Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-130/06 (I. M.)
Odluka donesena 12. 04. 2006.
- Protek roka
Sastav suda
Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović, Jovo Rosić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-130/06
Apelacija
Odluka o dopustivosti
12. 04. 2006.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: Mato Tadić predsjednik, Miodrag Simović i Hatidža Hadžiosmanović podpredsjednici, Jovo Rosić i Seada Palavrić sudije, na sjednici održanoj 12. aprila 2006. godine, u predmetu broj AP-130/06, rješavajući apelaciju Igora Matića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. i člana 59. stav 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Igora Matića, podnesena protiv presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj Kž-224/03 od 18. juna 2003. godine i presude Kantonalnog suda u Zenici, broj K-54/02 od 4. marta 2003. godine, zbog proteka roka za podnošenje apelacije.
OBRAZLOŽENJE
1. Igor Matić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Zenice, podnio je 24. januara 2006. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud), broj Kž-224/03 od 18. juna 2003. godine i presude Kantonalnog suda u Zenici ( u daljem tekstu: Kantonalni sud), broj K-54/02 od 4. marta 2003. godine. Apelant je dopunio apelaciju 9. februara 2006. godine.
2. Presudom Kantonalnog suda, broj K-54/02 od 4. marta 2003. godine, apelant i druga osoba su oglašeni krivim za krivično djelo ubojstva iz člana 171. stav 2. tačka 5. u vezi sa članom
23. Krivičnog zakona Federacije BiH, pa je apelant osuđen na kaznu zatvora u trajanju od petnaest godina, a druga osoba na kaznu zatvora od dvadeset godina, u koju kaznu im se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru počev od 25. maja 2002. godine, pa dok pritvor bude trajao. Vrhovni sud je presudom, broj Kž-224/03 od 18. juna 2003. godine, odbio kao neosnovane žalbe okrivljenih, te potvrdio presudu Kantonalnog suda.
3. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
«Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.» Član 16. stav 1. i stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda glasi:
«1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
(4) protekao je rok za podnošenje apelacije;»
4. S obzirom na to da je apelantu, presuda Vrhovnog suda, broj Kž-224/03 od 18. juna 2003. godine, uručena 30. juna 2003. godine, a apelacija je Ustavnom sudu podnesena 24. januara 2006. godine, proizlazi da je podnesena nakon što je protekao rok za podnošenje apelacije predviđen članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda. U skladu sa navedenim, Ustavni sud je zaključio da je apelacija podnesena neblagovremeno, odnosno nakon proteka roka od 60 dana od dana kada je apelant primio osporeno rješenje.
5. Imajući u vidu odredbu člana 16. stav 4. tačka 4. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant podnese apelaciju nakon proteka roka za podnošenje, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
6. U skladu sa članom VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić