Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti u predmetu AP-789/04 (M.O.)
Odluka donesena 22. 07. 2005.
- Zahtjev za preispitivanje - usvojen
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović, Jovo Rosić, Tudor Pantiru, Constance Grewe, David Feldman
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-789/04
Apelacija
Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti
22. 07. 2005.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine, u plenarnom sazivu, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Tudor Pantiru, prof. dr. Miodrag Simović i Hatidža Hadžiosmanović i sudije prof. David Feldman, Valerija Galić, Jovo Rosić i prof. dr. Constance Grewe, na sjednici održanoj 22. jula 2005. godine, u predmetu broj AP-789/04, po zahtjevu M. O., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 59. stav 3. i člana 71. Poslovnika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Novi prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine», broj 2/04), donio je:
RJEŠENJE
Usvaja se zahtjev M. O., za preispitivanje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, broj AP-789/04 od 17. februara 2005. godine.
OBRAZLOŽENJE
1. M. O. (u daljnjem tekstu: apelanti), iz Gradačca, podnio je, 29. marta 2005. godine, zahtjev Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) za preispitivanje odluke Ustavnog suda, broj AP-789/04 od 17. februara 2005. godine.
2. Ustavni sud podsjeća da je, 24. juna 2004. godine, apelant podnio apelaciju Ustavnom sudu, kojom je osporavao presudu Vrhovnog suda Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), broj Rev-213/02 od 13. maja 2004. godine.
3. Ustavni sud je donio odluku, broj AP-789/04 od 17. februara 2005. godine, kojom je odbacio apelaciju kao nedopuštenu, zbog proteka roka za podnošenje. Ustavni sud je u toj odluci zaključio slijedeće: «7. U konkretnom slučaju revizija nije bila efektivni pravni lijek, jer je odbačena kao nedopuštena, pa slijedi da je konačna odluka presuda Kantonalnog suda, broj Gž-772/01 od 26. oktobra 2001. godine.
8. Kako je apelantu, 29. novembra 2001. godine, uručena presuda Kantonalnog suda, broj Gž-772/01 od 26. oktobra 2001. godine, a apelacija podnesena 5. jula 2004. godine, proizilazi da je podnesena nakon što je protekao rok za podnošenje apelacije predviđen članom 15. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda. U skladu sa navedenim, Ustavni sud je zaključio da je apelacija podnesena neblagovremeno, odnosno nakon proteka roka od 60 dana od dana kada je apelant primio osporenu presudu.»
4. U zahtjevu za preispitivanje navedene odluke Ustavnog suda, apelant navodi da je morao izjaviti reviziju protiv osporene drugostepene presude da bi ispunio zahtjev iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih po zakonu prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu, ali da je prethodno podnio apelaciju protiv osporene drugostepene presude i Ustavnom sudu i Domu za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu. Nakon toga, Ustavni sud je donio rješenje, broj AP-140/01 od 20. decembra 2003. godine, kojim se apelacija ne stavlja na listu predmeta za odlučivanje, jer je postupak pred Domom za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu sa identičnim zahtjevom pokrenut prije nego je apelacija upućena Ustavnom sudu.
5. Prilikom ispitivanja dopustivosti zahtjeva za preispitivanje odluke Ustavnog suda, broj AP-789/04 od 17. februara 2005. godine, Ustavni sud je pošao od odredaba člana 71. Poslovnika Ustavnog suda, koje u relevantnom dijelu glase: "Član 71. (1)U slučaju da se otkrije neka činjenica koja je po svojoj prirodi mogla uticati na ishod spora i koja, kad je odluka bila donesena, nije bila poznata Sudu i nije razumno mogla biti poznata stranci, ta stranka može u roku od šest mjeseci, nakon što je stekla saznanje o toj činjenici, podnijeti zahtjev Sudu za preispitivanje te odluke. (2)U zahtjevu iz stava 1. ovog člana treba navesti odluku čije se preispitivanje traži, kao i potrebne podatke koji ukazuju da su ispunjeni uvjeti u stavu 1. ovog člana. U prilogu zahtjeva dostavljaju se svi dokazi koji ga potkrepljuju. Zahtjev i dokumenti dostavljaju se Sekretarijatu Suda. [...] (4)Zahtjev za preispitivanje odluke prethodno razmatra Malo vijeće koje prosljeđuje prijedlog Sudu u plenarnoj sjednici. [...] (6)Preispitivanje odluke Suda nije moguće ako je od njenog donošenja prošlo više od jedne godine.»
6. Iz navedenog člana Poslovnika Ustavnog suda proizilazi da su uvjeti za usvajanje zahtjeva za preispitivanje odluke Ustavnog suda, postojanje činjenica koje su po svojoj prirodi mogle odlučno uticati na ishod spora i koje, kad je odluka bila donesena, nisu bile poznate Ustavnom sudu i nisu razumno mogle biti poznate stranci, te da je zahtjev podnesen najkasnije u roku od šest mjeseci od dana saznanja o tim činjenicama, ali ne kasnije od godinu dana od donošenja odluke čije se preispitivanje zahtjeva.
7. S obzirom da je odluka Ustavnog suda, čije se preispitivanje traži, donesena 17. februara 2005. godine, a zahtjev podnesen 29. marta 2005. godine, Ustavni sud zaključuje da je zahtjev podnesen u roku iz člana 71. st. 1. i 6. Poslovnika Ustavnog suda.
8. Odluke Ustavnog suda, na osnovu člana VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, su konačne i obavezujuće. S obzirom da zahtjev za preispitivanje odluke Ustavnog suda dovodi u pitanje konačni karakter odluke Ustavnog suda, mogućnost preispitivanja tih odluka, prema članu 71. Poslovnika Ustavnog suda, je izuzetan postupak i mora biti predmet strogog ispitivanja.
9. U postupku preispitivanja konačne odluke Ustavnog suda, Ustavni sud je ograničen na ispitivanje o tome da li su prima facie, činjenice koje su podnesene, takve da bi mogle po svojoj prirodi imati odlučujući utjecaj. U cilju utvrđivanja da li bi činjenice na kojima se bazira zahtjev za preispitivanje mogle po svojoj prirodi imati odlučujući uticaj one se moraju razmatrati u vezi sa odlukom Ustavnog suda čije se preispitivanje traži. Ustavni sud u vezi s tim, ističe da zahtjev za preispitivanje sam po sebi nije dovoljan da dovede do zaključka da bi činjenice navedene u zahtjevu mogle po svojoj prirodi imati odlučujući utjecaj. S druge strane, Ustavni sud ne može isključiti mogućnost da bi činjenice koje su u pitanju mogle po svojoj prirodi imati odlučujući utjecaj. Na Ustavnom sudu je da odluči da li činjenice navedene u zahtjevu stvaraju nedoumicu u pogledu zaključaka sadržanih u odluci Ustavnog suda čije se preispitivanje traži.
10. U pogledu razmatranja osnovanosti konkretnog zahtjeva za preispitivanje navedene odluke Ustavnog suda, Ustavni sud smatra da iz sadržaja zahtjeva za preispitivanje, u odnosu na sadržaj apelacije od 24. juna 2004. godine, proizilazi da postoje činjenice koje Ustavni sud nije uzeo u obzir prilikom donošenja ove odluke. Naime, za Ustavni sud je nesporno da u konkretnom slučaju, revizija nije bila efektivni pravni lijek, jer je odbačena kao nedopuštena, pa je konačna odluka u postupku koji apelant osporava presuda Kantonalnog suda u Tuzli, broj Gž-772/01 od 26. oktobra 2001. godine. Ovo proizilazi iz člana 15. stav 3. Poslovnika Ustavnog suda i jurisprudencije Ustavnog suda, pošto se odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka ne može smatrati konačnom (vidi rješenje Ustavnog suda, broj U-15/01 od 4. i 5. maja 2001. godine). Međutim, apelant je protiv presude Kantonalnog suda u Tuzli, broj Gž-772/01 od 26. oktobra 2001. godine, kao konačne u postupku koji osporava, podnio apelaciju Ustavnom sudu, 6. decembra 2001. godine, nakon što je prethodno, 9. oktobra 2001. godine, podnio identičan zahtjev Domu za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu. Rješavajući ovu apelaciju, Ustavni sud je donio rješenje, broj AP-140/01 od 20. decembra 2001. godine, kojim se apelacija ne stavlja na listu predmeta za odlučivanje, jer je postupak pred Domom za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu sa identičnim zahtjevom pokrenut prije nego što je apelacija podnesena Ustavnom sudu.
11. Ustavni sud zaključuje da sve navedene činjenice nisu uzete u obzir prilikom donošenja odluke, čije se preispitivanje zahtijeva, te je tu odluku potrebno preispitati.
12. Iz navedenih razloga, na prijedlog Malog vijeća Ustavnog suda, a polazeći od odredaba člana 71. Poslovnika Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio jednoglasno kao u dispozitivu ovog rješenja.
13. Prema članu VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Mato Tadić