Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-139/06 (S. R.)
Odluka donesena 12. 04. 2006.
- Nije dopunjena/precizirana apelacija
Sastav suda
Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović, Jovo Rosić
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-139/06
Apelacija
Odluka o dopustivosti
12. 04. 2006.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: Mato Tadić, predsjednik, Miodrag Simović i Hatidža Hadžiosmanović, potpredsjednici, Jovo Rosić i Seada Palavrić, suci, na sjednici održanoj 12. travnja 2006. godine, u predmetu broj AP-139/06, rješavajući apelaciju Senahida Rustemovića, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 16. stavak 4. točka 13., članka 20. i članka 59. stavak 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopustiva apelacija Senahida Rustemovića, podnesena povodom pritvora i kaznenog postupka protiv njega, zato što je apelant propustio da u ostavljenom roku dopuni/precizira apelaciju.
OBRAZLOŽENJE
1. Senahid Rustemović (u daljnjem tekstu: apelant), iz Kladnja, podnio je 24. siječnja 2006. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud), povodom pritvora i kaznenog postupka protiv njega.
2. Apelant je naveo da je zajedno sa suprugom u vremenskom trajanju od 34 sata držan u pritvoru bez saslušanja, da su na njega vršeni «pritisci» od strane djelatnika Policijske uprave Kladanj, da postupkom koji je pokrenut protiv njega i njegove supruge nisu obuhvaćene osobe za koje on zna da su krive i da je tužiteljica u postupku istrage iznuđivala iskaze od svjedoka. U svojoj apelaciji apelant pominje rješenje o lišavanju slobode, optužnicu Kantonalnog suda u Tuzli broj K-
59/05 kao potvrđenu od Kantonalnog tužiteljstva u Tuzli pod brojem Kt-1831/05, koja akta nije dostavio uz apelaciju, nadalje navodi da se sva rješenja koja su mu dostavljena nalaze kod njegovog branitelja, odvjetnika Šemse Softića, te da se žalio «svim mogućim sudovima, ali bezuspješno».
3. Kao dokaze svojih navoda, apelant je uz apelaciju dostavio sljedeće akte: Zapisnik o pretresanju stana i drugih prostorija Kriminalističke policije Tuzla, broj 08-02/3-2-04.3-09/05 od 1. travnja 2005. godine, Potvrdu o lišavanju slobode Ministarstva unutarnjih poslova Tuzla, broj 08-
2/6-5-7/05 od 1. studenog 2005. godine i Naredbu za pretres Općinskog suda u Živinicama, broj Kir-74/05 od 1. travnja 2005. godine.
4. Budući da apelacija nije sadržavala neophodne elemente u smislu članka 19. stavak 2. toč. 1, 2. i 3. i članka 19. stavak 3. Pravila Ustavnog suda, jer uz apelaciju nisu dostavljene odluke koje apelant navodi u samoj apelaciji, a koje se tiču rješenja o lišavanju slobode i podignutih optužnica kao i priziva podnesenih od strane apelanta, nisu navedene odredbe Ustava Bosne i Hercegovine i/ili međunarodnih dokumenata o ljudskim pravima koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini, niti su dostavljeni bilo kakvi drugi dokazi na kojima se apelacija zasniva, od apelanta je, u smislu članka 20. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, 14. veljače 2006. godine, uz dostavljanje obrasca apelacije, zatraženo da dopuni/precizira apelaciju u roku od 15 dana, sa poukom o odbacivanju apelacije u slučaju nepostupanja po traženom. Apelant u ostavljenom roku, koji je po uručenju dopisa sa obrascem apelacije 15. veljače 2006. godine, istekao 3. ožujka 2006. godine, nije dopunio/precizirao apelaciju.
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 16. stavak 4. točka 13. Pravila Ustavnog suda.
Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.»
Članak 16. stavak 4. točka 13. Pravila Ustavnog suda glasi: «Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva: 13. apelant je propustio da u ostavljenom roku dopuni/precizira apelaciju;»
6. U konkretnom slučaju apelacija nije sadržavala neophodne elemente iz članka 19. stavak 2. toč. 1, 2. i 3. i članka 19. stavak 3. Pravila Ustavnog suda, a u ostavljenom roku apelant nije dopunio/precizirao apelaciju.
7. Imajući u vidu odredbe članka 16. stavak 4. točka 13. i članka 20. stavak 2. Pravila Ustavnog suda, prema kojima će se apelacija odbaciti kao nedopustiva ukoliko je apelant propustio da u ostavljenom roku dopuni/precizira apelaciju, Ustavni sud je odlučio kao u izreci ove odluke.
8. Sukladno članku VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednik
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Mato Tadić