Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-700/05 (M. S.)

Odluka donesena 12. 04. 2006.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Hatidža Hadžiosmanović, Jovo Rosić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-700/05

Apelacija

Odluka o dopustivosti

12. 04. 2006.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Vijeću od pet sudija, u sastavu: predsjednik Mato Tadić, potpredsjednici Miodrag Simović i Hatidža Hadžiosmanović, sudije Jovo Rosić i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 12. aprila 2006. godine, u predmetu broj AP 700/05, rješavajući apelaciju Milenka Stanića, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 16 stav 4 tačka 9 i člana 59 stav 2 alineja 1 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 60/05), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Milenka Stanića podnesena protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj U-85/04 od 28. januara 2005. godine, i obavještenja Izborne komisije Bosne i Hercegovine od 5. jula 2004. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Milenko Stanić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Vlasenice podnio je 19. marta 2005.godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj U-85/04 od 28. januara 2005. godine i obavještenja Izborne komisije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Izborna komisija) od 5. jula 2004. godine.

2. Obavještenjem Izborne komisije od 5. jula 2004. godine konstatovano je da se Odlukom Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu od 30. juna 2004. godine, apelant razrješava dužnosti poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

3. Nakon toga apelant je tužbom pokrenuo upravni spor protiv obavještenja Izborne komisije od 5. jula 2004. godine, tvrdeći da se radi o odluci tužene Izborne komisije o njegovom razrješenju poslaničke dužnosti. Apelant je zatražio da se Izborna komisija obaveže da ga vrati na dužnost i naknadi mu štetu u visini od 2.350,00 KM na mjesečnom nivou počev od 1. jula 2004. godine, a iz nematerijalnog osnova u visini od 10.000,00 KM na ime fizičkih bolova, 20.000,00 KM na ime psihičkih bolova, te 20.000,00 KM na ime izgubljene dobiti na mjesečnom nivou počev od 1. jula 2004. godine uz mjesečno uvećanje od 10%.

4. Sud BiH je Rješenjem broj U-85/04 od 28. januara 2005. godine odbacio apelantovu tužbu kao nedozvoljenu, jer predmet osporavanja nije bila odluka Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu nego obavještenje Izborne komisije upućeno Narodnoj skupštini Republike Srpske. Sud BiH je utvrdio da osporavano obavještenje Izborne komisije nije konačan upravni akt u smislu člana 8 Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine, jer se ne radi o upravnom rješavanju organa uprave Bosne i Hercegovine (organi koji vrše javna ovlašćenja) o pravima, obavezama ili pravnom interesu građana i pravnih lica u upravnim stvarima koje su u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine (član 1 Zakona o upravnom postupku «Službeni glasnik BiH» broj 29/02). Iz navedenih razloga apelantova tužba je odbačena kao nedozvoljena.

5. Apelant je podnio apelaciju Ustavnom sudu zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i čl. 6 stav 1 i 13 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).

6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 16 stav 4 tačka 9. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi: «Ustavni sud ima i apelacionu nadležnost nad pitanjima po ovom Ustavu, koja proističu iz presude svakog suda u Bosni i Hercegovini.»

Član 16 stav 4 tačka 9 Pravila Ustavnog suda glasi: « Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

9. apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom».

7. Apelant se žali da je osporenim rješenjem Suda BiH i osporavanim obavještenjem Izborne komisije povrijeđeno njegovo pravo na pravičan postupak iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije, a u vezi sa postupkom njegovog razrješenja poslaničke dužnosti.

8. Ustavni sud ističe da je isključen iz djelokruga člana 6 stav 1 Evropske konvencije spor koji pokrenu javni službenici čiji posao ukazuje na specifične aktivnosti javnih službi i ako su ti službenici odgovorni za zaštitu opštih interesa države ili drugih javnih vlasti (pripadnici oružanih snaga, policije i drugih snaga za održavanje reda, nosioci pravosudnih funkcija, carinski službenici, diplomatsko osoblje i dr.). Shodno tome, spor između organa javne vlasti i zaposlenih koji rade na mjestima koja uključuju učestvovanje u izvršavanju ovlašćenja proizišlih iz javnog prava, ne povlači za sobom primjenu člana 6 stav 1 Evropske konvencije (vidi Ustavni sud, odluke br. U 104/03 od 19. aprila 2004. godine i AP 121/04 od 22. aprila 2005. godine, te Evropski sud za ljudska prava, Pellegrin protiv Francuske, presuda od 8. decembra 1999. godine, broj aplikacije 28541/95, st. 64. do 67).

9. Iz ovog proizilazi da Ustavni sud nema nadležnost da ispituje navodne povrede člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 Evropske konvencije u postupku u kom se apelant kao vršilac javne funkcije žali na prestanak poslaničkog mandata. Ustavni sud smatra da se u postupku o apelantovoj tužbi Sud BiH nije ni upuštao u meritorno raspravljanje. Slijedi da su apelantovi navodi inkompatibilni ratione materiae sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

10. Apelant se takođe žali na povredu prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13 Evropske konvencije, koji u relevantnom dijelu glasi: "Svako čija su prava i slobode, priznata ovom konvencijom, narušena ima pravo na pravni lijek pred nacionalnim vlastima [...]". Da bi se utvrdilo da li je došlo do povrede člana 13 Evropske konvencije potrebno je da se utvrdi da li apelant ima neko pravo zagarantovano Evropskom konvencijom. U vezi s tim, Ustavni sud naglašava da ovaj član ima subsidijarni karakter. Kako je u konkretnom slučaju isključen iz djelokruga člana 6 stav 1 Evropske konvencije, kao sporu koji pokrenu javni službenici čiji posao ukazuje na specifične aktivnosti javnih službi, to slijedi da je dio apelacije, koji se odnosi na navodnu povredu člana 13 u vezi sa članom 6 stav 1 Evropske konvencije, nespojiv ratione materiae sa Ustavom Bosne i Hercegovine

11. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbe člana 16 stav 4 tačka 9 Pravila Ustavnog suda, shodno kojima će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

12. U skladu sa članom VI/4 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik

Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Mato Tadić

Sekretar Redakcione komisije Predsjednica Redakcione komisije

Faris Vehabović Valerija Galić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-700/05 (M. S.) | Sudska praksa | Aktio