Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-560/05 (S. M.)

Odluka donesena 12. 04. 2006.

  • Apelacija preuranjena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović, Jovo Rosić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-560/05

Apelacija

Odluka o dopustivosti

12. 04. 2006.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Hatidža Hadžiosmanović i sudije Jovo Rosić i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 12. travnja 2006. godine, u predmetu broj AP-560/05, rješavajući apelaciju Senada Mujića, na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 16. stavak 1. i stavak 4. točka 14. i članka 59. stavak 2. alineja 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopustiva apelacija Senada Mujića, podnesena protiv Presude Kantonalnog suda u Bihaću, broj Gž-226/04 od 5. siječnja 2005. godine i Presude Općinskog suda u Bihaću, broj P-87/03 od 4. prosinca 2003. godine, zato što je preuranjena.

OBRAZLOŽENJE

1. Senad Mujić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bihaća, koga zastupa Merhunisa Dedić, odvjetnica iz Bihaća, podnio je 11. ožujka 2005. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) apelaciju protiv Presude Kantonalnog suda u Bihaću, broj Gž- 226/04 od 5. siječnja 2005. godine i Presude Općinskog suda u Bihaću, broj P-87/03 od 4. prosinca 2003. godine.

2. Apelant je Općinskom sudu u Bihaću (u daljnjem tekstu: Općinski sud), 9. travnja 2002. godine podnio tužbu protiv Federacije Bosne i Hercegovine, Ferederalno ministarstvo za pitanja branitelja i ratnih vojnih invalida, zastupano po Federalnom pravobraniteljstvu, radi isplate neusklađenih primanja sa rastom prosječne plaće u Federaciji BiH, a iz temelja invalidnine i iz temelja materijalnog osiguranja ratnih vojnih invalida.

3. Općinski sud je 4. prosinca 2003. godine pod brojem P-87/03 donio Presudu kojom je apelantu utvrđeno pravo na djelomičnu isplatu iz temelja izuzetnog materijalnog osiguranja i pravo na naknadu parničnih troškova, dok je u ostalom dijelu tužbenog zahtjeva apelant odbijen iz razloga zastarjelosti povremenih potraživanja.

4. Odlučujući po prizivu apelanta, Kantonalni sud u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), potvrdio je prvostupanjsku presudu u cjelosti, odbijajući priziv apelanta kao neutemeljen. Kako je vrijednost spora u ovom slučaju određena u tužbi od strane apelanta u iznosu od 8.483 KM, obzirom na članak 237. stavak 2. Zakona o parničnom postupku («Službene novine Federacije BiH», broj 53/03), kojim je određeno da revizija nije dopuštena ukoliko se radi o predmetima čija vrijednost ne prelazi iznos od 10.000 KM, apelant nije bio u mogućnosti podnijeti reviziju Vrhovnom sudu Fedracije (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), te je na odluku Kantonalnog suda podnio apelaciju Ustavnom sudu.

5. Međutim, kako članak 237. stavak 3. Zakona o parničnom postupka predviđa izuzetak po kojemu Vrhovni sud može dopustiti reviziju u svim predmetima kada ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima, Federalno pravobraniteljstvo je na odluku Kantonalnog suda izjavilo reviziju Vrhovnom sudu, postavljajući općenito pitanje nadležnosti odlučivanja po pitanjima određivanja naknade iz temelja materijalnog osiguranja i invalidnine ratnih vojnih invalida od strane sudova. Prema obavijesti Vrhovnog suda broj 070-0- Gr1-06-000 057 od 28. veljače 2006. godine, postupak pokrenut po navedenoj reviziji pred Vrhovnim sudom još uvijek nije okončan.

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 16. stavak 1. i stavak 4. točka 14. Pravila Ustavnog suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

«Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.» Članak 16. stavak 1. i stavak 4. točka 14. Pravila Ustavnog suda glasi:

«1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

4) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

(14) apelacija je preuranjena;»

7. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

8. U konkretnom slučaju postupak o predmetu apelacije je u tijeku pred Vrhovnim sudom po izjavljenoj reviziji, pa slijedi da je apelacija preuranjena.

9. Članak 237. Zakona o parničnom postupku («Službene novine Federacije BiH», broj 53/03) glasi:

«Članak 237.

(1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stupnju u roku od 30 dana od dana dostavljanja prijepisa presude.

(2) Revizija nije dopuštena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 10.000 KM.

(3)Izuzetno, Vrhovni sud Federacije BiH može dopustiti reviziju u svim predmetima, ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.»

10. Prema praksi Ustavnog suda revizija je djelotvoran pravni lijek koji su apelanti, sukladno članku 16. stavak 1. Pravila Ustavnog suda, dužni iscrpiti prije podnošenja apelacije Ustavnom sudu. Obzirom na izuzetak predviđen u članku 237. stavak 3. Zakona o parničnom postupku, gdje Vrhovni sud može dozvoliti reviziju u svim predmetima, te kako u konkretnom slučaju postupak po izjavljenoj reviziji od strane Federalnog pravobraniteljstva još uvijek traje pred Vrhovnim sudom, Ustavni sud bi donošenjem svoje odluke prije donošenja odluke Vrhovnog suda o izjavljenoj reviziji, prejudicirao ovo pitanje. Zbog toga je apelacija u konkretnom slučaju preuranjenja, jer je podnesena prije odluke Vrhovnog suda o reviziji. Nakon donošenja odluke o reviziji, apelant ima mogućnost da ponovno podnese apelaciju, navodeći u smislu članka 19. stavak 3. Pravila Ustavnog suda i ovu odluku Ustavnog suda.

11. Imajući u vidu odredbu članka 16. stavak 4. točka 14. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopustiva ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u izreci ove odluke.

12. Sukladno članku VI/4. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mato Tadić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-560/05 (S. M.) | Sudska praksa | Aktio