Općeg kolektivnog ugovora - Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Republike Srpske», br. 13/98 i 39/99), Vlada Republike Srpske, Privredna komora i Savez sindikata Republike Srpske, 17. maja 2001. godine, zaključili su Izmjene i dopune Općeg kolektivnog ugovora. Ove izmjene i dopune odnose se na prava radnika iz radnih odnosa, vezana za pitanja godišnjih odmora, visinu otpremnine, otkazni rok i dužnosti poslodavaca prije prestanka radnog odnosa radnika, u smislu Zakona o radu.
III. Zahtjev
4. Podnosilac zahtjeva navodi da je odredbom člana 60. stav 2. Zakona o radnim odnosima («Službeni glasnik Republike Srpske», br. 25/93, 14/94, 15/96, 21/96, 3/97 i 10/98) bilo predviđeno da Opći kolektivni ugovor zaključuju Vijeće sindikata Republike Srpske, Vlada Republike Srpske i Privredna komora Republike Srpske. S obzirom da je Zakon o radnim odnosima prestao da važi stupanjem na snagu Zakona o radu (16. novembra 2000. godine), ovlašteni su, u skladu sa Zakonom o radu, Vlada Republike Srpske, Asocijacija sindikata i Udruženje poslodavaca na nivou Republike, da u skladu sa Zakonom o radu zaključuju Opći kolektivni ugovor.
Podnosilac zahtjeva ističe da je Privredna komora Republike Srpske prekoračila svoja ovlaštenja koja proizilaze iz člana 131. Zakona o radu i člana 20. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu («Službeni glasnik Republike Srpske», broj 47/02). Po mišljenju podnosioca zahtjeva, potpisnik Općeg kolektivniog ugovora ili njegovih izmjena i dopuna u ime poslodavaca moglo je biti, po propisanoj proceduri, samo Udruženje poslodavaca organizirano na nivou Republike Srpske.
IV. Dopustivost
5. Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
«Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na to: -Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim Ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
-Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom. Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.»
6. Prema navedenim odredbama, spor pred Ustavnim sudom mogu pokrenuti samo Ustavom određeni subjekti u koje na spada podnosilac zahtjeva. Zato je zahtjev nedopušten.
V. Zaključak
7. S obzirom da podnosilac zahtjeva nije ovlašteni subjekt koji može pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom, Ustavni sud je, u skladu sa članom 55. stav 1. tač. 1.i 2. Poslovnika Ustavnog suda, jednoglasno odlučio kao u izreci ove odluke.
8. Prema članu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić