Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu U-137/03 (H.T.)

Odluka donesena 15. 06. 2004.

  • Izmijenjene pravne okolnosti
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Mato Tadić, Jovo Rosić, Ćazim Sadiković

Citirani propisi

Predmeti (1)

U-137/03

Ocjena ustavnosti

Odluka o dopustivosti

15. 06. 2004.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u Vijeću od pet sudija u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici prof. dr. Ćazim Sadiković i prof. dr. Miodrag Simović, sudije Valerija Galić i Jovo Rosić, na sjednici održanoj 15. juna 2004. godine, u predmetu broj U-137/03, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 2. tačka 8. i člana 59. stav 2. tačka 1. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Novi prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine», broj 2/04), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija H. T., podnesena protiv rješenja Apelacionog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, broj Gž-

141/02 od 10. maja 2002. godine., zbog novonastalih pravnih okolnosti.

OBRAZLOŽENJE

1. H. T. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Brčkog, kojeg zastupa O. M., advokat iz Brčkog, podnio je, 17. juna 2002. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Apelacionog suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Apelacioni sud), broj Gž-141/02 od 10. maja 2002. godine. Apelant je, 4. maja 2004. godine, dostavio dopunu apelacije.

2. Apelant je pred Osnovnim sudom Brčko Distrikta (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) pokrenuo parnični postupak protiv Ž. M. (u daljnjem tekstu: tužena) radi smetanja posjeda prava služnosti puta do njegove nekretnine do koje se prolazi preko zemljišta tužene. Apelantova nekretnina se nalazi u Brčkom, u ulici B. Kaurinovića i upisana je u posjedovni list 1550 K.O. Brčko 2. kao k.č. 1464/11 «Grčica» (u daljnjem tekstu: predmetne nekretnine)

3. Osnovni sud je, 29. marta 2002. godine, donio presudu, broj P-467/01-I-4, kojom je utvrdio da je tužena smetala apelanta u posjedu prava služnosti puta. Apelacioni sud je, 10. maja 2002. godine, po žalbi tužene, prinačio presudu Osnovnog suda od 29. marta 2002. godine, tako što je odbio tužbeni zahtjev apelanta.

4. Apelant je, 4. maja 2004. godine, dostavio Ustavnom sudu dopunu apelacije uz koju je kao prilog dostavio fotokopiju predugovora o kupoprodaji predmetne nekretnine, koji je apelant zaključio, 30. juna 2003. godine, sa M. M. iz Bijeljine. U predugovoru je navedeno da je apelant predao M. M. predmetne nekretnine u posjed i slobodno raspolaganje, a da će se prijenos prava vlasništva izvršiti nakon uplate ukupne cijene najkasnije do 30. juna 2004. godine.

5. Tužena je u odgovoru na dopunu apelacije, koji je Ustavni sud primio 1. juna 2004. godine, navela da je apelant prodao svoju kuću M. M. i da se to lice nalazi u posjedu kuće. Tužena je uz odgovor na apelaciju dostavila i fotokopiju ugovora o ustanovljenju prava služnosti kolskog i pješačkog prolaza, koji je zaključen, 9. jula 2003. godine, između tužene i M. M.. Ugovor je ovjeren na Osnovnom sudu Brčko Distrikta pod brojem 5008/03.

6. Apelant navodi da je odlukom Apelacionog suda od 10. maja 2002. godine kojom je odbijen njegov tužbeni zahtjev zbog smetanja posjeda povrijeđena njegova prava na iz čl. 6. i 8. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i pravo na imovinu iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

7. Prilikom ispitivanja dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 16. stav 2. tačka 8. Poslovnika Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»

Član 16. stav 2. tačka 8. Poslovnika Ustavnog suda glasi: «Zahtjev ili apelacija nisu dopustivi ako postoji koji od slijedećih slučajeva:: (...)

8. ako su izmijenjene pravne okolnosti;».

8. Ustavni sud zapaža da je apelant vodio parnični postupak zbog utvrđenja smetanja posjeda služnosti puta preko zemljišta tužene do predmetne nekretnine. Međutim, apelant je, 30. juna 2003. godine, zaključio predugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine i predao je u posjed kupcu. Apelant dakle više nije u posjedu nekretnine u odnosu na koju je tražio sudsku zaštitu, odnosno u vezi sa kojom je podnesena apelacija Ustavnom sudu, pa su u tom smislu izmijenile pravne okolnosti. Ustavni sud naglašava da nije od značaja činjenica da apelant nije prenio pravo vlasništva na kupca predmetne nekretnine, s obzirom da se u postupku zbog smetanja posjeda samo raspravlja posljednje stanje posjeda i nastalog smetanja. Ustavni sud, na kraju, primjećuje i to da je sporno pitanje vršenja prava služnosti puta preko zemljišta tužene, kupac predmetne nekretnine riješio zaključenjem ugovora o ustanovljenju prava služnosti kolskog i pješačkog prolaza, kojim su strane ugovora regulisale to pravno pitanje koje je bilo predmet spora po apelantovoj tužbi pred redovnim sudovima.

9. Imajući u vidu odredbe člana 16. stav 2. tačka 8. Poslovnika Ustavnog suda, po kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ako su izmijenjene pravne okolnosti, Ustavni sud je jednoglasno odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. U skladu sa članom VI/4 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Predsjednik

Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Mato Tadić

Odluka o dopustivosti u predmetu U-137/03 (H.T.) | Sudska praksa | Aktio