Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu U-23/05 (Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike)
Odluka donesena 31. 03. 2006.
- Neovlašteni podnosilac
Sastav suda
Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović, Jovo Rosić, Tudor Pantiru, Constance Grewe, David Feldman
Citirani propisi
Predmeti (1)
U-23/05
Ocjena ustavnosti
Odluka o dopustivosti
31. 03. 2006.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u sastavu: Mato Tadić, predsjednik, Tudor Pantiru, Miodrag Simović i Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici, David Feldman, Valerija Galić, Jovo Rosić, Constance Grewe i Seada Palavrić, sudije, na sjednici održanoj 31. marta 2006. godine, u predmetu broj U-23/05, rješavajući zahtjev Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, na osnovu člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 17. stav 1. tačka 4. i člana 59. stav 2. alineja
1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopušten zahtjev Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, da se u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine vrate stari nazivi u autokartama, atlasima, školskim knjigama, preostalim gradovima, općinama, institucijama, organizacijama u Bosni i Hercegovini, zato što ga je podnijelo neovlašteno lice.
OBRAZLOŽENJE
1. Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), koji zastupa prof. Emir Ramić, podnio je 28. decembra 2005. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev da se u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine vrate stari nazivi u autokartama, atlasima, školskim knjigama, preostalim gradovima, općinama, institucijama, organizacijama u Bosni i Hercegovini.
2. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 17. stav 1. tačka 4. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.a) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: „Ustavni sud je jedini nadležan da odlučuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom ustavu između dva entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te između institucija Bosne i Hercegovine, uključujući ali ne ograničavajući se na to: -Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom državom u skladu sa ovim ustavom, uključujući i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
- Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim ustavom.
Sporove može pokrenuti član Predsjedništva, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine; jedna četvrtina članova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.»
Član 17. stav 1. tačka 4. Pravila Ustavnog suda glasi:
„Zahtjev nije dopustiv ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
4. Zahtjev je podnijelo neovlašteno lice;“
3. Iz navedenog proizlazi da se podnosilac zahtjeva ne ubraja u subjekte koji imaju pravo da pokrenu spor ove vrste pred Ustavnim sudom.
4. Imajući u vidu odredbu člana 17. stav 1. tačka 4. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se zahtjev odbaciti kao nedopušten ukoliko ga je podnijelo neovlašteno lice, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
5. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Mato Tadić